Može li teološki moral zanemariti govor o Bogu?

Sažetak

Katolički moralni teolozi danas su više nego prije postali osjetljivi na izazove kao što su globalizacija, pluralizam i dijalog. Njihov svojevrsni odgovor na te izazove bio je i nedavni kongres na svjetskoj interkulturalnoj razini, na svoj način prvi te vrste. Glavni cilj tog okupljanja u srpnju ove godine u Padovi mogao bi biti prepoznat u želji katoličkih moralista da u skladu s izazovima i mogućnostima sadašnjega povijesnog trenutka što potpunije i bolje ostvare svoje trostruko služenje: sveopćoj Crkvi, svakome pojedinom vjerniku i cijelome svijetu. Na kongresu se moglo doživjeti zajedništvo i solidarnost cijele Crkve, imati povlašteno vrijeme za razmjenu moralnog iskustva i refleksije te steći globalni uvid u sadašnji trenutak i budući razvoj postkoncilske moralne teologije.
Zanimljivo je primjetiti da su uvodne smjernice kongresa ponajviše ukazale na suvremene moralne izazove kao što su bioetika, ljudska prava te ekonomski i međunarodni odnosi, odnosno da je kongres istaknuo problem siromaštva i socijalne nejednakosti kao prvotnu brigu svih kontinenata i cijelog svijeta. Imajući dakle na umu netom spomenute smjernice i brigu, potrebno je istaknuti da je kongres ukazao na važnost teološke dimenzije morala i govorio o Bogu, ali isto tako valja reći da se daleko više, ili bolje reći uglavnom, bavio pitanjima iz primjenjenog morala i govorio o čovjeku. U tom smislu bilo bi dobro proanalizirati kongres pod vidom njegove naglašene brige za čovjeka, tj. je li ona autentični izraz Božjeg čovjekoljublja ili pak i znak svojevrsne šutnje o Bogu.