NAKNADA ŠTETE PROUZROČENE CIJEPLJENJEM
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.39.1.17Ključne riječi:
alternativno rješavanje sporova; programi naknade štete zbog nuspojava cijepljenja; medicinski sporovi; informirani pristanakSažetak
Preporuka većine medicinskih stručnjaka je redovita preventivna zaštita od zaraznih bolesti, ponajprije putem cijepljenja. Ipak, kao i svaki drugi medicinski postupak i ovaj sa sobom nosi određene rizike, koji ponekad mogu biti i fatalni. U tom slučaju oštećeni pojedinac i/ili članovi njegove obitelji, pod određenim uvjetima, mogu imati pravo na naknadu štete. Međutim, kada do obeštećenja pokušaju doći sudskim putem, suočavaju se s dugotrajnim i skupim postupkom dokazivanja uzročne veze između štete u obliku bolesti ili smrti i primljenog cjepiva. Osim nepogodnosti za oštećenu stranu, ovi sudski postupci često imaju negativni publicitet i veliki financijski teret tuženoj strani zbog čega je dolazilo i do zastoja u opskrbi cjepivima. Zbog toga su u nizu država osmišljeni programi naknade štete za teške ozljede ili smrt zbog nuspojava cijepljenja.
Cilj je istraživanja stoga analiza i preporuka programa naknade štete zbog nuspojava cijepljenja i u odnosu na često dugotrajnu i skupu građansku parnicu, alternativnog načina obeštećenja. Osim zbog racionalizacije troškova i smanjenja opterećenosti sudova, uvođenje programa naknade štete zbog nuspojava cijepljenja u Republici Hrvatskoj posebno je preporučljivo i jer je u njoj cijepljenje zakonski propisano kao obvezatno. Drugim riječima, iako pacijenti u Republici Hrvatskoj imaju opće pravo na informirani pristanak prije medicinskog zahvata, kada je u pitanju preventivni zahvat cijepljenja nemaju
pravo izbora. Nadalje, pri oformljivanju tijela koje vodi program valja ostati oprezan te ga sastaviti od stručnjaka s različitih područja zanimanja, kako bi mogli objektivno sagledati štetni događaj iz svih perspektiva, a ne samo pogodujući jednoj strani.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.