Pregledni rad

Hrvatske akademije (od 16. do 18. stoljeća) u europskom kontekstu

Petra Košutar ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Branka Tafra ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Od 16. stoljeća u mnogim se europskim zemljama počelo razmišljati o
jezičnoj teoriji. Na javnu su scenu stupili brojni narodni jezici koji su polako
počeli preuzimati uloge latinskomu, a svetost je triju jezika, latinskoga,
grčkoga i hebrejskoga, preispitivana. Zbog izgrađivanja narodnih jezika
bilo je potrebno poraditi na jezičnoj i pravopisnoj normi, odnosno na objavljivanju gramatika i rječnika i dr. U pojačanom zanimanju za jezična,
ali i za pitanja iz drugih područja, osnivaju se društva u kojima se okupljaju ljudi istih znanstvenih interesa i koji potiču na znanstveni rad, među ostalim i na bavljenje jezikom. Širom Europe utemeljuju se različite akademije, pa tako i na hrvatskom prostoru. U radu će biti riječi o tim hrvatskim društvima, akademijama koje su radile i na jezičnim pitanjima novoga vijeka u europskom kontekstu. Pokazat će se njihove ideje, ciljevi i postignuća te njihova važnost u rješavanju novovjekovnih jezičnih pitanja među kojima je svakako najvažnije – standardizacija jezika.

Ključne riječi

jezične akademije; novi vijek; Hrvatska; Europa; jezična pitanja

Hrčak ID:

60208

URI

https://hrcak.srce.hr/60208

Datum izdavanja:

27.10.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.662 *