ZASTARA - STARE NEDOUMICE I NOVA PITANJA
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.43.3.3Ključne riječi:
zastara, subjektivni rok, naknada štete, pravo na pristup suduSažetak
U radu je analiziran poseban aspekt nacionalnog zastarnog režima u svjetlu povrede prava na pristup sudu kao podoblika prava na pošteno suđenje zajamčenog člankom 6. stavkom 1. Konvencije. Praksa uz Konvenciju i zaštita pružena konvencijskim pravima, pa i navedenom vidu prava na pošteno suđenje u građanskim stvarima, pokazuje da se o zastari kao ograničenju koje nije opravdano odnosno nije razmjerno, legitimno i predvidljivo može govoriti u vezi s uređenjem zastare zahtjeva za naknadu neimovinske štete zbog povreda zdravlja. Proširi li država svoje polje slobodne procjene uređenjem početka tijeka i duljine zastarnog roka ovih tražbina i na taj način pojedincu (oštećeniku) nametne prekomjeran teret dolazi do uspostavljanja uzročne veze. Riječ je o konvencijskoj uzročnoj vezi koju utjelovljuje propuštanje države postupati sukladno svojim konvencijskim obvezama. Najvažnije pitanje koje je postavljeno o razmjernosti ograničenja jest uređenje trenutka saznanja za štetu i štetnika kao početka tijeka subjektivnog roka zastare zahtjeva za naknadu štete i s ovim u vezi trajanje roka računatog od tog trenutka, pa je u radu ovo pitanje detaljno analizirano u potrazi za odgovorom o razmjernosti nacionalnog uređenja i moguće povrede prava na pristup sudu te njegova odnosa spram načela pravne sigurnosti.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Verzije
- 2023-12-14 (4)
- 2023-01-13 (3)
- 2022-12-30 (2)
- 2022-12-30 (1)
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2022 Maja Bukovac Puvača, Gabrijela Mihelčić, Maša Marochini Zrinski
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.