Što bi političarke mogle, htjele i trebale učiniti, ali ne mogu. Percepcije zastupnica o preprekama političkoj reprezentaciji žena u Bosni i Hercegovini
Ključne riječi:
politička reprezentacija žena, zastupnice, Bosna i Hercegovina, etnonacionalizam, rodna (ne)ravnopravnostSažetak
Ovaj rad analizira glavne prepreke političkoj reprezentaciji žena u Bosni i Hercegovini iz perspektive zastupnica. Teorijski dio prikazuje glavne prepreke političkoj reprezentaciji žena, oslanjajući se na nalaze svjetske literature. Sljedeći dio daje pregled etnokratskog konteksta BiH, trendova u političkom predstavljanju žena i kontroverzi o prisutnosti žena u politici u takvom okruženju. Koristeći podatke kvalitativnog istraživanja (dubinski intervjui sa zastupnicama iz BiH izabranim u državni i entitetske parlamente), analiziraju se i raspravljaju glavne prepreke političkoj reprezentaciji žena. Tiču se obiteljskog života i tradicionalnih rodnih uloga, unutarstranačkih procesa i dinamike, posebice neformalnih veza muškaraca, izostanka potpore u predizbornoj kampanji i raznih manevara zaobilaženja kvota, suženog prostora za žene u parlamentima i iskrivljene reprezentacije u medijima. Iskustva sugovornica izrazito su rodno uvjetovana, a svi čimbenici predstavljaju prepreke i izazove, bez obzira na različit utjecaj na pojedine zastupnice. Neke sugovornice koje se osobno nisu susrele s nekim od prepreka napominju da te prepreke postoje i da su ih, ponekad u brutalnom obliku, iskusile druge političarke. Sve se slažu da su žene u politici u izrazito nepovoljnom položaju. Stoga treba poduzeti ozbiljne dodatne pozitivne mjere za poboljšanje rodne ravnopravnosti u politici, jer etnokratski sustav favorizira etničku zastupljenost, a muškarci imaju čvrstu kontrolu političke moći u postkonfliktnom društvu Bosne i Hercegovine.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2024 Zlatiborka Popov-Momčinović
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution 4.0 International License.
Autori priloga objavljenih u časopisu zadržavaju autorsko pravo, uključujući i pravo na copyright. Pristankom na objavljivanje autori daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom obliku.
Revija za sociologiju je časopis otvorenoga pristupa. U skladu s definicijom otvorenog pristupa BOAI-a, korisnicima je pristup cjelokupnom sadržaju slobodan i besplatan. Korisnici mogu čitati, pohranjivati, kopirati, distribuirati, ispisivati, pretraživati i vezivati cijele tekstove članaka u ovom časopisu ne tražeći prethodno dopuštenje izdavača ili autora. Revija za sociologiju primjenjuje CC BY licencu.