Izvorni znanstveni članak
DEMOGRAFSKI PREDUVJETI ZA RAZVOJ RATARSTVA U POŽEŠKOJ KOTLINI KRAJEM 17. I POČETKOM 18. STOLJEĆA
Milan Vrbanus
Sažetak
Dugotrajni rat između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva rezultirao je povlačenjem lokalnog stanovništva u okolne šume, odnosno napuštanjem ovog područja te odlaskom u Hrvatsku, odnosno preko Save i Dunava u Bosnu i Srbiju. Poslije oslobođenja Slavonije od osmanske vlasti krajem 1691. godine, društvene prilike u Požeškoj kotlini, kao i u drugim dijelovima Slavonije, bile su loše što nije pogodovalo bržem povratku nekadašnjeg te naseljavanju novog stanovništva. Stoga je krajem 17. stoljeća i početkom 18. stoljeća Požeška kotlina bila slabo naselja. Na ovom području krajem 17. stoljeća u većini naselja živjelo je maksimalno 10 kućanstava u kojima je prosječno živjelo 18 odraslih muškaraca. Poboljšanje društvenih prilika rezultiralo je početkom 18. stoljeća jačanjem naseljenosti što je vidljivo i u povećanju broja kućanstava u naseljima, povećanom broju odraslih muškaraca te prosječnom broju odraslih muškaraca po kućanstvu.
Stanovništvo je krajem 17. i početkom 18. stoljeća obrađivalo vlastite oranice volovima. Većina kućanstava nije imala dovoljno volova za samostalno obrađivanje vlastitih oranica. U ovom razdoblju samo je oko 0,5% svih kućanstava imalo dovoljno volova za samostalno obrađivanje oranica. Stoga su kućanstva morala međusobno posuđivati volove. Međutim, krajem 17. stoljeća veći broj naselja nije imao dovoljno volova ni zajedničko uprezanje volova u jedan plug. Početkom 18. stoljeća situacija se poboljšala jer su sada u većini naselja stanovnici mogli zajedno upreći barem jedan plug.
Krajem 17. i početkom 18. stoljeća kućanstva s ispodprosječnim i iznadprosječnim brojem odraslih muškaraca su se imala problema s manjkom volova. Naime, razlika između prosječnog broja volova u obje kategorije kućanstava bila je prilična zanemariva. Naravno, kućanstva s iznadprosječnim brojem odraslih muškaraca mogla su nedostatak volova nadomjestiti većim brojem radne snage, ali kućanstva s ispodprosječnim brojem teško su mogli nadoknaditi manjak volova.
Obje kategorije kućanstava obrađivale su krajem 17. i početkom 18. stoljeća očito maksimalne površine oranica. Doduše, kod kućanstava s iznadprosječnim brojem odraslih muškaraca povećala se početkom 18. stoljeća razlika između najmanje i najveće površine obrađenih oranica, dok je kod kućanstava s ispodprosječnim brojem odraslih muškaraca ostala ista kao i krajem 17. stoljeća.
Ključne riječi
Požeška kotlina; domaćinstva; poljoprivreda; 17. stoljeće; 18. stoljeće
Hrčak ID:
26091
URI
Datum izdavanja:
20.9.2007.
Posjeta: 1.763 *