O MIROVANJU PARNIČNOG POSTUPKA I (NE) OPRAVDANOSTI NJEGOVA NAPUŠTANJA
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.37.2.10Ključne riječi:
mirovanje parničnog postupka; napuštanje mirovanjaSažetak
Novelom Zakona o parničnom postupku iz 2013. godine zakonodavac je napustio institut mirovanja postupka kao način zaustavljanja procesnih aktivnosti u parnici. Taj se institut smatrao generatorom procesne neaktivnosti koji nepotrebno dovodi do odugovlačenja postupka, a u takvom stavu nije bio usamljen. Dio stručne javnosti čitavo desetljeće pokušava pojasniti zašto je taj institut nepotreban u hrvatskom parničnom postupku, smatrajući ga sredstvom procesnih zloupotreba koje usporava postupak te institutom koji je nespojiv s novim koncentriranim parničnim postupkom. Te je tvrdnje valjalo preispitati. Kako bi se utvrdilo jesu li spomenuti razlozi za napuštanje mirovanja bili utemeljeni, u radu se iznose relevantni statistički podatci, kao i rezultati anketnog istraživanja provedenog među odvjetnicima različitih profila. Analizira se stanje nakon reformi te daje pregled bliskih poredbenih uređenja koji mogu predstavljati moguće pravce razvoja odredbi o zaustavljanju procesnih aktivnosti u parnici i hrvatskoga parničnog postupka uopće.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.