Otpor EU odozdo ili odozgo? Javno mnijenje u srednjoj i istočnoj Europi prije migracijske krize 2015.

Sažetak

Odnosi između Bruxellesa i država srednje i istočne Europe pogoršali su se tijekom i nakon migracijske krize iz 2015. godine. Kako bi se ustanovilo koliko su stavovi građana srednje i istočne Europe pridonijeli i/ili odgovarali tom novom stanju, ovaj rad istražuje javno mnijenje prije migracijske krize u sedam srednje i istočnoeuropskih članica EU-a. Propitujemo mogu li se glavni problemi rascjepa (otpor srednje i istočnoeuropskih političkih elita spram slijeđenja odluka EU-a i spram imigracije te njihov naglasak na suverenizmu, nacionalizmu, kršćanskoj Europi i povijesnim traumama) dovesti u vezu sa stavovima javnosti prema tim problemima prije migracijske krize. Koristili smo National Identity modul ISSP-a koji je proveden 2013. i 2014. u Češkoj, Estoniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Litvi, Latviji i Sloveniji. Rezultati pokazuju da otpor spram EU supranacionalizma nije bio povezan s etničkim nacionalizmom, a ni religijskim identitetom (osim u Mađarskoj). Suprotno naglasku političkih elita na kulturalnu prijetnju od migracija, javno mnijenje bilo je više zaokupljeno pitanjem ekonomske prijetnje. Štoviše, percepcija kulturne prijetnje nije bila povezana s otporom EU supranacionalizmu ni u jednoj od država. No, potpora suverenizmu (gotovo u svim državama) i ponos nacionalnom poviješću (u nekim državama) osobito su bile negativno povezane s potporom EU supranacionalizmu. Rezultati sugeriraju da su političke elite mogle zaobići javno mnijenje i konstruirati anti-EU atmosferu, iako ne ni iz čega. Uvjeti za takav proces postojali su u Mađarskoj s ondje nastajućim transnacionalnim rascjepom, a to upućuje na važnost proučavanja rascjepa u istraživanju euroskepticizma.