Postanak "helenističkog Egipta": utjecaj ratova dijadoha i vladavina Ptolomeja I. Sotera i Ptolomeja II. FIladelfa
Ključne riječi:
Aleksandar Veliki, Dijadosi, helenizam, Ptolemej I. Soter, Ptolemej II. Filadelf, religija, AleksandrijaSažetak
Egipatska se civilizacija i kultura, uz kraće prekide karakterizirane nestabilnom ili stranom vlašću, kontinuirano razvijala oko 5000 godina. Posljedično, postala je prepoznatljiva po određenim značajkama koje se znatnije mijenjaju dolaskom Aleksandra Velikog i utemeljenjem dinastije Ptolemejevića. Nakon Aleksandrove smrti njegovi su se nasljednici dugi niz godina borili za prevlast nad određenim teritorijima. Aleksandrov kraljevski tjelohranitelj Ptolemej uspio je osigurati svoju vlast u bogatoj satrapiji Egiptu. Kasnije se proglasio kraljem te je okrunjen za faraona Gornjeg i Donjeg Egipta stvorivši tako samostalnu monarhiju. Vodio se Aleksandrovim primjerom te je učio na njegovim pogreškama. Ptolemej I. Soter i njegov sin Ptolemej II. Filadelf svojom su borbom, trudom i zalaganjem Egipat učinili jakom silom, a način vladavine i kultura koja je iz toga proizašla obilježila je razdoblje helenizma.
