Eksplorativna i konfirmatorna faktorska analiza skale nacionalističkog sindroma (sns-1)

Autori

  • Zlatko Šram Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska

Ključne reči:

nacionalistički sindrom, nacionalizam, percepcija prijetnje, konfirmatorna faktorska analiza

Apstrakt

U ovom smo istraživanju nastojali utvrditi nalaze li se nacionalna afektivna vezanost, ksenofobija, antisemitizam, percepcija nacionalnomanjinske prijetnje i mentalitet nacionalnoga opsadnog stanja u takvim međusobnim relacijama da na latentnoj razini višega reda formiraju homogen i unutarnje koherentan stavovski konstrukt nacionalističkog sindroma. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 368 studenata Sveučilišta u Zagrebu. Da bismo utvrdili dimenzionalnsot i konstruktnu validnost Skale nacionalističkog sindroma od 15 čestica (SNS-1), primijenili smo eksploratornu i konfirmatornu faktorsku analizu. Eksploratornom faktorskom analizom ekstrahirana su tri faktora nazvana ksenofobija i antisemitizam, percepcija prijetnje nacionalnoj sigurnosti i nacionalna afektivna vezanost. Konfirmatorna faktorska analiza je pokazala da trodimenzionalni model nacionalističkog sindroma nije posve zadovoljio postavljene kriterije pristajanja, ali ga ne treba u potpunosti odbaciti, jer se komparativni indeksi slaganja nalaze na graničnim razinama prihvatljivosti. Na razni faktora drugog reda model nacionalističkog sindroma ima zadovoljavajuće indekse pristajanja uz dopuštenu razinu standardne pogreške (SRMR= .06, RMSEA EA = .09, GFI= .88, AGFI= .84 CFI= .95, NFI= .95). U tom je smislu potvrđen teorijski model nacionalističkog sindroma kao unutarnje koherentnog sustava (1) etničkog ekskluzionizma, (2) percepcije prijetnje, i (3) snažne nacionalne afektivne identifikacije ili vezanosti. Visoka pouzdanost cijele skale SNS-1 (alfa=.89) pokazala je da se skala može koristiti kao korisna i pouzdana mjera nacionalističkog sindroma u različitim istraživanjima u području sociologije i političkih znanosti. Visoka pouzdanost faktorski ekstrahiranih subskala pokazuju da se one mogu koristiti kao zasebne mjere nacionalističkog sindroma.

##submission.downloads##

Objavljeno

2019-05-04

Broj časopisa

Sekcija

Članci