Prijave priloga

Smernice za autore

UPUTSTVO AUTORIMA

Časopis Političke perspektive usmeren je na istraživanja politike, no mada mu je fokus na političkoj nauci, nije disciplinarno ograničen. Ideja je da se naglasi stručno i akademsko istraživanje politike, tako da su u časopisu dobrodošli i tekstovi bliskih disciplina (prava, sociologije, filozofije, ekonomije, komunikologije, itd.) kojima takav stav nije stran. Podstiče se objavljivanje radova iz različitih politikoloških disciplina i  na temelju raznovrsnih teorijsko-metodoloških pristupa. Najvažnije je da radovi zadovoljavaju kriterijume naučne relevantnosti i kvaliteta.

Političke perspektive izlaze dva puta godišnje (u junu i u decembru). Političke perspektive su časopis sa otvorenim pristupom. Autorima se ne naplaćuju nikakvi troškovi kod predaje rada, niti za objavljivanje rada. Nakon objavljivanja, autori mogu objaviti svoj rad, u obliku predanog rukopisa, autorske verzije prihvaćenog rukopisa ili objavljenog članka, u sklopu bilo kojeg repozitorijuma, uz navođenje da je rad objavljen u Političkim perspektivama. Autori zadržavaju autorska prava.

Političke perspektive objavljuju izvorne naučne radove, pregledne naučne radove, saopštenja sa naučnih skupova, te stručne članke, reakcije na objavljene članke, prevode relevantnih radova na srpski jezik, te prikaze knjiga. Izvorni naučni članci su oni su koji sadrže neobjavljena izvorna istraživanja u celovitom obliku. Saopštenja sa naučnih skupova su naučni članci koji sadrže nove rezultate naučnih istraživanja, koji zahtijevaju brzo objavljivanje, te ne moraju omogućiti provjeru iznijetih rezultata niti posve cjelovitu interpretaciju. Pregledni članci donose sažeti i kritički prikaz nekog područja istraživanja ili njegovog dijela, koji sadrži autorovo originalno viđenje stanja određenje discipline, pristupa ili teme. Kategorizaciju rada predlažu recenzenti, a konačnu odluku, na osnovi recenzija, donosi uredništvo.

Političke perspektive objavljuju recenzirane tekstove na engleskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Sve pristigle rukopise evaluira uredništvo, te ih zatim šalje na dvostruko slepe recenzije. Prije upućivanja u recenzentski postupak pristigli rukopisi se proveravaju softverom PlagScan. Predati članak mora biti originalni autorski rad, ne sme biti već objavljen niti predat u proceduru objavljivanja drugom časopisu (izuzev prevoda). Recenzentska procedura obično traje 4-6 nedjelja, a cilj je časopisa da o svakom podnetom rukopisu ima konačnu odluku u roku od 90 dana nakon predaje. Ako je potrebno, autorima se izdaje potvrda o prihvaćenom radu pre nego što je rad objavljen.

Prilikom podnošenja radova je potrebno priložiti anoniman rukopis (bez informacija o autoru), a u zasebnom elektronskom dokumentu priložiti naslov teksta, ime i prezime (svih) autora i naziv ustanove u kojoj je autor zaposlen, ORCID brojeve autora, ključne riječi (do pet) i kontakt (adresa, elektronska pošta, telefon) te sažetak. Sažetak (do 200 reči) mora jasno naznačiti cilj rada, temu rada, korišćenu metodologiju ili pristup, glave nalaze rada te doprinos stečenih uvida. Ako rad nije na engleskom jeziku, treba dodatno priložiti sažetak i ključne reči na engleskom jeziku. Autori moraju izraziti sukob interesa. Poželjna dužina naučnog članka je od 6 000 do 10 000 reči, uključujući bibliografiju, tabele, priloge i napomene, te 5 000 reči za prikaze knjiga. Pre slanja osvrta i recenzija neophodno se konsultovati se sa redakcijom. Političke perspektive slijede APSA citatni stil, koji koristi model „autor-godina“ s unutartekstnim citatnicama (v. detaljna pojašnjenja časopisa o izradi citata i bibliografskih jedinica).

Rukopisi se šalju uredništvu časopisa kao word dokumenti putem mrežne platforme za uređivanje časopisa Open Journal System (OJS) na:

https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/politicke-perspektive/about/submissions

UPUTSTVA O NAVOĐENJU BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA I CITATA

Političke perspektive slede stil citiranja Američkog udruženja za političku nauku, koji koristi model „autor-godina“ s unutartekstnim citatima (uputstva su dostupna na APSANET), uz neke modifikacije. Svi izvori korišćeni u tekstu moraju biti navedeni i u popisu izvora, a svi izvori navedeni u popisu izvora moraju biti korišćeni u tekstu rada. Obavezno je navesti i DOI oznaku za sve izvore koji je imaju. Citiranje se oblikuje na sledeći način.

(Lowi 1992)

[Pri sažimanju osnovnih ideja nekog izvora, dovoljno je navesti autora knjige, poglavlja ili članka i godinu izdavanja.]

(Dahl 1989, 45)

[Broj stranice se obavezno navodi pri citiranju, a poželjno ga je navesti i pri parafraziranju.]

(Geddes 1999, 134–143)

[Moguće je navođenje višestrukih uzastopnih stranica koje se sažimaju / parafraziraju.]

(Loughlin 2004, 147, 152)

[Moguće je navođenje višestrukih neuzastopnih stranica koje se sažimaju / parafraziraju.]

(Della Porta i Keating 2008)

[Prezimena dvoje koautora odvajaju se veznikom „i“.]

(Ingram, Schneider, i Deleon 2019)

[Navode se sva prezimena ako je reč o najviše tri koautora.]

(Pierce i sar. 2014)

[Za četiri koautora i više koristi se skraćenica „i sar.“]

(Colebatch 2004; Howlett 2011; Sidney 2007)

[Navođenje više izvora u jednom citatu je abecedno.]

(Dunn 1994; 2018)

[Za navođenje sažimanja više izvora istog autora prezime se koristi samo jednom.]

(Dunn 1994, 52; 2018, 41)

[Za navođenje parafraziranja više izvora istog autora, s brojevima stranica, prezime se koristi samo jednom.]

(Sørensen i Torfing 2007a; 2007b)

[Više izvora istih autora objavljenih u istoj godini u navođenju se razlikuju dodeljivanjem slova.]

(Citrin i Stoker 2018, 52; v. i Pierre i Peters 2000, 123; Ponce i Scarrow 2016)

[Navođenje izvora koji se citira stavlja se odmah nakon citata, a zatim se može pozivati na dodatne izvore.]

(Fischer, Miller, i Sidney, ur. 2007)

[Moguće je navođenje sažimanja osnovnih ideja zbornika te se tada u referenci navode urednici.]

(Narodna skupština Republike Srbije 2015)

[Institucionalni autor se navodi kada je izvor službeni dokument.]

(Danas.rs 2021)

[Domen se navodi kada na internetskoj stranici nije naveden autor.]

(Vlada.gov.rs 2021)

[Domen se navodi kada na internetskoj stranici nekog tela nije naveden autor.]

(Beta 2018)

[Institucionalni autor se navodi kada je isti potpisan kao autor nekog teksta u novinama ili na internetu.]

(Intervju 1 2016)

[Moguće je navođenje originalnih intervjua urađenih u sklopu istraživanja na anoniman način.]

(Lowi 1992, cit. prema Petek 2012)

[Moguće je navođenje prenošenja citata.]

Za pitanja empirijske političke teorije v. Beyme (1996)

Birkland (2010) ističe kako...

[Pri spominjanju prezimena autora u sklopu teksta, nije ga potrebno ponavljati u referenci.]

(Ministarstvo spoljnih poslova 2017, 5; odsada MSP) pa kasniji navodi (MSP 2017)

[Imena organizacija se prvi put navode celovito, sa skraćenicom, a kasnije se koristi samo skraćenica.]

Spisak izvora na kraju teksta sređuje se abecedno prema prezimenu prvog autora, te od starijih prema novijim izvorima autora. Sve bibliografske jedinice moraju da budu napisane na jeziku na kojem je napisan rad – ako je članak napisan na srpskom jeziku, svi elementi bibliografske jedinice moraju da budu na srpskom jeziku (izuzev naslova i naziva organizacija koji se donose u originalu). Bibliografske jedinice razlikuju se u zavisnosti od vrste izvora koji se koristio.

Knjige

Dahl, Robert. 1989. Democracy and Its Critics. New Haven: Yale University Press.

[Naslov knjige / publikacije uvek je u kurzivu, a zatim se prvo navodi mesto izdavanja, pa zatim izdavač.]

Lowi, Theodore J. 2009. Arenas of Power. Boulder / London: Paradigm Publisher. doi: 10.4324 /9781315635958.

[Moguće je navoditi i višestruka mesta izdavanja knjige, a ako knjiga ima dodeljenu DOI oznaku, potrebno ju je navesti.]

Hood, Christopher i Helen Margetts. 2007. The Tools of Government in Digital Age. London: Palgrave.

[Samo se kod prvog koautora pravi inverzija imena i prezimena.]

Burnham, Peter, Karin Gilland, Wyn Grant i Zig Layton-Henry. 2006. Metode istraživanja politike. Zagreb: Fakultet političkih znanosti.

[U popisu izvora navode se svi autori imenom i prezimenom, nezavisno od njihovog broja.]

United Nations Development Programme. 2015. A User's Guide to Measuring Local Governance. Oslo: UNDP Oslo Governance Centre.

[Institucionalni autor se navodi kada je jedini istaknut na koricama i/ili u impresumu publikacije.]

Fischer, Frank O., Gerald J. Miller i Mara S. Sidney, ur. 2007. Handbook of Public Policy Analysis. Theory, Politics, and Methods. Boca Raton: CRC Press.

[Moguće je navođenje celog zbornika, kada se na celi zbornik poziva u tekstu, a ne na neko specifično poglavlje.]

Članci u naučnim časopisima

Aldrich, John H. 1980. „A Dynamic Model of Presidential Nomination Campaigns.” American Political Science Review 74(3): 651–669. doi: 10.2307/1958148.

[Naslovi članaka označavaju se navodnim znacima. Prvo se navodi volumen časopisa, a zatim u zagradi broj časopisa.]

Head, Brian W. i John Alford. 2013. „Wicked Problems. Implication for Public Policy and Management.“ Administration & Society 47(6): 711-739. doi: 10.1177/00953997134 81601.

[Naziv časopisa / publikacije uvek se navodi u kurzivu. Samo se kod prvog koautora pravi inverzija imena i prezimena.]

Engeli, Isabelle, Christine Rothmayr Allison i Éric Montpetit. 2018. „Beyond the Usual Suspects: New Research Themes in Comparative Public Policy.“ Journal of Comparative Policy Analysis: Research and Practice 20(1): 114-132. doi: 10.1080/13 876988.2017.1413869.

[Za sve članke koji imaju DOI oznaku, potrebno ju je navesti. U spisku izvora se navode svi autori imenom i prezimenom, nezavisno od njihovog broja.]

Poglavlja u zbornicima

Petak, Zdravko. 2001. „Proračunska politika Sabora.” U Hrvatska politika 1990.-2000., ur. Mirjana Kasapović, 101-131. Zagreb: Fakultet političkih znanosti.

[Naslovi poglavlja u zbornicima označavaju se znacima navoda, a naslov knjige / publikacije kurzivom.]

Peters, B. Guy. 2012. „Governance as Political Theory.“ U Civil Society and Governance in China, ur. Jianxing Yu i Suijan Guo, 17-38. New York: Palgrave. doi: 10.1057/9781 137092496.

[Ako postoji DOI oznaka zbornika u kojem je objavljeno poglavlje, potrebno je navesti istu.]

Esmark, Anders i Peter Triantafillou. 2007. „Document Analysis of Network Topography and Network Programmes.” U Methods in Democratic Network Governance, ur. Peter Bogason i Mette Zølner, 125-147. London: Palgrave. doi: 10.1057/9780230627468.

[Imena urednika označavaju se sa „ur“.]

Članci iz novina

Valtner, Lidija. 2022. „Imaju li Rusi u Srbiji razlog da se plaše da će biti izručeni Rusiji zbog mobilizacije?“ Danas, 27. septembar.

[Naslov članka iz novina označava se znacima navoda, a naziv novina / publikacije navodi se u kurzivu. Umjesto brojeva stranica navodi se datum izdavanja novina.]

Beta. 2022. „Selaković - Srbija ne može da prihvati rezultate referenduma u Donjecku i Lugansku.“ Danas, 26. septembar.

[Institucionalni autor se navodi kada je isti potpisan kao autor nekog teksta u novinama.]

Izvori sa interneta

Maleković, Sanja, Jakša Puljiz i Will Bartlett. 2011. „Decentralization and Regional Policy in Croatia: The Impact of EU Accession and the Prospect of the Territorial Reorganization.“ LSE Papers on Decentralization and Regional Policy. Pristupljeno 5. ožujka 2019. http://www.lse.ac.uk/europeanInstitute/research/LSEE/Research/SEE_Programme/images/Research_Paper_5.pdf.

[Uvek navesti naziv / naslov internetske stranice u kurzivu.]

Collingwood, Vivien, ur. 2002. „Good Governance and the World Bank.“ University College London. Department for International Development. Pristupljeno 20. ožujka 2020. https://www.ucl.ac.uk/dpu-projects/drivers_urb_change/urb_economy/pdf_glob_SAP/BWP_Gove rnance_World%20Bank.pdf.

[Uvek treba navesti datum kada se pristupilo internetskom izvoru.]

Department for International Development. 2011. “Governance Portfolio Review Summary. Summary Review of DFID’s Governance Portfolio 2004–2009.” Government UK. Pristupljeno 2. ožujka 2020. https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_ data/file/67458/governance-portfolio.pdf.

[Institucionalni autor se navodi kada je isti potpisan kao autor nekog teksta na internetu.]

Index.hr. 2022. „Objavljene nove satelitske snimke. Otkazan jako važan sastanak, javio se Putin.“ Index.hr. 22. veljače. https://www.index.hr/vijesti/clanak/objavljene-nove-satelitske-snimke-otkazan-jako-vazan-sastanak-javio-se-putin/2341717.aspx?index_ ref=_vijesti_najcitanije_d.

[Ako je na internetskoj stranici naveden precizan datum objave teksta, onda se on navodi umesto datuma pristupanja.]

Vlada.gov.hr. 2021. “Hrvatsko-francusko strateško partnerstvo.“ Vlada Republike Hrvatske. 26. novembra. https://vlada.gov.hr/hrvatsko-francusko-stratesko-partnerstvo/33441.

[Ako tekst na internetskoj stranici nije potpisan ni autorom ni institucionalnim autorom, onda se na mestu autora navodi domen.]

Hina. 2002. „Vojska besplatno izgradila parking samostanu u Banožićevom rodnom gradu.“ Index.hr. 21. februar. https://www.index.hr/vijesti/clanak/vojska-besplatno-izgradila-parking-samostanu-u-banozicevom-rodnom-gradu/2341415.aspx.

[Ako je kao autor teksta na internetskoj stranici navedena neka organizacija, onda nju treba navesti na mestu autora.]

Dokumenta

Hrvatski sabor. 2011. „Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine.“ Narodne novine 88.

[Za službene dokumente navodi se institucijski autor koji ih je doneo, te službena publikacija u kojoj je dokument objavljen. Naslov dokumenta se označava znacima navoda, a naziv publikacije kurzivom.]

Vlada Republike Srbije. 2020. „Strategija razvoja sistema javnog informisanja u Republici Srbiji za period 2020 – 2025. godine“. Pristupljeno 23. jula 2021. https://www.media.srbija.gov.rs/medsrp/ dokumenti/medijska_strategija210_cyr.pdf

[Kada je službeni dokument dostupan samo na internetskoj stranici nekog tela, navodi se link na kojem je dostupan umesto publikacije, te datum pristupanja.]

Akademski radovi i izlaganja na koferencijama

Picula, Boško. 2012. „Intrakonfliktni izbori na Bliskom istoku: demokratsko konstituiranje vlasti unutar oružanih sukoba u Afganistanu, Iraku i Palestinskoj samoupravi.“ Doktorska disertacija. Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

[Naslov akademskog rada označava se znacima navoda, a potrebno je navesti i kategoriju rada te nadležnu instituciju.]

Orlović, Slaviša i Despot Kovačević. 2021. „Implikacije depopulacije na izborne procese – uporedna iskustva iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.“ Rad izložen na Hrvatskim politološkim razgovorima Hrvatskog politološkog društva, Zagreb.

[Naslov izlaganja označava se znacima navoda, a potrebno je navesti naziv skupa na kojem je održano izlaganje, u čijoj organizaciji je skup realizovan i gde je održan.]

Intervjui

Korać, Žarko (2017) Intervju. Intervjuisao autor. Novi Sad: rađeno 8. marta.

[Ako intervju nije anoniman, uz prethodnu dozvolu ispitanika navodi se njegovo ime.]

Intervju 1 (2016) Polustrukturirani intervju s visokopozicioniranom službenicom Ministarstva pravde. Intervjuisala Jelena Lončar. Beograd: rađeno 9. novembra.

[Ispitanica se šifrira kako bi se sačuvala anonimnost, a relevantnost ispitanice se prikazuje tako da se ne može otkriti o kojoj osobi je reč. Navodi se i ime osobe koja je radila intervju, ako je različito od imena autora.]

Intervju 2 (2022) Intervju sa odbornikom u gradskoj skupštini. Intervjuisala autorka. Zaječar: rađeno 15. aprila.

[Potrebno je navesti i mesto i vreme održavanja intervjua.]

Baze podataka

Širinić, Daniela, Dario Nikić Čakar, Ana Petek, Josip Šipić, Višeslav Raos i Anka Kekez. 2016. Naslovnice Večernjeg lista od prosinca 1989. do prosinca 2015. [arhiva]. Politički prioriteti u Hrvatskoj [projekt]. Zagreb: Centar za empirijska politološka istraživanja, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu [proizvedeno na].

[Za navođenje baza podataka treba istaknuti autore baze, naziv baze, u sklopu koje organizacione forme i na kojoj instituciji je baza nastala, te gde je nastala.]