UČINCI TROŠARINA NA ZASLAĐENE BEZALKOHOLNE NAPITKE NA PREVENCIJU I KONTROLU PRETILOSTI

Sažetak

Cilj u radu provedenih istraživanja je utvrditi razloge uvođenja oporezivanja proizvodnje/prodaje zaslađenih bezalkoholnih napitaka, trenutačnu globalnu rasprostranjenost ovih trošarina prema poreznim područjima te njihovu učinkovitost ponajprije s aspekta prevalencije pretilosti i njezinih komorbiditeta. Trošarine na zaslađene bezalkoholne napitke su instrument porezne politike koji se koristi radi prevencije i kontrole pretilosti. Pretilost je klinički, javnozdravstveni i ekonomski veoma opasna bolest od koje već boluje više od 600 milijuna ljudi širom svijeta. Od uvođenja trošarina na ove napitke, ali i na drugu “nutritivno praznu” hranu, očekuju se pozitivne promjene u ponašanju i odnosu potrošača prema strukturi vlastite prehrane i osobnom zdravlju. Naime kalorije iz zaslađenih bezalkoholnih napitaka su značajan izvor dodanih kalorija u prehrani suvremenog čovjeka na globalnoj razini i kao takve utječu na prekomjerni unos kalorija, a što je podloga za razvoj pretilosti. Više cijene oporezovanih napitaka trebale bi dovesti do pada potrošnje i posljedično nižeg kalorijskog unosa te do smanjenja prevalencije pretilosti. Uvođenje trošarina na zaslađene napitke također može povećati porezne prihode iz kojih se mogu financirati rastući javnozdravstveni troškovi uzrokovani pretilošću i pratećim bolestima. Porezni prihodi mogu poslužiti i za subvencioniranje prehrane najsiromašnijih i proizvodnje nutritivno kvalitetnije hrane. Trošarinama uzrokovan pad potražnje primorao bi i proizvođače zaslađenih napitaka na poboljšanje recepture i asortimana. Uvođenje trošarina na zaslađene napitke nije bespogovorno prihvaćeno, a osporavatelji dovode u pitanje ostvarivanje očekivanih prehrambenih, zdravstvenih, financijskih i socijalnih učinaka trošarina. Burnoj debati pro et contra uvođenja trošarina na zaslađene napitke pridonose ambivalentni rezultati analiza učinkovitosti ovih poreza.