Skoči na glavni sadržaj

Nafta i Plin, Vol. 46 No. 186. - 187., 2026.

Stručni rad

Naftni i plinski sektor republike hrvatske – energetski i ekonomski potencijali, strateški značaj kroz desetljeća prošlosti i budućnosti

Gordana Sekulić orcid id orcid.org/0000-0002-8193-6112 ; energyski analitičar

Puni tekst: hrvatski pdf 1.076 Kb

str. 35-51

preuzimanja: 0

citiraj

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak

Naftni i plinski sektor kao strateški važan dio gospodarstva Republike Hrvatske kako sa sigurnosno-energetskog tako i ekonomskog aspekta razvijaju se sporije od ukupnog gospodarstva uz strukturne promjene tako da se udjel sektora u ukupnim prihodima gospodarstva smanjio na 6,5 %. Pritom se ekonomski potencijal proizvodnih djelatnosti relativno smanjivao u odnosu na ukupan naftni i plinski sektor uglavnom kao posljedica smanjenja proizvodnje i rezervi nafte i plina. Djelatnosti trgovine i distribucije te cjevovodnog transporta rasle su ubrzanije zahvaljujući ulaganjima u naftnu i plinsku infrastrukturu čime su stvorene mogućnosti uvoza iz brojnih destinacija te intenziviranje izvoza. Profitabilnost ukupnog sektora u 2024. bila je znatno manja od prosječne profitabilnosti gospodarstva pa se to može smatrati ograničenjem razvoja. Pritom je najveća stopa neto dobiti u cjevovodnom transportu, a najmanja u distribuciji plinovitih goriva. Radni potencijal naftnih i plinskih djelatnosti u ukupnim zaposlenima gospodarstva Republike Hrvatske iznosi 1,4 % u 2024. uz snažan pad od 2010. i to posebno u proizvodnji naftnih derivata, distribuciji plinovitih goriva, trgovini na malo gorivima te vađenju nafte i plina s pomoćnim djelatnostima.
Svrha rada bila je istražiti neka relevantna područja i aspekte razvoja energetskog i ekonomskog potencijala naftnog i plinskog gospodarstva od 1995. do 2024./2025 i predviđanja do 2030.-2050. te prikazati strateške događaje, čimbenike i igrače koji na to utječu. Stoga su u radu obuhvaćeni: strukturne promjene i trendovi na tržištu nafte i plina; ekonomski i radni potencijali naftnih i plinskih djelatnosti; glavni igrači i njihovi energetski i ekonomski potencijali, vlasničke i organizacijske transformacije; okviri i prijetnje/izazovi razvoja.

Ključne riječi

Republika Hrvatska; naftni i plinski sektor; energetski i ekonomski potencijali

Hrčak ID:

349542

URI

https://hrcak.srce.hr/349542

Datum izdavanja:

10.7.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *

Publication date: 15 July 2026

Volume: 46

Issue: 186. - 187.

Pages: 35-51

DOI:

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Stručni rad

Categories:

Subject: Professional Paper

Keywords:

Keyword: Republika Hrvatska

Keyword: naftni i plinski sektor

Keyword: energetski i ekonomski potencijali

Keywords:

Keyword: Republic of Croatia

Keyword: oil and gas sector

Keyword: energy and economic potentials

Naftni i plinski sektor republike hrvatske – energetski i ekonomski potencijali, strateški značaj kroz desetljeća prošlosti i budućnosti

Translated Title (en): Oil and gas sector of the republic of croatia – energy and economic potentials, strategic importance through decades of the past and the future

[ORCID] Gordana Sekulić[1]

Email: gordana2013@gmail.com

 

energetski analitičar energy analyst

[ORCID] Gordana Sekulić[*][1]

 

energetski analitičar energy analyst

Author notes:

Correspondence to: [*] Gordana Sekulić, energetski analitičar gordana2013@gmail.com

Abstract

Naftni i plinski sektor kao strateški važan dio gospodarstva Republike Hrvatske kako sa sigurnosno-energetskog tako i ekonomskog aspekta razvijaju se sporije od ukupnog gospodarstva uz strukturne promjene tako da se udjel sektora u ukupnim prihodima gospodarstva smanjio na 6,5 %. Pritom se ekonomski potencijal proizvodnih djelatnosti relativno smanjivao u odnosu na ukupan naftni i plinski sektor uglavnom kao posljedica smanjenja proizvodnje i rezervi nafte i plina. Djelatnosti trgovine i distribucije te cjevovodnog transporta rasle su ubrzanije zahvaljujući ulaganjima u naftnu i plinsku infrastrukturu čime su stvorene mogućnosti uvoza iz brojnih destinacija te intenziviranje izvoza. Profitabilnost ukupnog sektora u 2024. bila je znatno manja od prosječne profitabilnosti gospodarstva pa se to može smatrati ograničenjem razvoja. Pritom je najveća stopa neto dobiti u cjevovodnom transportu, a najmanja u distribuciji plinovitih goriva. Radni potencijal naftnih i plinskih djelatnosti u ukupnim zaposlenima gospodarstva Republike Hrvatske iznosi 1,4 % u 2024. uz snažan pad od 2010. i to posebno u proizvodnji naftnih derivata, distribuciji plinovitih goriva, trgovini na malo gorivima te vađenju nafte i plina s pomoćnim djelatnostima. Svrha rada bila je istražiti neka relevantna područja i aspekte razvoja energetskog i ekonomskog potencijala naftnog i plinskog gospodarstva od 1995. do 2024./2025 i predviđanja do 2030.-2050. te prikazati strateške događaje, čimbenike i igrače koji na to utječu. Stoga su u radu obuhvaćeni: strukturne promjene i trendovi na tržištu nafte i plina; ekonomski i radni potencijali naftnih i plinskih djelatnosti; glavni igrači i njihovi energetski i ekonomski potencijali, vlasničke i organizacijske transformacije; okviri i prijetnje/izazovi razvoja.

Translated Abstract

The oil and gas sector, as a strategically important part of the economy of the Republic of Croatia, both from the security-energy and economic point of view, is developing more slowly than the overall economy, with structural changes, so that the share of the sector in the total revenues of the economy has decreased to 6.5%. At the same time, the economic potential of production activities was relatively decreasing in relation to the total oil and gas sector mostly as a result of the reduction of oil and gas production and reserves. Trade and distribution activities and pipeline transport grew faster thanks to investments in oil and gas infrastructure, which created import opportunities from numerous destinations and intensified exports. The profitability of the overall sector in 2024 was significantly lower than the average profitability of the economy, so this can be considered a limitation on development. The highest net profit rate is in pipeline transport, and the lowest in the distribution of gaseous fuels. The labor potential of oil and gas activities in the total employees of the Croatian economy is 1.4% in 2024, with a sharp decline since 2010, especially in the production of petroleum products, distribution of gaseous fuels, retail trade in fuels and oil and gas extraction with auxiliary activities. The purpose of this paper was to explore some relevant areas and aspects of the development of the energy and economic potential of the oil and gas economy from 1995 to 2024/2025 and forecasts until 2030-2050, and to show strategic events, factors and players that affect it. Therefore, the paper includes: structural changes and trends in the oil and gas market; economic and labor potentials of oil and gas activities; the main players and their energy and economic potentials, ownership and organizational transformations; frameworks and threats/challenges of development.

Uvod

Naftni i plinski sektor Republike Hrvatske (RH), kao i ukupno gospodarstva nakon ratnog razdoblja 1991.-1995. i oslobađanja okupiranih područja, nastavio je poslovanje u uvjetima obnove i oporavka, ali i daljnjeg razvoj nekih djelatnosti. To je bilo popraćeno brojnim strateškim prilikama i prijetnjama, prvenstveno promjenjivim tržišnim okolnostima, zatim zakonodavnim, vlasničkim, organizacijskim i dr. promjenama te prilagodbama koje su ponajviše vezane uz pristupanje u članstvo EU-a (od 2013.). Pritom poseban značaj ima utjecaj energetske tranzicije, ali i raznovrsne krize proteklih desetljeća koje su usporavale razvoj i izazivale recesije kako u RH i Europskoj uniji (EU), tako i na svjetskoj razini. U sklopu energetske tranzicije posebni značaj dobivaju obnovljivi izvori energije, čiji razvoj EU potiče kroz europske politike i nacionalne strategije s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja energetske neovisnosti i dekabonizacije. Istodobno sve veći značaj dobiva i nuklearna energija kao niskougljični i pouzdani izvor energije, pri čemu dio država članica intenzivira ulaganja u postojeće nuklearne kapacitete i razvoj novih tehnologija, uključujući male modularne reaktore (SMR) kako bi se osigurala dugoročna sigurnost opskrbe i smanjila ovisnost o uvozu fosilnih goriva. RH također bilježi rast udjela obnovljivih izvora energije te stvara preduvjete za dugoročniji razvoj nuklearne energije. Unatoč tim smjerovima, nafta i plin i dalje zadržavaju ključnu ulogu u energetskom sustavu RH i EU-a, osobito u segmentu sigurnosti opskrbe, a različite krize pokazale su koliku važnost ima diverzifikacija dobavnih pravaca. Posljednjih desetljeća globalno gospodarstvo pogođeno je financijskom krizom 2008./2009., zdravstveno-gospodarskom krizom 2020., geostrateškom krizom izazvanom ruskom invazijom i ratom u Ukrajini od 2022. te eskalacijom sukoba na Bliskom istoku od početka 2026. Ruska invazija i rat u Ukrajini doveli su do snažnog rasta cijena plina i drugih energenata u 2022. što je usporilo zelenu tranziciju posebno u odnosu na planove u idućih desetak godina. Nakon toga dolazi do promjene u energetskim tokovima Europe u smjeru diverzifikacije izvora i pravaca opskrbe, što je institucionalno potvrđeno kroz plan REPowerEU. Sankcijski režim prema Rusiji ubrzao je transformaciju energetskog sustava Europe, posebno u segmentu opskrbe energentima, te razvoja i jačanja drugih pravaca opskrbe. Politika nove američke administracije od početka 2025., (ekonomska i vojno-strateška), zatim rat u veljači i ožujku 2026. SAD-a i Izraela (s jedne strane) i Irana te nastavak ratnih okolnosti i neizvjesnosti, posebno vezanih uz slobodan prolaz Hormuškim tjesnacem djeluju na rast cijena, posebno nafte, te povećavaju rizike za sigurnost opskrbe energijom i drugim robama. Sve to djelovalo je i djeluje na energetski i ekonomski potencijal naftnog i plinskog sektora koji će i kroz narednih četvrt stoljeća, posebno do 2040. biti značajan za sigurnost opskrbe energijom RH i regije te gospodarski razvoj. Analiza tridesetogodišnje prošlosti i trendova (1995.-2024./2025.) uz navođenje nekih strateških događanja i pokazatelja smatra se jednom od dobrih podloga za previđanje i djelovanje u budućnosti (2030./2050.) aktera u naftnom i plinskom gospodarstvu. Pritom su razdoblja i godine istraživanja pojedinih područja prilagođeni dostupnosti javno objavljenih podataka i njihovoj metodološkoj usporedivosti.

Metode

Metode korištene u izradi rada.

Rezultati

Tekst rezultata

Rasprava

Tekst

Appendix/Dodatak -->

References

1. 

, author. 2026.Analysis of the European LNG market developments, 2026 Monitoring Report. ACER. ():

2. 

, author. 2025.Geoterme - Bazni obnovljivi izvor energije. AZU. https://azu.hr/hr-hr/geoterme/():

3. 

, author. 2026.Tablica. Kratkoročni pokazatelji energetske statistike. https. DZS. https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/okolis-i-energija/energija/():

4. 

, author. 2024.Zeleni vodik i biometan 'made in' INA. EGE. https://www.energetika-net.com/obnovljivi-izvori/zeleni-vodik-i-biometan-made-in-ina():

5. 

, author. 2025.Statistical Review of World Energy, June 2025. i ranija godišta. Energy Institute. ():

6. 

, author. 2026.Datebase. Eurostat. https://ec.europa.eu/eurostat/web/energy/database():

7. 

, author. 2026. FINA. https://infobiz.fina.hr/subject():

8. 

, author. 2025.Ruski Lukoil najavio prodaju imovine na zapadu zbog sankcija. Što imaju u Hrvatskoj? Forbes. https://forbes.dnevnik.hr/aktualno/ruski-lukoil-najavio-prodaju-imovine-na-zapadu-zbog-sankcija-sto-imaju-u-hrvatskoj/():

9. 

, author. 2026.Zbirni pregled - Registra dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti. HERA. https://www.hera.hr/hr/html/registar_dozvola.html():

10. 

, author. 2025.Plinsko gospodarstvo Republike Hrvatske 2024. HSUP. ():

11. 

Hulshof D.; ; Maat JP. , authors. 2016.Market fundamentals, competition and natural-gas prices. Energy Policy. 94():

12. 

, author. 2008.Natural Gas Market Review 2008. IEA/OECD. (3):

13. 

, author. 2025.World Energy Investment 2025. IEA. ():

14. 

, author. 2013.Na Glavnoj skupštini JANAF-a izglasano ulaganje u istraživanje nafte u Kazahstanu. JANAF. https://janaf.hr/vijesti/2552#9():

15. 

, author. 2013.Veliko preuzimanje - Čermak za 100 milijuna eura kupio OMV Hrvatsku: 63 benzinske sada su njegove! Jutarnji list. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/veliko-preuzimanje-cermak-za-100-milijuna-eura-kupio-omv-hrvatsku-63-benzinske-sada-su-njegove():

16. 

, author. 2026.Zahuktala se gradnja prvog pogona za proizvodnju zelenog vodika u Hrvatskoj. Jutaranji list. https://www.jutarnji.hr/novac/infobox/zahuktala-se-gradnja-prvog-pogona-za-proizvodnju-zelenog-vodika-u-hrvatskoj-15712992():

17. 

Krpan M. , author. 2025.Nastavak i povećanje vlastite proizvodnje ugljikovodika, ulaganja u obnovljive izvore energije, modernizaciju infrastrukture te jačanje uloge prirodnog plina kao goriva. . Nafta i Plin. 45(185.-186.):

18. 

, author. 2025. Lukoil. https://lukoil.hr/():

19. 

, author. 2025.Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine. MING. ():

20. 

, author. 2019.Analize i podloge za izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, Bijela knjiga, EIHP. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. ():

21. 

, author. 2021.PLINACRO: 20 godina razvoja plinskog transportnog sustava. >Nacional. https://www.nacional.hr/plinacro-20-godina-razvoja-plinskog-transportnog-sustava/():

22. 

Nestić D.; ; Lovrinčević Ž. , authors. 2001.Plaće u Hrvatskoj - Stanje i makroekonomske implikacije različitih scenarija budućih kretanja. Aktualni problemi privrednih kretanja i ekonomska politika. Ekonomski pregled. 52():

23. 

Ortutay Z. , author. 2024.Ulažemo u očuvanje postojeće proizvodnje ugljikovodika kroz nova istraživanja te istodobno razvijamo održivi nisko ugljični poslovni model. Nafta i Plin. 44(182.-183.):

24. 

, author. 2025.Predstavljanje poduzeća Petrol d.o.o. https://www.petrol.eu/hr/petrol-d-o-o/predstavitev():

25. 

, author. 2025.Godišnje izvješće Plinacro Grupe za 2024. Plinacro. https://www.plinacro.hr/UserDocsImages/dokumenti/Godi%C5%A1nja%20izvje%C5%A1%C4%87a/Plinacro.doo_2024_JAVNOST.pdf?vel=2578849():

26. 

, author. 2020.Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu. NN 25/2020. ():

27. 

Selukić G. , author. 2024.Energetska sigurnost EU-a zahtjeva nove i poboljšane postojeće modele otpornosti na krize. Nafta i Plin. 44(182.-183.):

28. 

Sekulić G. , author. 2025.Cijene plina uz geopolitičke i druge rizike, mjere energetske politike te rastuće razlike među maloprodajnim cijenama. Plin. (1):

29. 

Sekulić G. , author. 2026.Uloga plina u kontekstu globalnih političkih, ekonomskih i energetskih rizika te energetska politika i trendovi Europske Unije. Plin. (1):

30. 

, author. 2025.Nafta.hr. Tifon. https://nafta.hr/tifon/():

31. 

Tuschi M. , author. 2025.Hrvatska je već prepoznata na svjetskoj karti po primjeni i značajnim kapitalnim ulaganjima u geotermalni potencijal. Nafta i Plin. 45(184.-185.):

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.