O MIROVANJU PARNIČNOG POSTUPKA I (NE) OPRAVDANOSTI NJEGOVA NAPUŠTANJA

Autor(i)

  • Juraj Brozović Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

DOI:

https://doi.org/10.30925/zpfsr.37.2.10

Ključne riječi:

mirovanje parničnog postupka; napuštanje mirovanja

Sažetak

Novelom Zakona o parničnom postupku iz 2013. godine zakonodavac je napustio institut mirovanja postupka kao način zaustavljanja procesnih aktivnosti u parnici. Taj se institut smatrao generatorom procesne neaktivnosti koji nepotrebno dovodi do odugovlačenja postupka, a u takvom stavu nije bio usamljen. Dio stručne javnosti čitavo desetljeće pokušava pojasniti zašto je taj institut nepotreban u hrvatskom parničnom postupku, smatrajući ga sredstvom procesnih zloupotreba koje usporava postupak te institutom koji je nespojiv s novim koncentriranim parničnim postupkom. Te je tvrdnje valjalo preispitati. Kako bi se utvrdilo jesu li spomenuti razlozi za napuštanje mirovanja bili utemeljeni, u radu se iznose relevantni statistički podatci, kao i rezultati anketnog istraživanja provedenog među odvjetnicima različitih profila. Analizira se stanje nakon reformi te daje pregled bliskih poredbenih uređenja koji mogu predstavljati moguće pravce razvoja odredbi o zaustavljanju procesnih aktivnosti u parnici i hrvatskoga parničnog postupka uopće.

##submission.additionalFiles##

Objavljeno

2020-11-16

Kako citirati

Brozović, J. (2020). O MIROVANJU PARNIČNOG POSTUPKA I (NE) OPRAVDANOSTI NJEGOVA NAPUŠTANJA. Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta U Rijeci, 37(2), 1011–1035. https://doi.org/10.30925/zpfsr.37.2.10