Izvorni znanstveni članak
Struktura stanovništva slobodnog kraljevskog grada Debrecena od početka do kraja I. svjetskog rata
Ildikó Szondi
; Pravni fakultet Sveučilišta u Szegedu; Szeged, Mađarska
Sažetak
Debrecen ili „kalvinski Rim”, kako se često naziva, danas je drugi po veličini mađarski grad i od 16. stoljeća sjedište je Protestanske crkve. Prihvaćanje nove vjeroispovijesti znatno je pridonijelo snaženju mađarskog jezika i književnosti na materinskom jeziku, a time i jačanju nacionalne svijesti koja je i danas vrlo svojstvena mađarskim protestantima, čak toliko da se gdjekad spominje i kao jedna od njihovih karakteristika. Druga znakovitost vezana uz Debrecen i protestante jest činjenica kako su katolici bili potisnuti ne samo iz javnoga života nego čak i iz grada. Dobivanje statusa slobodnoga grada od strane kralja Leopolda I. 1693. godine bilo je uvjetovano uz obvezu Debrecena da dopusti povratak katoličkoga svećenstva i crkvenog života u grad poslije dvoipolstoljetnog prisilnog izgnanstva. „Kalvinski Rim” pristao je na taj uvjet te je grad darovao zemljište na kojemu su redovnici pijaristi podigli današnju prvostolnu crkvu svete Ane. Unatoč burnoj prošlosti, grad koji Mađari često spominju samo kao „civis” ponajprije je zanimljiv po svome demografskom razvoju, napose glede vjerske strukture stanovništva koja se mijenjala kroz stoljeća. Danas je u Debrecenu među vjerujućima Protestantska crkva još uvijek dominantna, ali je razvidan porast katolika i posebice grkokatolika (unijata). Porast broja potonjih može se objasniti i blizinom Ukrajine i Rumunjske, u kojima na pograničnim područjima živi relativno visok broj grkokatolika, premda su stanovnici u objema zemljama uglavnom pravoslavci.
Ključne riječi
Debrecen; slobodni kraljevski grad; protestanti; „kalvinski Rim”; popis stanovništva; dijagrami; sheme; struktura stanovništva prema vjeroispovijesti; obrazovanju; zanimanju i zvanju
Hrčak ID:
65553
URI
Datum izdavanja:
30.11.2010.
Posjeta: 2.095 *