Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15516/cje.v25i1.4365

Postoji li korist od dvojezičnosti u socioafektivnoj domeni?

Beata Grabovac ; University of Novi Sad, Hungarian Language Teacher Training Faculty in Subotica
Rebeka Jávor ; University of Pécs, Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Community and Social Studies
Josip Ivanović ; University of Novi Sad, Hungarian Language Teacher Training Faculty in Subotica
Valéria Pintér Krekić orcid id orcid.org/0000-0003-1530-3170 ; University of Novi Sad, Hungarian Language Teacher Training Faculty in Subotica


Puni tekst: engleski pdf 236 Kb

str. 43-66

preuzimanja: 115

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 236 Kb

str. 43-66

preuzimanja: 90

citiraj


Sažetak

U ovom radu govori se dvojezičnosti iz „vruće“ perspektive, točnije pokušava se naći odgovor na pitanje pokazuju li mađarsko-srpski dvojezični govornici i jednojezični govornici razlike i varijacije u vještinama empatije i emocionalne inteligencije. Za mjerenje spomenutih varijabli, koristili smo prilagođeni upitnik o jezičnoj povijesti, mađarsku verziju Davisova Indeksa interpersonalne reaktivnosti (IRI-HU), te Wong i Law Skalu emocionalne inteligencije (WLEIS-HU). Analizirani su podatci dobiveni od 208 ispitanika u Republici Srbiji. Uspoređujući pojedince koji su jednojezični i dvojezični, koji trenutačno koriste i znaju svoje jezike na različitim razinama, rezultati su pokazali da osobe s višim razinama znanja jezika i većom učestalošću trenutačnoga korištenja jezika procjenjuju kao bolje svoje vještine procjene emocija drugih osoba te vještinu promjene perspektive.

Ključne riječi

emocionalna inteligencija, empatija, korist, mađarsko-srpska dvojezičnost; Srbija

Hrčak ID:

302992

URI

https://hrcak.srce.hr/302992

Datum izdavanja:

29.3.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 402 *