Prijave priloga

Smjernice za autore

UPUTE AUTORIMA

(HRVATSKO UREDNIŠTVO)

Časopis Političke perspektive usmjeren je na istraživanja politike, no mada mu je fokus na političkoj znanosti, nije disciplinarno ograničen. Ideja je da se naglasi stručno i akademsko istraživanje politike, tako da su u časopisu dobrodošli i tekstovi bliskih disciplina (prava, sociologije, filozofije, ekonomije, komunikologije, itd.) kojima takav stav nije stran. Potiče se objavljivanje radova iz različitih politoloških disciplina, te na temelju raznovrsnih teorijsko-metodoloških pristupa. Središnje je da radovi zadovoljavaju kriterije znanstvene relevantnosti i kvalitete.

Političke perspektive izlaze dva puta godišnje (u lipnju i u prosincu). Političke perspektive časopis su s otvorenim pristupom. Autorima se niti kod predaje rada niti za objavljivanje rada ne naplaćuju nikakvi troškovi. Nakon objavljivanja, autori mogu objaviti svoj rad, u obliku predanog rukopisa, autorske verzije prihvaćenog rukopisa ili objavljenog članka, u sklopu bilo kojeg repozitorija, uz navođenje da je rad objavljen u Političkim perspektivama. Autori zadržavaju autorska prava

Političke perspektive objavljuju izvorne znanstvene radove, pregledne znanstvene radove, prethodna priopćenja, te stručne članke, reakcije na objavljene članke, prijevode relevantnih radova na hrvatski te prikaze knjiga. Izvorni znanstveni članci oni su koji sadrže neobjavljena izvorna istraživanja u cjelovitom obliku. Prethodna priopćenja su znanstveni članci koji sadrže nove rezultate znanstvenih istraživanja, koji zahtijevaju brzo objavljivanje, te ne moraju omogućiti provjeru iznijetih rezultata niti posve cjelovitu interpretaciju. Pregledni članci donose sažeti i kritički prikaz nekog područja istraživanja ili njegovog dijela, koji sadrži autorovo originalno viđenje stanja određenje discipline, pristupa ili teme. Kategorizaciju rada predlažu recenzenti, a konačnu odluku, na osnovi recenzija, donosi uredništvo.

Političke perspektive objavljuju recenzirane tekstove na engleskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Sve pristigle rukopise evaluira uredništvo, te ih zatim šalje na dvostruko slijepe recenzije. Prije upućivanja u recenzentski postupak pristigli rukopisi provjeravaju se vezano uz plagiranje (softverom PlagScan). Predani članak mora biti originalni autorski rad, te ne smije biti već objavljen niti predan u proceduru objavljivanja drugom časopisu (izuzev prijevoda). Recenzentska procedura traje 4-6 tjedana, a cilj je časopisa o svakom predanom rukopisu imati konačnu odluku u roku od 90 dana nakon predaje. Ako je potrebno, autorima se izdaje potvrda o prihvaćenom radu prije nego što je rad objavljen.

Potrebno je priložiti anoniman rukopis (bez informacija o pošiljatelju), a u zasebnom elektroničkom dokumentu priložiti naslov teksta, ime i prezime (svih) autora i naziv ustanove u kojoj je autor zaposlen, ORCID brojeve autora, ključne riječi (do pet) i kontakt (adresa, elektronička pošta, telefon) te sažetak. Sažetak (do 200 riječi) mora jasno naznačiti cilj rada, temu rada, korištenu metodologiju ili pristup, glave nalaze rada te doprinos stečenih uvida. Ako rad nije na engleskom jeziku, treba dodatno priložiti sažetak i ključne riječi na engleskom jeziku. Autori moraju deklarirati sukob interesa. Poželjna dužina znanstvenog članka je od 6 000 do 10 000 riječi, uključujući bibliografiju, tablice, priloge i napomene, te do 5 000 riječi za prikaze knjiga. Prije slanja osvrta i recenzija neophodno se konzultirati s redakcijom. Političke perspektive slijede APSA citatni stil, koji koristi model „autor-godina“ s unutartekstnim citatnicama (v. detaljna pojašnjenja časopisa o izradi citatnica i bibliografskih jedinica).

Rukopisi se šalju uredništvu časopisa kao word dokumenti putem mrežne platforme za uređivanje časopisa Open Journal System (OJS) na:

https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/politicke-perspektive/about/submissions

UPUTE O NAVOĐENJU BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA I CITATNICA

(HRVATSKO UREDNIŠTVO)

Političke perspektive slijede citatni stil Američkog udruženja za političku znanost, koji koristi model „autor-godina“ s unutartekstnim citatnicama (upute su dostupne na APSANET), uz neke modifikacije. Svi izvori korišteni u tekstu moraju biti navedeni i u popisu izvora, te svi izvori navedeni u popisu moraju biti izravno korišteni u tekstu rada. Za sve izvore koji imaju DOI oznaku istu je obavezno navesti. Koriste se unutartekstne citatnice oblikovane na sljedeći način.

(Lowi 1992)

[Pri sažimanju osnovnih ideja nekog izvora, dovoljno je navesti autora knjige, poglavlja ili članka i godinu izdavanja.]

(Dahl 1989, 45)

[Broj stranice se obavezno navodi pri citiranju, a poželjno ga je navesti i pri parafraziranju.]

(Geddes 1999, 134–143)

[Moguće je navođenje višestrukih uzastopnih stranica koje se sažimaju / parafraziraju.]

(Loughlin 2004, 147, 152)

[Moguće je navođenje višestrukih neuzastopnih stranica koje se sažimaju / parafraziraju.]

(Della Porta i Keating 2008)

[Prezimena dvoje koautora odvajaju se veznikom „i“.]

(Ingram, Schneider, i Deleon 2019)

[Navode se sva prezimena ako je riječ o najviše tri koautora.]

(Pierce i sur. 2014)

[Za četiri koautora i više koristi se skraćenica „i sur.“]

(Colebatch 2004; Howlett 2011; Sidney 2007)

[Navođenje više izvora u jednoj citatnici je abecedno.]

(Dunn 1994; 2018)

[Za navođenje sažimanja više izvora istog autora prezime se koristi samo jednom.]

(Dunn 1994, 52; 2018, 41)

[Za navođenje parafraziranja više izvora istog autora, s brojevima stranica, prezime se koristi samo jednom.]

(Sørensen i Torfing 2007a; 2007b)

[Više izvora istih autora objavljenih u istoj godini u navođenju se razlikuju dodjeljivanjem slova.]

(Citrin i Stoker 2018, 52; v. i Pierre i Peters 2000, 123; Ponce i Scarrow 2016)

[Navođenje izvora koji se citira stavlja se odmah nakon citata, a zatim se može pozivati na dodatne izvore.]

(Fischer, Miller, i Sidney, ur. 2007)

[Moguće je navođenje sažimanja osnovnih ideja zbornika te se tada u citatnici navode urednici.]

(Hrvatski sabor 2015)

[Institucijski autor se navodi kada je izvor službeni dokument.]

(Index.hr 2021)

[Domena se navodi kada na internetskoj stranici nije naveden autor.]

(Vlada.gov.hr 2021)

[Domena se navodi kada na internetskoj stranici nekog tijela nije naveden autor.]

(Hina 2002)

[Institucijski autor se navodi kada je isti potpisan kao autor nekog teksta u novinama ili na internetu.]

(Intervju 1 2016)

[Moguće je navođenje originalnih intervjua provedenih u sklopu istraživanja na anoniman način.]

(Lowi 1992, cit. prema Petek 2012)

[Moguće je navođenje prenošenja citata.]

Za pitanja empirijske političke teorije v. Beyme (1996)

Birkland (2010) ističe kako...

[Pri spominjanju prezimena autora u sklopu teksta, nije ga potrebno ponavljati u citatnici.]

(Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku 2017, 5; odsada MDOMSP) pa kasniji navodi (MDOMSP 2017)

[Imena organizacija se prvi put navode cjelovito, s kraticom, a kasnije se koristi samo kratica.]

Popis izvora na kraju teksta strukturira se abecedno prema prezimenu prvog autora, te od starijih prema novijima kod istog autora. Sve bibliografske jedinice moraju biti napisane na jeziku na kojem je napisan rad – ako je članak napisan na hrvatskom jeziku, i svi elementi bibliografske jedinice moraju biti na hrvatskom jeziku (izuzev naslova i naziva organizacija koji se donose u originalu). Bibliografske jedinice razlikuju se ovisno o vrsti izvora koji se koristio.

Knjige

Dahl, Robert. 1989. Democracy and Its Critics. New Haven: Yale University Press.

[Naslov knjige / publikacije uvijek je u kurzivu, a zatim se prvo navodi mjesto izdavanja, pa zatim izdavač.]

Lowi, Theodore J. 2009. Arenas of Power. Boulder / London: Paradigm Publisher. doi: 10.4324 /9781315635958.

[Moguće je navoditi i višestruka mjesta izdavanja knjige, a ako knjiga ima dodjeljenu DOI oznaku, potrebno ju je navesti.]

Hood, Christopher i Helen Margetts. 2007. The Tools of Government in Digital Age. London: Palgrave.

[Samo se kod prvog koautora radi inverzija imena i prezimena.]

Burnham, Peter, Karin Gilland, Wyn Grant i Zig Layton-Henry. 2006. Metode istraživanja politike. Zagreb: Fakultet političkih znanosti.

[U popisu izvora navode se svi autori imenom i prezimenom, neovisno o njihovom broju.]

United Nations Development Programme. 2015. A User's Guide to Measuring Local Governance. Oslo: UNDP Oslo Governance Centre.

[Institucijski se autor navodi kada je jedini istaknut na koricama i/ili u impresumu publikacije.]

Fischer, Frank O., Gerald J. Miller i Mara S. Sidney, ur. 2007. Handbook of Public Policy Analysis. Theory, Politics, and Methods. Boca Raton: CRC Press.

[Moguće je navođenje cijelog zbornika, kada se na cijeli zbornik poziva u tekstu, a ne na neko specifično poglavlje.]

Članci u znanstvenim časopisima

Aldrich, John H. 1980. „A Dynamic Model of Presidential Nomination Campaigns.” American Political Science Review 74(3): 651–669. doi: 10.2307/1958148.

[Naslovi članaka označavaju se navodnim znacima. Prvo se navodi volumen časopisa, a zatim u zagradi broj časopisa.]

Head, Brian W. i John Alford. 2013. „Wicked Problems. Implication for Public Policy and Management.“ Administration & Society 47(6): 711-739. doi: 10.1177/00953997134 81601.

[Naziv časopisa / publikacije uvijek se navodi u kurzivu. Samo se kod prvog koautora radi inverzija imena i prezimena.]

Engeli, Isabelle, Christine Rothmayr Allison i Éric Montpetit. 2018. „Beyond the Usual Suspects: New Research Themes in Comparative Public Policy.“ Journal of Comparative Policy Analysis: Research and Practice 20(1): 114-132. doi: 10.1080/13 876988.2017.1413869.

[Za sve članke koji imaju DOI oznaku, potrebno ju je navesti. U popisu izvora navode se svi autori imenom i prezimenom, neovisno o njihovom broju.]

Poglavlja u zbornicima

Petak, Zdravko. 2001. „Proračunska politika Sabora.” U Hrvatska politika 1990.-2000., ur. Mirjana Kasapović, 101-131. Zagreb: Fakultet političkih znanosti.

[Naslovi poglavlja u zbornicima označavaju se navodnim znakovima, a naslov knjige / publikacije kurzivom.]

Peters, B. Guy. 2012. „Governance as Political Theory.“ U Civil Society and Governance in China, ur. Jianxing Yu i Suijan Guo, 17-38. New York: Palgrave. doi: 10.1057/9781 137092496.

[Ako postoji DOI oznaka zbornika u kojem je objavljeno poglavlje, potrebno ju je navesti.]

Esmark, Anders i Peter Triantafillou. 2007. „Document Analysis of Network Topography and Network Programmes.” U Methods in Democratic Network Governance, ur. Peter Bogason i Mette Zølner, 125-147. London: Palgrave. doi: 10.1057/9780230627468.

[Imena urednika označavaju se s „ur“.]

Članci iz novina

Penić, Goran. 2021. „Vladin paket pomoći uoči izbora: Umirovljenici će krajem travnja dobiti od 400 do 1200 kuna?“ Jutarnji list, 11. travnja.

[Naslov članka iz novina označava se navodnim znacima, a naziv novina / publikacije navodi se u kurzivu. Umjesto brojeva stranica navodi se datum izdavanja novina.]

Hina. 2022. „Ovo je popis svih sankcija kojima Zapad prijeti Rusiji: Neke bi mogle snažno pogoditi Putina.“ Večernji list, 22. veljače.

[Institucijski se autor navodi kada je isti potpisan kao autor nekog teksta u novinama.]

Mrežni izvori

Maleković, Sanja, Jakša Puljiz i Will Bartlett. 2011. „Decentralization and Regional Policy in Croatia: The Impact of EU Accession and the Prospect of the Territorial Reorganization.“ LSE Papers on Decentralization and Regional Policy. Pristupljeno 5. ožujka 2019. http://www.lse.ac.uk/europeanInstitute/research/LSEE/Research/SEE_Programme/images/Research_Paper_5.pdf.

[Uvijek treba navesti naziv / naslov internetske stranice u kurzivu.]

Collingwood, Vivien, ur. 2002. „Good Governance and the World Bank.“ University College London. Department for International Development. Pristupljeno 20. ožujka 2020. https://www.ucl.ac.uk/dpu-projects/drivers_urb_change/urb_economy/pdf_glob_SAP/BWP_Gov ernance_World%20Bank.pdf.

[Uvijek treba navesti datum kada se pristupilo internetskom izvoru.]

Department for International Development. 2011. “Governance Portfolio Review Summary. Summary Review of DFID’s Governance Portfolio 2004–2009.” Government UK. Pristupljeno 2. ožujka 2020. https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_ data/file/67458/governance-portfolio.pdf.

[Institucijski se autor navodi kada je isti potpisan kao autor nekog teksta na internetu.]

Index.hr. 2022. „Objavljene nove satelitske snimke. Otkazan jako važan sastanak, javio se Putin.“ Index.hr. 22. veljače. https://www.index.hr/vijesti/clanak/objavljene-nove-satelitske-snimke-otkazan-jako-vazan-sastanak-javio-se-putin/2341717.aspx?index_ ref=_vijesti_najcitanije_d.

[Ako je na internetskoj stranici naveden precizan datum objave teksta, onda se on navodi umjesto datuma pristupanja.]

Vlada.gov.hr. 2021. “Hrvatsko-francusko strateško partnerstvo.“ Vlada Republike Hrvatske. 26. studenog. https://vlada.gov.hr/hrvatsko-francusko-stratesko-partnerstvo/33441.

[Ako tekst na internetskoj stranici nije potpisan ni autorom ni institucijskim autorom, onda se na mjestu autora navodi domena.]

Hina. 2002. „Vojska besplatno izgradila parking samostanu u Banožićevom rodnom gradu.“ Index.hr. 21. veljače. https://www.index.hr/vijesti/clanak/vojska-besplatno-izgradila-parking-samostanu-u-ban ozicevom-rodnom-gradu/2341415.aspx.

[Ako je kao autor teksta na internetskoj stranici navedena neka organizacija, onda nju treba navesti na mjestu autora.]

Dokumenti

Hrvatski sabor. 2011. „Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine.“ Narodne novine 88.

[Za službene dokumente navodi se institucijski autor koji ih je donio, te službena publikacija u kojoj je dokument objavljen. Naslov dokumenta se označava navodnim znacima, a naziv publikacije kurzivom.]

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. 2017. „Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2017. do 2022. godine.“ Pristupljeno 1. travnja 2020. https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/preuzimanje/dokumenti/Nacionalna%20strategija%20zastite%20od%20nasilja%20u%20obitelji%20za%20razdoblje%20do%202017.%20do%202022.%20godine.pdf.

[Kada je službeni dokument dostupan samo na mrežnoj stranici nekog tijela, navodi se poveznica na kojoj je dostupan umjesto publikacije, te datum pristupanja.]

Akademski radovi i izlaganja

Picula, Boško. 2012. „Intrakonfliktni izbori na Bliskom istoku: demokratsko konstituiranje vlasti unutar oružanih sukoba u Afganistanu, Iraku i Palestinskoj samoupravi.“ Doktorska disertacija. Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

[Naslov akademskog rada označava se navodnim znacima, a potrebno je navesti i kategoriju rada te nadležnu instituciju.]

Orlović, Slaviša i Despot Kovačević. 2021. „Implikacije depopulacije na izborne procese – uporedna iskustva iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.“ Rad izložen na Hrvatskim politološkim razgovorima Hrvatskog politološkog društva, Zagreb.

[Naslov izlaganja označava se navodnim znacima, a potrebno je navesti naziv skupa na kojem je održano izlaganje, u čijoj organizaciji je skup realiziran i gdje je održan.]

Intervjui

Puhovski, Žarko (2017) Osobni intervju. Intervjuirao autor. Zagreb: Provedeno 8. ožujka.

[Ako intervju nije anoniman, uz prethodnu dozvolu ispitanika navodi se njegovo ime.]

Intervju 1 (2016) Polustrukturirani intervju s visokopozicioniranom službenicom Ministarstva financija. Intervjuirala Ana Petek. Zagreb: Provedeno 9. rujna.

[Ispitanica se šifrira kako bi se sačuvala anonimnost, a relevantnost ispitanice se prikazuje na način da se ne može otkriti o kojoj osobi je riječ. Navodi se i ime osobe koja je provela intervju, ako je različito od imena autora.]

Intervju 2 (2022) Intervju sa sudionicom protesta protiv COVID potvrda. Intervjuirala autorica. Zagreb: Provedeno 15. siječnja.

[Potrebno je navesti i mjesto i vrijeme održavanja intervjuiranja.]

Baze podataka

Širinić, Daniela, Dario Nikić Čakar, Ana Petek, Josip Šipić, Višeslav Raos i Anka Kekez. 2016. Naslovnice Večernjeg lista od prosinca 1989. do prosinca 2015. [arhiva]. Politički prioriteti u Hrvatskoj [projekt]. Zagreb: Centar za empirijska politološka istraživanja, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu [proizvedeno na].

[Za navođenje baza podataka treba istaknuti autore baze, naziv baze, u sklopu koje organizacijske forme i na kojoj instituciji je baza nastala, te gdje je nastala.]