Od graditelja do arhitekata: izgradnja franjevačkih samostana i crkava u Bosni Srebrenoj

Malinović, Miroslav; Guzijan, Jasna

doi:10.47960/2712-1844.2026.12.219

Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, No. 12, 2026.

Pregledni rad

https://doi.org/10.47960/2712-1844.2026.12.219

Od graditelja do arhitekata: izgradnja franjevačkih samostana i crkava u Bosni Srebrenoj

Miroslav Malinović ; Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci
Jasna Guzijan ; Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci

Puni tekst: engleski pdf 238 Kb

str. 219-250

preuzimanja: 0

citiraj

APA 6th Edition

Malinović, M. i Guzijan, J. (2026). Od graditelja do arhitekata: izgradnja franjevačkih samostana i crkava u Bosni Srebrenoj. Hercegovina, (12), 219-250. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2026.12.219

MLA 8th Edition

Malinović, Miroslav i Jasna Guzijan. "Od graditelja do arhitekata: izgradnja franjevačkih samostana i crkava u Bosni Srebrenoj." Hercegovina, vol. , br. 12, 2026, str. 219-250. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2026.12.219. Citirano 26.09.2026.

Chicago 17th Edition

Malinović, Miroslav i Jasna Guzijan. "Od graditelja do arhitekata: izgradnja franjevačkih samostana i crkava u Bosni Srebrenoj." Hercegovina , br. 12 (2026): 219-250. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2026.12.219

Harvard

Malinović, M., i Guzijan, J. (2026). 'Od graditelja do arhitekata: izgradnja franjevačkih samostana i crkava u Bosni Srebrenoj', Hercegovina, (12), str. 219-250. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2026.12.219

Vancouver

Malinović M, Guzijan J. Od graditelja do arhitekata: izgradnja franjevačkih samostana i crkava u Bosni Srebrenoj. Hercegovina [Internet]. 2026 [pristupljeno 26.09.2026.];(12):219-250. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2026.12.219

IEEE

M. Malinović i J. Guzijan, "Od graditelja do arhitekata: izgradnja franjevačkih samostana i crkava u Bosni Srebrenoj", Hercegovina, vol., br. 12, str. 219-250, 2026. [Online]. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2026.12.219

Sažetak

Ovaj rad razmatra arhitektonsku povijest Franjevačke provincije Bosne Srebrene kroz osobe odgovorne za projektiranje i izgradnju njezinih samostana i crkava. Umjesto uobičajenoga, konvencionalnog kronološkog pregleda građevina i lokacija, istraživanje se usredotočuje na graditelje, arhitekte, inženjere i povezane suradnike čiji je rad oblikovao franjevačku arhitektonsku produkciju od kasnog osmanskog razdoblja do vremena nakon 1995. godine. Oslanjajući se na arhivsku građu, objavljenu literaturu i analizu realiziranih projekata, rad prati postupnu preobrazbu graditeljske prakse od zanatski utemeljene kulture lokalno i regionalno angažiranih graditelja prema profesionalno definiranom arhitektonskom području kojim dominiraju akademski obrazovani arhitekti.
Posebna se pozornost posvećuje promjenjivim modelima autorstva i narudžbina projekata kroz povijesna razdoblja: kasno osmansko doba, austro-ugarsko razdoblje, međuratno razdoblje Kraljevine Jugoslavije, socijalističku Jugoslaviju te poslijeratna desetljeća nakon 1995. godine. Rad ističe ulogu ključnih osoba poput Josipa pl. Vancaša, Karela Paříka, Jože Plečnika, Zlatka Ugljena i Ivana Štrausa, ali istodobno rekonstruira i doprinos manje istraženih graditelja i projektanata čiji je rad činio važan dio arhitektonskog krajolika Provincije.
Rad polazi od pretpostavke da se arhitektonska baština Bosne Srebrene ne mora sagledavati isključivo kroz stilsku analizu ili analizu pojedinih lokaliteta. Naprotiv, moguće ju je promatrati kao rezultat promjenjivih povijesnih okolnosti, institucionalnih potreba i arhitektonskih mreža koje su se protezale kroz Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i širi srednjoeuropski prostor. Na taj način istraživanje pridonosi nijansiranijem razumijevanju franjevačke arhitekture kao područja obilježena istodobno kontinuitetom i transformacijom.