PERSPEKTIVE UTJECAJA SAVJETODAVNIH MIŠLJENJA MEĐUNARODNIH SUDOVA NA BORBU PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.45.2.7Ključne riječi:
klimatske promjene, Međunarodni sud, Međunarodni sud za pravo mora, savjetodavno mišljenjeSažetak
Dvama međunarodnim i jednom regionalnom sudu podnijeti su zahtjevi za izricanjem savjetodavnog mišljenja vezanog uz prava i obveze država u području zaštite klime. U ovome radu se nastoji, fokusirajući se na zahtjeve Međunarodnom sudu u Haagu i Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, kritički razmotriti opravdanost traženja savjetodavnih mišljenja, propitujući s jedne strane prikladnost savjetodavnog mišljenja kao sredstva definiranja prava i obveza država vezanih uz zaštitu klime, a s druge strane analizirajući mogući utjecaj tih mišljenja na ponašanje država. Zaključak je rada da nije realno očekivati da će sâma mišljenja bitno promijeniti ponašanje država koje su veliki emiteri stakleničkih plinova, ali da ona ipak mogu biti jedan od čimbenika koji će doprinijeti intenziviranju klimatske akcije. Stoga, kritike mnogih međunarodnih pisaca prema podnošenju zahtjeva za savjetodavnim mišljenjima svakako imaju osnove, ali po nama ne dovode u pitanje njihovu opravdanost.
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2024 Petra Perišić
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.