ANALIZA AUSTRO-UGARSKE I HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE

(U POVODU 150. OBLJETNICE AUSTRO-UGARSKE NAGODBE)

Autor(i)

  • László Heka Pravni fakultet Sveučilišta u Szegedu, Szeged, Mađarska

DOI:

https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.2.7

Ključne riječi:

Austro-ugarska nagodba; Hrvatsko-ugarska nagodba; delegacija; dualizam; zajednički poslovi

Sažetak

Ove godine navršava se 150. obljetnica donošenja Austro-ugarske nagodbe,
kompromisa između Austrije i Ugarske koji je u mnogim segmentima poslužio
kao predložak za godinu dana kasnije sklopljenu Hrvatsko-ugarsku nagodbu.
Ovima dvjema nagodbama Mađari su uredili svoje odnose s dvorom i s
Trojednom Kraljevinom Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom, s kojom se
Ugarska od 1102. nalazila u državnoj zajednici. Tako je okončan dugotrajni
sukob s Austrijom, a i hrvatsko pitanje je u Budimpešti i Beču skinuto s
dnevnog reda.
Nagodbe su usvojene na sličan način, pregovorima kraljevinskih odbora, prihvaćanjem
zakonskih članaka u zemaljskim saborima, njihovim sankcioniranjem
od strane kralja, a potom proglašavanjem u saborima. Broj članaka (69
odnosno 70), kao i mnoge formulacije u njima, čine temelj za njihovu poredbenu
analizu. Objema je zajedničko i to da su ih ugovorne stranke (Austrija i
Ugarska s jedne strane te Hrvatska i Ugarska s druge) različito tumačile, pa
su nagodbe služile i kao stalno sredstvo javnopravnoga prijepora i političke
borbe unutar pojedinih dijelova monarhije, kao i između dviju polovina dvojne
monarhije.

##submission.additionalFiles##

Objavljeno

2020-11-16

Kako citirati

Heka, L. . (2020). ANALIZA AUSTRO-UGARSKE I HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE : (U POVODU 150. OBLJETNICE AUSTRO-UGARSKE NAGODBE). Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta U Rijeci, 38(2), 855–880. https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.2.7

Broj časopisa

Svezak 38 Br. 2 (2017): Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Rubrika

ČLANCI

Autorska prava

Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s  Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.

Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.

Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.