Izvorni znanstveni članak

KONCEPCIJE SUVERENOSTI: OD KRAJA 17. DO SREDINE 20. STOLJEĆA

Nado Grubić ; Veleučilište u Šibeniku, Šibenik, Hrvatska

Sažetak

Suverenost je fenomen, bitno, srodan fenomenu države: stoga suvremena politička teorija koja sustavno problematizira modernu državu, problematizira i pojam suverenosti. Suverenost je - prema A. Passerin d' Entrēvesu - temeljna značajka države, odnosno pojam, koji označuje transepohalni projekt preobrazbe moći u vlast posredstvom prava, podvrgavajući je zakonima. Usporedno s koncepcijom monarhijske, formulira se i koncepcija narodne suverenosti. Krajem 17. i tijekom 18. stoljeća, javlja se i ideja o „svemoći“ (suverenosti) parlamenta. Jean Jacques Rousseau u djelu Društveni ugovor (1762), podastire „pravu i neospornu“ koncepciju narodne (pučke) suverenosti. Andrē Esmein (1848-1913) i Raymond Carrē de Malberg podastiru koncepciju nacionalne suverenosti. Georg Jellinek (1851-1911) formulira tzv. klasičnu teoriju državnog suvereniteta. Koncepciju suverenosti prava zastupaju i Hans Krabbe i Hans Kelsen. Georges Burdeau varira u 20.stoljeću „političku dimenziju“ fenomena suverenosti, podastirući, tako, novu potku njegova propitivanja. Ideja suvereniteta je, tijekom vremena, dobila i svoje protivnike. Najznačajniji, među njima, bili su Lēon Duguit (1859-1928) i Harold Laski (1893-1950).

Ključne riječi

suverenost; koncepcija suverenosti parlamenta; koncepcija narodne suverenosti; koncepcija nacionalne suverenosti; koncepcija državnog suvereniteta; koncepcija suverenosti prava; koncepcija političkog suvereniteta; protivnici ideje suvereniteta

Hrčak ID:

131348

URI

https://hrcak.srce.hr/131348

Datum izdavanja:

23.12.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.017 *