Biti medijski pismen u Hrvatskoj: karakteristike i odabrane dimenzije medijske pismenosti kao društvene prakse
Ključne riječi:
društvena praksa, medijska pismenost, kritičko mišljenje, pismenost o vijestima, internetske vještineSažetak
U ovom se radu koriste teorije društvene prakse, nove studije pismenosti i kritike medijske pismenosti. Medijska pismenost omogućuje građanima sudjelovanje u društvu putem tradicionalnih i digitalnih medija. Primjenom odabranih dimenzija postojećih instrumenata kao što su News media literacy scale i Internet skills survey te originalno razvijenih čestica, medijsku pismenost promatramo kao društvenu praksu kritičkog mišljenja, proizvodnje sadržaja i dimenzije tehničkih vještina. Tri su dimenzije dalje operacionalizirane u aditivne ljestvice kritičke percepcije tradicionalnih medija (KPTM), kritičke percepcije digitalnih alata (KPDA), društvene uključivosti u medijima (DUM), proizvodnje sadržaja (PS) i vještina pretraživanja internetskih informacija (PII). Rezultati istraživanja provedenog na uzorku odraslih hrvatskih građana (n=1033) reprezentativnih za spol, dob, regiju i obrazovanje pokazuju da je dob glavni prediktor za sve ljestvice. Odnos između ljestvica pokazuje pozitivnu korelaciju između KPTM-a, KPDA-a i DUM-a. U isto vrijeme, KPTM, KPDA i DUM u negativnoj su korelaciji s PII-jem. Oni manje vješti u internetskom pretraživanju manje su kritični prema tradicionalnim medijima i digitalnim alatima i manje su uvjereni da mediji trebaju pokrivati pitanja društvene uključivosti. Također, biti vještiji u proizvodnji sadržaja ne podrazumijeva nikakav drugi odnos, samo onaj koji se odnosi na negativnu povezanost s nedostatkom PII-ja. Ovaj rad pridonosi operacionalizaciji medijske pismenosti za sociološka istraživanja i boljem razumijevanju medijske pismenosti u općoj populaciji u Hrvatskoj.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2023 Paško Bilić, Marija Brajdić Vuković
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution 4.0 International License.
Autori priloga objavljenih u časopisu zadržavaju autorsko pravo, uključujući i pravo na copyright. Pristankom na objavljivanje autori daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom obliku.
Revija za sociologiju je časopis otvorenoga pristupa. U skladu s definicijom otvorenog pristupa BOAI-a, korisnicima je pristup cjelokupnom sadržaju slobodan i besplatan. Korisnici mogu čitati, pohranjivati, kopirati, distribuirati, ispisivati, pretraživati i vezivati cijele tekstove članaka u ovom časopisu ne tražeći prethodno dopuštenje izdavača ili autora. Revija za sociologiju primjenjuje CC BY licencu.