MAPPING THE CONSTITUTIONAL TERRAIN OF VULNERABILITY IN THE COVID PANDEMIC
THE CROATIAN CASE
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.43.2.8Ključne riječi:
ranjivost, ustav, konstitucionalizam, Covid, ustavna teorijaSažetak
MAPIRANJE USTAVNOG TERENA RANJIVOSTI U PANDEMIJI KORONAVIRUSA: HRVATSKI SLUČAJ
U radu se istražuje implicitna teorija Ustava Republike Hrvatske koja je oblikovala pristup hrvatske države pandemiji koronavirusa. Tvrdi se kako je pandemija kao središnje pitanje, barem u hrvatskim konstitucionalističkim krugovima, nametnula problem odnosa činjenica i ustavnih vrednota, struktura i normi. Iako je na prvi pogled tek preslika naše opće nesposobnosti snalaziti se na nesigurnom terenu nepredviđene zaraze, problem se istražuje kao specifično pitanje ustavne teorije. Cilj je rada ispitati njegove implikacije na ustavnu dimenziju ranjivosti. Kako bi se u tome uspjelo, iz postojeće se literature preuzima prikaz načina na koje se ustave može dovesti u vezu s činjenicama. Te se uvide primjenjuje na ustavnost pandemijskih mjera koje je uvela hrvatska država. Time se stvara prikaz nesigurnog terena, na kojem vršenje državne vlasti i njezina ograničenja stoje na tankom ustavnom temelju. On isključuje čitav raspon supstantivnijih tumačenja Ustava. Zaključno se utvrđuje da takva interpretacija pokazuje da je u pandemiji uvelike sužena ustavna osnova za prepoznavanje i otklanjanje ranjivosti.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Verzije
- 2023-12-20 (3)
- 2023-12-20 (2)
- 2022-06-30 (1)
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2022 Matija Miloš
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.