Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.17018/portal.2021.12
Zaštita podvodnih arheoloških nalazišta in situ – primjeri upotrebe zaštitnih kaveza
Sara Fabijanić
Igor Miholjek
orcid.org/0000-0002-0095-0642
; Hrvatski restauratorski zavod , Odjel za podvodnu arheologiju
Sažetak
Podmorje istočnog Jadrana obiluje arheološkim nalazištima i olupinama iz svih povijesnih razdoblja, počevši od prapovijesti pa do novog vijeka. Međutim, bez obzira na postojanje zakona i pravilnika koji jasno definiraju tko i pod kojim uvjetima smije pristupiti podvodnoj kulturnoj baštini, kao i na propisane prekršajne odredbe za nedozvoljene radnje, brojna su podvodna arheološka nalazišta devastirana, a s njih je ilegalno odnesen vrijedan arheološki materijal. Kako su se postojeći pravilnici pokazali nedostatnom metodom zaštite, pristupilo se fizičkoj zaštiti in situ, koja se i prema UNESCO-voj Konvenciji o zaštiti podvodne kulturne baštine ističe kao prvi izbor. Metalni se kavezi u hrvatskom podmorju u ovu svrhu primjenjuju od 1990. godine, a do danas je na ovaj način zaštićeno osam arheoloških nalazišta: Za Planiku i Saplun u arhipelagu Lastovskog otočja, Koromašno na otoku Žirju, otok Supetar ispred Cavtata, Klačine na otoku Mljetu, Vlaška Mala na otoku Pagu, Sorinj na otoku Rabu i Buje u blizini Umaga. U radu će se dati pregled spomenutih nalazišta i metoda izrade samih kaveza koje su se tijekom godina značajno unaprijedile. Naglasak će biti na definiranju prednosti i nedostataka ovog načina zaštite, imajući na umu razinu ugroženosti pojedinih nalazišta s obzirom na njihovu lokaciju, problem održavanja kaveza te njihovu primjenu u turističke i promidžbene svrhe.
Ključne riječi
zaštita podvodnih arheoloških nalazišta; istočni Jadran; metalni kavezi; brodolom; antika; devastacija; ugroženost; amfore, kulturna baština
Hrčak ID:
270801
URI
Datum izdavanja:
27.12.2021.
Posjeta: 948 *