Analiza socioekonomskih nejednakosti u samoprocijenjenom zdravlju u četirima državama bivše Jugoslavije – ispitivanje uloge društvenog kapitala

Sažetak

U posljednjih nekoliko desetljeća porastao je akademski interes za objašnjavanje gotovo univerzalne povezanosti između socioekonomskog statusa i zdravlja. Među brojnim mehanizmima u literaturi koji bi mogli objasniti socioekonomske nejednakosti u zdravlju, koncept društvenog kapitala zauzima posebno mjesto. Međutim, spomenute su veze još uvijek relativno neistražene među državama bivše Jugoslavije. Ovim se radom stoga nastoji popuniti praznina u literaturi kroz istraživanje uloge individualne razine društvenog kapitala u odnosu između socioekonomskog statusa i samoprocijenjenog zdravlja u četirima državama bivše Jugoslavije. Analize prikazane u radu temelje se na podatcima iz 9. kruga Europskoga društvenog istraživanja iz 2018. godine, pri čemu su analizirani podatci sudionika starijih od 24 godine iz Hrvatske (N = 1534), Crne Gore (N = 1002), Srbije (N = 1720) i Slovenije (N = 1149). U svrhu testiranja ciljanih povezanosti provedena je multivarijatna logistička regresijska analiza. Rezultati analize pokazuju da je samoprocijenjeno zdravlje negativno povezano s društvenom klasom u svim državama, pri čemu su nekvalificirani i kvalificirani fizički radnici te dugoročno nezaposleni pojedinci imali lošije samoprocijenjeno zdravlje od nefizičkih radnika, s iznimkom kvalificiranih radnika iz Crne Gore te dugoročno nezaposlenih sudionika iz Slovenije. Također, utvrđena je negativna povezanost između samoprocijenjenog zdravlja i nekoliko indikatora društvenog kapitala, pri čemu je ta povezanost neovisna o socioekonomskom statusu. Iako su utvrđene razlike među državama, društvena participacija značajno je povezana sa samoprocijenjenim zdravljem u svim četirima državama. Dobiveni nalazi upućuju na važnost promoviranja društvene participacije, koja kroz brojne bihevioralne i psihosocijalne mehanizme može imati pozitivnu ulogu u zdravlju ljudi.