AKTIVNO PODMIĆIVANJE U HRVATSKOM SREDNJOVJEKOVNOM I NOVOVJEKOVNOM PRAVU

Autor(i)

  • Mijo Galiot Općinski sud u Splitu, Split, Hrvatska

DOI:

https://doi.org/10.30925/zpfsr.37.3.4.

Ključne riječi:

srednji vijek; novi vijek; dar; mito; korist; korupcija; davanje mita; kažnjavanje; svrha kažnjavanja; kazna; kazna zatvora; novčana kazna

Sažetak

Pisati o povijesti kažnjavanja znači promišljati, kritički preispitivati te bolje
razumjeti suvremeni sustav kažnjavanja koji je rezultat dugoga povijesnog
razvitka. Teško je odgovoriti u kojoj mjeri poimanje kažnjavanja, odnosno
kazne i njezine svrhe, označava ili može označiti civilizacijsku razinu pojedinog
društva. Sasvim je sigurno da se civilizacijski i kaznenopravni stav prema kazni
izvodi iz niza pretpostavki: općih, kulturnih, socioloških, psiholoških, religijskih,
političkih i drugih čimbenika koje valja sagledavati jedinstveno i u njihovoj
povijesnoj dimenziji. Sam postanak kaznenog prava povezuje se s trenutkom
ustrojavanja javne vlasti i države. Prema povijesnom kriteriju, razlikuju se
antičko (starovjekovno), srednjovjekovno te suvremeno kazneno pravo, koja
su međusobno isprepletena. U ovom radu daje se prikaz i razvoj kažnjavanja
počinitelja aktivnog podmićivanja u hrvatskom srednjovjekovnom pravu.

Objavljeno

2020-11-16

Kako citirati

Galiot , M. . (2020). AKTIVNO PODMIĆIVANJE U HRVATSKOM SREDNJOVJEKOVNOM I NOVOVJEKOVNOM PRAVU. Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta U Rijeci, 37(3), 1149–1170. https://doi.org/10.30925/zpfsr.37.3.4.

Broj časopisa

Svezak 37 Br. 3 (2016): Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Rubrika

ČLANCI

Autorska prava

Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s  Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.

Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.

Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.