PRAVNI AKTI USMJERENI NA POTICANJE INOVATIVNOSTI TRGOVACA
(ANALIZA PRIMJERA IZ HRVATSKE I RIJEKE OD SREDNJEG VIJEKA DO POČETKA 19. STOLJEĆA)
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.39.4.2Ključne riječi:
trgovački subjekti; srednji vijek; 18. stoljeće; Hrvatska; RijekaSažetak
Autor istražuje relativno slabo istražen pravnopovijesni aspekt razvoja oblika gospodarskog poslovanja i utjecaja države, tj. vladara na njega. Uz spomen antičkih primjera dana je analiza nekih srednjovjekovnih oblika poslovanja, osobito pomorskoga na prostoru Jadrana. Oni se razvijaju bez posebnog utjecaja vlasti, putem trgovačke prakse. U kontinentalnom dijelu Hrvatske utjecaj vladara kao nositelja javne vlasti na razvoj gospodarstva objašnjen je na primjeru Zlatne bule iz 1242. i osnivanja slobodnoga kraljevskog grada Gradeca. Statut Rijeke iz 1530. sadrži više propisa koji svjedoče o težnji mjesnih vlasti za sigurnošću trgovanja i brzim sudskim rješavanjem sporova među trgovcima i
pomorcima. Nova inicijativa za razvoj trgovine, osobito pomorske uslijedila je tijekom 18. stoljeća kada je proglašena sloboda plovidbe Jadranom, a Rijeka i Trst postaju slobodne luke. Vladari donose niz upravnogospodarskih reformi koje prati utemeljenje trgovačkih kompanija, priprostih dioničkih društava koja se bave različitim djelatnostima te rast broja trgovaca pojedinaca. Početkom 19. stoljeća trgovačka društva postupno se specijaliziraju, a prati ih rad trgovačke
komore, suvremenih školskih institucija, gospodarskih izložbi i sličnih aktivnosti koje potiču gospodarstvo. Gospodarski razvoj prekinut je Prvim svjetskim ratom i višegodišnjim međunarodnim sporovima o razgraničenju između Italije i Kraljevine SHS koje se ponajviše ticalo pripadnosti luke i željeznice što je dovelo do negativnog utjecaja i pada gospodarstva.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.