Izvorni znanstveni članak
Plemićki posjed Nevna u srednjem vijeku
Petar Seletković
orcid.org/0000-0002-0669-9743
Sažetak
U radu se nastoji prikazati osnovni pregled povijesti srednjovjekovnog plemićkog posjeda Nevna kroz razdoblje od 13. stoljeća, kad se prvi puta javlja u izvorima, pa do pada pod osmansku vlast u 16. stoljeću, na temelju dostupnih vrela i literature. Kronološki se nastoji utvrditi i prikazati slijed plemićkih obitelji vlasnika Nevne, rasprostiranje posjeda Nevna kroz različita vremenska razdoblja te utvrditi osnovni topografski podaci mjesta i naselja koja pripadaju spomenutom posjedu. Utvrda i grad Nevna nalazili su se kod današnjeg mjesta Levanjska Varoš. Nevna je bila sjedište velikog istoimenog posjeda, geografski smještenog na području koje od sjeveroistočnih obronaka Dilja prelazi u Đakovačku lesnu zaravan i nalazi se na strateški važnom izlazu iz Požeške kotline prema istoku, u Đakovštinu. Posjed se nalazio na granici dviju srednjovjekovnih županija: Požeške i Vukovske. Posjedu Nevna je 1422. godine pripadalo 71 naselje, 1428. godine 93 naselja, a u 1474.godini već 112 mjesta. Spomenuti posjed spominje se prvi put polovinom 13. stoljeća kada je u vlasništvu poznatog roda Ják, koji se vjerojatno u Ugarsku doselio u vrijeme sv. Stjepana kralja u 11. stoljeću. Nevnu je u prvoj četvrtini 14. stoljeća preko ženidbe stekla velikaška obitelj Treutul, čiji je Nevna bila i matični posjed. Treutuli u borbama za ugarsko prijestolje krajem 14. i početkom 15. stoljeća podupiru kraljice Mariju i Elizabetu te Žigmunda Luksemburškog, stoga zadržavaju i nastoje proširiti svoje posjede i nose visoke državne časti u kraljevstvu. Budući da je dvaput dokumentirano prenošenje vlasništva posjeda Nevne putem ženskog naslijeđivanja, u radu se, također, na primjeru Nevne nastoji prikazati važnost žena u posjedovanju, odnosno, u prijenosu vlasništva posjeda tijekom razdoblja srednjeg vijeka. Nakon izumrća muške loze obitelji Treutul, posjed Nevna te drugi njihovi posjedi, do kraja srednjeg vijeka i osmanskog osvajanja dolaze u ruke mnogih velikaških obitelji: obitelji „Čeha“ Levanjskih, Korođskih, Hercega od Szekcsőja, Rozgonyija, Čupora Moslavačkih, Berislavića i Motičinskih. Te obitelji su imale veliku ulogu u Ugarskom kraljevstvu i pripadnici velikog dijela njih su bili nositelji najviših časti - baruna Ugarskog kraljevstva, od titule mačvanskih banova, kraljevih tavernika, erdeljskih vojvoda itd. U vrijeme osmanske prijetnje 1512. godine, Toma Motičinski, vlasnik Nevne i ujedno i posljednji ban pogranične Srebreničke banovine, gubi utvrde Srebreničke banovine koje padaju pod Osmanlije i ugarski kralj 1520. godine oduzima Motičinskima posjed Nevnu. Konačno, godine 1536. osmanska vojska u pohodu zauzima današnju Slavoniju i utvrde na njenom prostoru: Đakovo, Gorjane, Podgorač, Palynu, Zeklach, Zombathel, itd., između ostalih i Nevnu (Nywna). U sklopu Osmanskog carstva varoš Nivna (Nevna) postaje sjedište nahije u kadiluku Gorjan unutar Požeškog sandžaka Osmanskog carstva.
Ključne riječi
Nevna; Levanjska Varoš; srednji vijek; posjedi; plemićke obitelji; topografija; lokalna povijest
Hrčak ID:
210481
URI
Datum izdavanja:
1.11.2018.
Posjeta: 2.404 *