Postoji li potreba pravnog uređenja umjetne inteligencije u Europskoj uniji – razlozi za i protiv
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.42.2.7Sažetak
Umjetna inteligencija je sve više dio naše svakodnevnice. Sastavni dio je našeg poslovnog okruženja, obrazovanja, kućanstva, svakodnevnog iskustva i slobodnog vremena. Predviđa se da će predstavljati jedan od najvećih pokretača gospodarskog rasta.
Dok je pred nekoliko desetljeća možda postojala dvojba treba li ta pitanja uopće regulirati, današnji ubrzani razvoj nameće potrebu razmatranja pristupa i metode regulacije. Prisutna je dilema do koje je mjere uopće moguće regulirati nove tehnološke procese koji se neprestano mijenjaju i napreduju. Zbog toga je vrlo važno definirati određene procese. Poteškoća je što se stalno otvaraju nova područja i novi elementi te ne postoji jedna sveobuhvatna i opća definicija pojma umjetne inteligencije.
U radu će se ukazati na aktualne izazove umjetne inteligencije u Europskoj uniji. Na primjeru sigurnosti proizvoda i odgovornost za štetu izazvane uporabom sustava umjetne inteligencije te uporabi algoritama u pravu tržišnog natjecanja raspravit će se potreba uvođenja novih odnosno prilagodba postojećih pravnih pravila.
Zaključuje se kako su nužna minimalna zajednička pravila koja će uspostaviti ravnotežu između daljnjeg razvoja i promicanja inovacija te potrebe za pravnom sigurnošću uz poštivanje moralnih, etičkih i socioloških standarda.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Verzije
- 2023-12-15 (2)
- 2022-02-16 (1)
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2022 Ana Pošćić
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.
