Original scientific paper
https://doi.org/10.17018/portal.2020.2
Crkva sv. Julijana u Šibeniku, povijesne faze i tipologija
Krasanka Majer Jurišić
orcid.org/0000-0003-3157-9230
; Croatian Conservation Institute, Section for Immovable Heritage Documentation, Zagreb, Croatia
Ivana Hirschler Marić
orcid.org/0000-0003-3157-9230
; Croatian Conservation Institute, Department for Archaeology, Zagreb, Croatia
Abstract
Prvi pisani spomen šibenske crkve sv. Julijana datira u treću četvrtinu 14. stoljeća, kada se ona navodi kao ecclesia sancti Iuliani. U 15. je stoljeću nad tom crkvom dograđena gornja, crkva sv. Nikole, o čemu svjedoči vizitacija koju je kanonik Juraj Šižgorić obavio 1481. godine. Dana 17. ožujka 1569., prema odluci mletačkog Senata, crkva je dana na korištenje pravoslavnim Grcima i uređena je po propisima istočne crkve, no katolički oltar sv. Mihovila i sv. Julijana, tada smješten na bočnom zidu crkve, i nadalje je održavan. Od 1778. godine crkva je postupno bila u sve lošijem stanju, čak je početkom 19. stoljeća služila kao skladište. Dana 25. srpnja 1875. nadarbenik Ivan Belamarić se u korist pravoslavne šibenske crkvene općine odrekao prava na katolički dio. Gornju su pak crkvu pravoslavni Srbi prepustili starokatolicima 1931. godine, a od 1933. godine je u donjem prostoru bila „Nova štamparija“. U prosincu 1943. cijela je građevina znatno stradala u savezničkom bombardiranju Šibenika. Konzervatorsko-restauratorska i arheološka istraživanja provedena 2019. godine ponudila su uvid u povijesni pregled zbivanja i određivanje pojedinih faza, te su ostvareni preduvjeti za buduće korištenje crkve sv. Julijana, valorizirajući njezinu pripadnost malobrojnom tipološkom krugu dvokatnih crkvi na našoj obali, kao i kontinuitet postojanja i održavanja više liturgija na tom mjestu, ispreplićući različite obrede i vjere kroz nekoliko stoljeća.
Keywords
Šibenik; sv. Julijan; sv. Nikola; 14. stoljeće; latinski i grčki obred; dvokatna crkva
Hrčak ID:
250619
URI
Publication date:
20.12.2020.
Visits: 1.685 *