ODGOVORNOST ZA ŠTETU I NAKNADA ŠTETE POČINJENE RATNIM ZLOČINOM
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.39.1.20Ključne riječi:
ratni zločini; ratna šteta; teroristički akt; odgovornost za štetu; zastara; naknada šteteSažetak
Ratni zločini su najteža kaznena djela koja su u svojim obilježjima vezani za kršenje pravila međunarodnog prava tijekom rata, oružanog sukoba i okupacije. Jedna od posljedica počinjenja kaznenih djela ratnih zločina su imovinske i neimovinske štete počinjene u pravilu većem broju osoba. Stoga je odgovornost za naknadu štete i naknada štete žrtvama kaznenih djela ratnih zločina jednako važna kao i kazneni progon samih počinitelja. Na području Republike Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine u bližoj povijesti vodio se rat i oružani sukobi te
je dolazilo do počinjenja kaznenih djela ratnih zločina, a sve do danas se vode kazneni postupci i postupci radi naknade štete protiv počinitelja i odgovornih osoba. Kod odgovornosti za naknadu štete počinjene ratnim zločinima često će se uz štetnika kao odgovorna osoba pojaviti i država, a slijedom toga će se postaviti pitanje zastare potraživanja naknade štete prema državi. Također je bitno razlikovanje ratne štete i terorističkog akta od eventualnog kaznenog djela ratnog zločina, a kod naknade štete žrtvama kaznenih djela ratnih zločina potrebno je provesti brz i učinkoviti postupak obeštećenja. Predmet je ovog rada analiza pravne regulative i sudske prakse u svezi s odgovornosti za štetu i naknadu štete počinjene ratnim zločinom. U radu se prvotno iznosi pojam i razlike ratnog zločina, ratne štete i terorističkog akta, a zatim se obrađuje odgovornost za štetu počinjenu ratnim zločinima i naknada štete.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.