Međunarodne studije, Vol. VIII No. 3-4, 2008.
Izlaganje sa skupa
Pitanje jednakosti velikih i malih država na primjeru zaštite nacionalnih manjina u St. Germainskom mirovnom ugovoru 1919. godine
Livia Kardum
; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Prvi svjetski rat ogolio je predodžbu o nadmoći europskih velesila koje ne sam da nisu uspjele sačuvati mir, već ni vlastitim snagama nisu mogle okončati rat. Zbog toga se činilo da je došlo vrijeme da se na potpuno drugačijim osnovama od dotadašnjih osigura budući svjetski mir. Američki predsjednik Wilson propagirao je pravedni mir bez pobjednika i pobijeđenih, koji neće praviti razliku između velikih i malih država jer je to jedino jamstvo budućih stabiInih međunarodnih odnosa, a njegovim idejama su se u načelu pridružili i čelnici Antante, sve dok je trajao rat. Već na konferenciji mira u Parizu politički idealizam ustuknuo je pred političkim realitetom koji nije priznavao ni jednakost pobjednika i pobijeđenih ni jednakost velikih i malih država. To je došlo do izražaja kad se od malih država, nasljednica Austro-Ugarske, tražilo da prihvate Konvenciju o zaštiti manjina s obzirom da se nakon raspada Dvojne monarhije nisu mogle odrediti potpuno etničke granice, dok istodobno velike sile, poput Italije i Francuske, koje su unutar novih granica dobile znatno manjinska stanovništvo, nisu trebale prihvatiti obavezu o njihovoj zaštiti. Kraljevina SHS i Rumunjska bile su naročito ogorčene s obzirom da se Konvencija o manjinama protezala i na one dijelove koji su prije 1914. godine pripadali Rumunjskoj, odnosno predratnoj Srbiji.
Ključne riječi
Prvi svjetski rat; Pariška mirovna konferencija 1919.; St. Germainski mirovni ugovor; Konvencija o zaštiti manjina
Hrčak ID:
291309
URI
Datum izdavanja:
21.9.2008.
Posjeta: 275 *