ZAŠTITA POJEDINACA U VEZI S OBRADOM OSOBNIH PODATAKA U ANALIZI ODABRANE PRAKSE SUDA EUROPSKE UNIJE
Ključne riječi:
privola, zaštita osobnih podataka, kolačići, Europska unija, Opća uredba za zaštitu osobnih podatakaSažetak
Cilj je ovoga rada kroz analizu problemskih pitanja odabranih presuda Suda Europske unije iznijeti tematiku zaštite osobnih podataka uz prikaz relevantnih odredbi mjerodavnog prava. Nadalje, isticanje i naglašavanje važnosti ovog područja uz prikaz prakse Suda Europske unije koji se sada više nego ikada susreće s problemima koje zaštita osobnih podataka nosi. Velik broj građana nije ni svjestan neovlaštenog zadiranja u njihovu privatnost, točnije obrade njihovih osobnih podataka bez davanja suglasnosti. U radu će biti prikazane tri novije presude Suda Europske unije koje se i tiču obrade podataka pojedinaca bez njihova znanja, odnosno bez davanja suglasnosti. U presudi C-40/17 i presudi C-210/16 bit će prikazan slučaj obrade pojedinaca samom činjenicom posjećivanja mrežnih stranica, odnosno stranica obožavatelja na Facebooku i sve to bez davanja privole. Stoga će se iznijeti definiranje privole kao valjanog pravnog temelja kroz obradu presude C-673/17. Za privolu je važno da bude dana aktivnim djelovanjem jer Uredba 2016/679 jasno propisuje kako svaka suglasnost mora biti dana jasno, izričito i nedvosmisleno. Osim toga, bit će govora i o primjeru zajedničkog nadzora, odnosno kada dva ili više subjekta sudjeluju u obradi osobnih podataka. Pitanje zajedničkog nadzora novije je pitanje u sudskoj praksi pa svakom novom odlukom Sud Europske unije produbljuje i proširuje tumačenje tog pitanja. Tako Europska unija ne samo svojim zakonodavnim okvirima, već i judikaturom Suda Europske unije pokušava uspostaviti visoke standarde zaštite osobnih podataka na razini država članica te uspostavom određenih procesnopravnih mehanizama koji će činiti primjereni model zaštite pojedinaca te će se ovim radom staviti naglasak na isto.
