Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22586/pp.v43i67.28361
Dvorac kao žarište uspona regionalnih elita: Primjer Gornje Ugarske u kasnom srednjem vijeku
Pavol Maliniak
Sažetak
Članak se bavi odnosom srednjovjekovnog dvorca, njegova društvenog konteksta i karijera njegovih službenika. Temelji se na dosadašnjim arhontološkim istraživanjima, kao i na prozopografskim pristupima. Na primjeru šest dvoraca u regijama Zvolen/Zólyom i Tekov/Bars u kasnom srednjem vijeku moguće je definirati krug službenika višeg i srednjeg stupnja: kapetana, kaštelana i upravitelja. Tijekom razdoblja od 1402. do 1526. godine ovu heterogenu skupinu sačinjavalo je približno 108 osoba. Otprilike četvrtina su bili službenici iz lokalnog vlastelinstva ili županije, a ostali su bili stranog podrijetla, nastanjeni u dotičnom kraju tijekom službovanja. Kod gotovo tri četvrtine službenika nije ustanovljena nikakva povezanost s rodnim krajem. Dužnost kaštelana obnašali su uglavnom siromašni zemljoposjednici, a povremeno i plemeniti građani. Služba upravitelja, za koju se također koristila oznaka provisor curiae, nije zahtijevala plemićku titulu i mogli su je obnašati obični podanici. Službenici su se etablirali stjecanjem imovine: oni koji su je imali ili stvarali u određenoj regiji dulje su zadržavali položaj, čak i generacijama. Kod drugih je pak ustanovljena fluktuacija i pomanjkanje veza s mjestom rada.
Ključne riječi
srednjovjekovni dvorci; društvena mobilnost; stvaranje elita; Gornja Mađarska; Slovačka
Hrčak ID:
324472
URI
Datum izdavanja:
18.12.2024.
Posjeta: 0 *