EZ/EU članstvo i Austrija, Švedska i Finska: neutralnost redefinirana europskim normama?

Sažetak

Na temelju socijalnog institucionalizma i promatrajući neutralnosti iz političke perspektive, ovaj članak istražuje domaće političke rasprave o neutralnosti u Austriji, Švedskoj i Finskoj. Cilj je bio odgovoriti na pitanje kako su se njihovi koncepti neutralnosti rekonceptualizirali u odnosu na europske norme mira, demokracije, slobode, ljudskih prava i vladavine prava tijekom aplikacije za članstvo u EZ/EU . U austrijskom slučaju, neutralnost je uokvirena da bude kompatibilna s članstvom. Međutim, unatoč sličnim normama, švedska neutralnost nije bila prilagodljiva s europskim normama, zbog nacionalne autonomije i iznimne povezanosti s neutralnošću. Konačno, finska neutralnost, prije svega zamišljena i razvijena radi sigurnosnog interesa, nije redefinirana u odnosu s europskim normama, već se smatra sigurnosnim alatom koji bi bio napušten kada bi nestala prijetnja s istoka, kako bi se u potpunosti integrirali sa zapadnom Europom. Ovaj članak dolazi do zaključka da neutralnost nije samo pitanje sigurnosti, već je povezana s kulturnom dimenzijom, što rezultira različitim odnosom naspram europskih normi, otkuda potječu različita tumačenja neutralnosti. To bi u budućnosti moglo imati određene implikacije na uloge tih zemalja u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici.