Ovo je zastarjela verzija članka objavljena 2023-09-15. Pročitajte najnoviju verziju.

Hrvatski ban: prava i ovlasti tijekom tisućgodišnje opstojnosti

mađarska ustavno-povijesna perspektiva

Autor(i)

  • László Heka Pravni fakultet Sveučilišta u Szegedu, Institut za poredbeno pravo i pravnu teoriju

DOI:

https://doi.org/10.30925/zpfsr.44.2.7

Ključne riječi:

hrvatski ban, imenovanje i opoziv, banske ovlasti, zakonska regulativa prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi.

Sažetak

Tijekom tisućgodišnje povijesti hrvatske državnosti nositelji najviše vlasti u zemlji bili su ban i Hrvatski sabor. Dok sabor kao zakonodavno tijelo, osim kratkog prekida tijekom Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije, svoju funkciju nastavlja i danas, institucija je hrvatskoga bana ukinuta jugoslavenskim saveznim Ustavom iz 1946. i Ustavom NR Hrvatske iz 1947.  godine. U ovom radu, oslanjajući se na zakonske propise analizirat će se rad hrvatskoga bana, način njegova imenovanja i opoziva, njegove ovlasti od razdoblja hrvatskih kraljeva narodne krvi, preko Arpadovića, Anžuvinaca i Habsburgovca. Prikazat će se i promjene u zakonskoj regulativi koje je uvela Hrvatsko-ugarska nagodba (Zak. članak I. iz 1868.), odnosno revizija nagodbe (Zak. članak XXXIV. iz 1873.). S obzirom na to da je Hrvatska od 1102. do 1918. bila u državnom savezu s Ugarskom, hrvatski ban ujedno je i institucija mađarske ustavnopravne povijesti te će se prikazati i kroz tu prizmu.

##submission.additionalFiles##

Objavljeno

2023-09-15

Verzije

Kako citirati

Heka, L. (2023). Hrvatski ban: prava i ovlasti tijekom tisućgodišnje opstojnosti: mađarska ustavno-povijesna perspektiva. Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta U Rijeci, 44(2), 435–454. https://doi.org/10.30925/zpfsr.44.2.7

Broj časopisa

Svezak 44 Br. 2 (2023): Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Rubrika

ČLANCI

Autorska prava

Copyright (c) 2023 László Heka

Creative Commons License

Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.

Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s  Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.

Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.

Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.