Ovo je zastarjela verzija članka objavljena 2022-05-15. Pročitajte najnoviju verziju.

SUSPREZANJE AUTONOMIJE POLITIČKOG PREDSTAVNIŠTVA GRAĐANSKIM INICIJATIVAMA

Autor(i)

  • Matija Miloš Pravni fakultet u Rijeci

DOI:

https://doi.org/10.30925/zpfsr.43.1.2

Ključne riječi:

ustavne tišine, građanske inicijative, neposredna demokracija, ljudska prava, ustavna teorija

Sažetak

Ovaj rad ispituje pravne odraze autonomije političkog predstavništva u kontekstu tekuće pandemije. U njemu se iz vizure ustavne teorije razmatra dva događaja. Jedan je odluka Ustavnog suda o izbornosti uvjeta ograničenja temeljnih prava. Drugi su građanske inicijative kojima se Sabor nastoji prisiliti na pridržavanje tih uvjeta. Koristeći koncept ustavne šutnje kao instrument, ova se dva razvoja povezuje kako bi se istražilo prostore koje Ustav Republike Hrvatske ostavlja političkim praksama, ali i moguće djelovanje građanskih inicijativa na njih. Svrha je toga tvrditi da se građanske inicijative ne može smatrati neustavnima ukoliko ne pokušavaju nadglasati legitimne ustavne šutnje političkog predstavništva.

##submission.additionalFiles##

Objavljeno

2022-05-15

Verzije

Kako citirati

Miloš, M. (2022). SUSPREZANJE AUTONOMIJE POLITIČKOG PREDSTAVNIŠTVA GRAĐANSKIM INICIJATIVAMA. Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta U Rijeci, 43(1), 21–43. https://doi.org/10.30925/zpfsr.43.1.2

Broj časopisa

Svezak 43 Br. 1 (2022): Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci

Rubrika

ČLANCI

Autorska prava

Copyright (c) 2022 Matija Miloš

Creative Commons License

Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.

Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s  Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.

Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.

Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.