Biblijski pogledi, Vol. 27 No. 1-2, 2019.
Izvorni znanstveni članak
ŠTO SU JOVAN MALEŠEVAC I MATIJA POPOVIĆ RADILI, A ŠTO URADILI, S JEZIKOM PROTESTANTSKIH TISKANIH IZDANJA (URACH, 1562/3.)? METODOLOŠKE PRETPOSTAVKE, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA FILOLOŠKOGA PRISTUPA
Mateo Žagar
; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet
Sažetak
U radu se polazi od jednog od ključnih pitanja naše filologije kada se raspravlja o jeziku
hrvatskih protestantskih uraških izdanja, koliko su pozvani pravoslavni svećenici Male-
ševac i Popović pripomogli njegovu oblikovanju Iako se slutilo da se u tom odgovoru
nalazi i otkrivanje stupnja otvorenosti hrvatske čakavštine (kojom su se, znalo se, otisnula
glagoljska izdanja) prema štokavskome istoku, u tradicionalnoj se literaturi malo učinilo
u tom smislu. Mi smo se pak usmjerili na konkretnu usporedbu glagoljskih i ćirilskih
izdanja koja su se objavljivala upravo kroz 5 ili 6 mjeseci boravka ovih svećenika u
Urachu (rujan 1561. - veljača 1562.), na intervencije u Katekizmu i Tabli za dicu (156] ).
objavljene u oba pisma, te donekle u kasnije otisnutom Novom Testamemu, takoder na
oba slavenska pisma (1562, 1563). Zaključili smo da je udio crkvenoslavizama daleko
manji nego što se isticalo, te da se intervencije pravoslavnih svećenika svode ponajviše
na grafijsko i karakteristično grafematsko oblikovanje određenih učestalih riječi iz pra-
voslavnih knjiga (npr. angel, evangelie, amin), te na zamjenjivanje pokojeg leksema koji
se učinio razumljivijim štokavskom prostoru zaleđa, u Bosni, pa i u Srbiji - odakle su
svećenici dolazili. Usput je iznesen i niz drugih, manjih spoznaja o razlikama među istim
otisnutim knjigama pisanima na dva pisma.
Ključne riječi
biblijski tekstovi; hrvatska protestantska izdanja; Jovan Maleševac; Matija Popović; Urach, 16. st.
Hrčak ID:
275295
URI
Datum izdavanja:
3.12.2019.
Posjeta: 621 *