Realizacija Rousseauovog (demokratskog) republikanizma u političkom poretku (demokratske) republike Korzike (1755 – 1769)?

Apstrakt

Jean-Jacques Rousseau jedan je od najznačajnijih mislilaca koji se vezuju uz tradiciju republikanizma u okviru moderne političke teorije. Nadasve specifične ideje na kojima je zasnovana njegova teorija zasigurno su bile od fundamentalnog značaja za razvoj republikanske tradicije od prosvjetiteljstva do danas. Cilj ovog rada je prikazati temeljne značajke Rousseauova republikanizma kao i njegove specifičnosti, posebno u kontekstu trajnih napetosti između republikanizma i demokracije u Rousseauovoj misli. Rad će pokušati odgovoriti na pitanje može li se Rousseauovo učenje nazvati demokratskim republikanizmom komparirajući neke od glavnih elemenata njegove političko-teorijske misli sa stvarnim političko ustavnopravnim elementima republikanizma na Korzici unutar nekoliko različitih političkih sustava i državnopravnih poredaka u 18. stoljeću. Rad će analizirati ponajprije Rousseauov Nacrt ustava za Korziku u nastojanju da se dođe do odgovora koliko je republika Korzika Pasqualea Paolija (1755-1769), zapravo, bila u skladu s Rousseauovim idejama i radi li se o svojevrsnom ozbiljenju Rousseaove političke teorije unutar jednog stvarnog političkog poretka Europe 18. stoljeća. Zbog toga će se razmotriti povijesni kontekst nastanka (demokratske) republike Korzike 1755. godine i prikazati njezin politički sustav komparirajući ga s osnovnim teorijskim pretpostavkama Rousseauovog republikanizma. Također, značajan dio rada bit će posvećen Pasqualeu Paoliju kao središnjoj figuri korzikanskog (demokratskog) republikanizma te će se pokušati usporediti Paolija i Rousseaua, njihove republikanske ideje i vizije političkog poretka.