ZAŠTITA OVRŠENIKA U SVJETLU NOVINA U OVRSI NA NEKETNINI

Autor(i)

  • Slađana Aras Kramar Katedra za građansko procesno pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Trg maršala Tita 14, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska. http://orcid.org/0000-0002-8908-775X

DOI:

https://doi.org/10.25234/pv/5575

Ključne riječi:

ovrha na nekretnini, zaštita ovršenika, Europski sud za ljudska prava, Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2017., postupak

Sažetak

Cilj je rada raspraviti i analizirati novine koje su posljednjim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona unesene u postupak ovrhe na nekretnini u odnosu na zaštitu ovršenika te nekretnine u kojoj stanuje i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih životnih potreba i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. U tom kontekstu, u radu je sadržana sumarna povijesna geneza uređenja ovrhe na nekretnini, posebice u odnosu na zaštitu ovršenika od donošenja prvog Ovršnog zakona iz 1996. pa do Zakona iz 2012. godine. Potom slijedi analiza i rasprava o novinama Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2014. u odnosu na zaštitu ovršenika, odnosno nekretnine u kojoj stanuje i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih stambenih potreba i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. U trećem dijelu rada sadržana je analiza novije odluke Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Sud) u predmetu Vaskrsić protiv Slovenije, a u kojem je Sud – različito od dosadašnje prakse – odlučivao o povredi prava na mirno uživanje vlasništva iz čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u ovršnom postupku. Pritom je Sud istaknuo potrebu primjene testa razmjernosti i u postupku ovrhe na nekretnini. Raspravu o predmetu Vaskrsić protiv Slovenije slijedi analiza i rasprava o novinama koje je u postupak ovrhe na nekretnini u odnosu na zaštitu ovršenika unio posljednji Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz srpnja 2017. godine. Konačno, u zaključnom dijelu rada sadržan je sažetak provedenog istraživanja, evaluacija novina koje su unesene u postupak ovrhe na nekretnini u odnosu na zaštitu ovršenika te nekretnine koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih životnih potreba, kao i promišljanja autora o novom pravozaštitnom cilju ovršnog postupka.

Biografija autora

Slađana Aras Kramar, Katedra za građansko procesno pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Trg maršala Tita 14, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska.

Dr. sc. ; docentica

##submission.downloads##

Objavljeno

2017-12-21

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni znanstveni članak