Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17113/ftb.53.04.15.4160

Odabir plijesni Aspergillus fumigatus za proizvodnju prebiotičkih ksilooligosaharida na podlozi od šećerne trske

Ana Flavia Azevedo Carvalho ; Department of Food Science, School of Food Engineering, State University of Campinas (UNICAMP), Rua Monteiro Lobato 80, 13083-862 Campinas, SP, Brazil
Pedro de Oliva Neto ; Department of Biological Sciences, School of Science and Letters, São Paulo State University (UNESP), Rua Dom Antonio 2100, 19806-380 Assis, SP, Brazil
Paula Zaghetto de Almeida ; Department of Biological Sciences, School of Science and Letters, São Paulo State University (UNESP), Rua Dom Antonio 2100, 19806-380 Assis, SP, Brazil
Juliana Bueno da Silva ; Department of Food Science, School of Food Engineering, State University of Campinas (UNICAMP), Rua Monteiro Lobato 80, 13083-862 Campinas, SP, Brazil
Bruna Escaramboni ; Department of Biological Sciences, School of Science and Letters, São Paulo State University (UNESP), Rua Dom Antonio 2100, 19806-380 Assis, SP, Brazil
Glaucia Maria Pastore ; Department of Food Science, School of Food Engineering, State University of Campinas (UNICAMP), Rua Monteiro Lobato 80, 13083-862 Campinas, SP, Brazil


Puni tekst: engleski pdf 483 Kb

str. 428-435

preuzimanja: 622

citiraj


Sažetak

Šećerna trska je važan lignocelulozni materijal koji se koristi za ispitivanje proizvodnje ksilooligosaharida. Neki se ksilooligosaharidi upotrebljavaju u prehrani kao topljiva vlakna niske kalorijske vrijednosti s prebiotičkim učinkom, ali su skupi i teško dostupni. Od 138 plijesni u uži je izbor ušlo samo njih devet, od kojih su odabrana samo dva soja što su proizvela najviše ksilanaza, i to Aspergillus fumigatus M51 (35,6 U/mL) i A. fumigatus U2370 (28,5 u/mL). Aktivnost β-ksilozidaze u tim sojevima bila je vrlo slaba, što je pogodovalo nastanku ksilooligosaharida. Djelovanjem ksilanaza su nakon tri sata iz šećerne trske razgradnjom hemiceluloze dobivene veće količine ksilooligosaharida, i to 11,9 % s pomoću plijesni Trichoderma reesei CCT 2768; 14,7 % s pomoću A. fumigatus M51 i 7,9 % s pomoću A. fumigatus U2370. Ti su enzimi relativno termostabilni na temperaturama od 40 do 50 °C, a mogu se koristiti pri različitim pH-vrijednostima. Osim toga, u usporedbi s komercijalnom ksilanazom, ove su ksilanaze proizvele više prebiotičkih ksilooligosaharida (ksilobioze i ksilotrioze). Razgradnjom hemiceluloze izolirane iz šećerne trske pomoću ksilanaze iz plijesni A. fumigatus M51 dobivena je znatna količina (37,6 %) ksilooligosaharida nakon 48-72 sata hidrolize, što odgovara prinosu od 68,8 kg prebiotičkih ksilooligosaharida po toni šećerne trske. Osim toga, nakon izdvajanja hemiceluloze za proizvodnju ksilooligosaharida, preostali dio celuloze može se upotrijebiti u rafineriji za proizvodnju druge generacije biogoriva.

Ključne riječi

lignocelulozni materijal; ksilooligosaharidi; ksilanaze; šećerna trska

Hrčak ID:

150311

URI

https://hrcak.srce.hr/150311

Datum izdavanja:

28.12.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.723 *