EKONOMSKI GUBITCI KAO ŠTETA U HRVATSKOM ODŠTETNOM PRAVU NAKON PRENOŠENJA DIREKTIVE 2014/104/EU
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.1.14Ključne riječi:
tržišno natjecanje; popravljanje štete; imovinska šteta; neimovinska štetaSažetak
Krajem 2014. godine usvojena je Direktiva 2014/104/EU koja bi trebala olakšati
ostvarivanje prava na naknadu štete subjektima koji štetu pretrpe zbog povreda
prava tržišnog natjecanja. U radu se upozorava na neka od spornih pitanja o
odgovornosti za štetu koja su pri njenom donošenju prepoznata kao takva, ali
ih europski zakonodavac nije uspio usuglasiti. Rad se detaljnije bavi samim
pojmom štete, odnosno gubitcima za koje Direktiva od država članica očekuje
da u postupcima za naknadu štete pred svojim sudovima osiguraju učinkovito
ostvarivanje prava na njihovu naknadu. Zbog same prirode štetnih radnji
kojima se narušava tržišna utakmica (zabranjenih sporazuma i zlouporabe
vladajućeg položaja), upozorava se da bi provođenje usvojenih rješenja u praksi
moglo biti vrlo komplicirano. Posebno se ističu problemi prigovora prenošenja
prekomjernih cijena, priznavanja pravnog interesa neizravnim kupcima,
priznavanja učinka zaštitne cijene te izračunavanja iznosa naknade štete koju
bi oštećenicima trebalo dosuditi. U radu se prikazuju odredbe nacrta prijedloga
zakona kojim bi Direktiva trebala biti prenesena u naše zakonodavstvo, a koje
se odnose na u radu obrađena pitanja.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.