Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21860/j.15.1.7

Kako zahtjevi oblikuju moralnost?

Josip Guć


Puni tekst: engleski PDF (English) 104 Kb

str. 159-170

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Iako Kantova etika jasno isključuje ne-ljudske životinje iz neposrednog moralnog obzira, etika životinja je ne bi trebala zanemariti. Neke Kantove tvrdnje pružaju poticaje za razvijanje moralnih obaveza prema životinjama, a ne samo glede njih. Ti su poticaji prvenstveno prisutni u dvije Kantove tvrdnje. Prvo, Kant dužnost definira kao „nužnost nekoga djelovanja iz poštovanja prema zakonu”, ali i kao „moralno primoravanje subjektovom voljom”. Stoga se dužnost može razumjeti i kao zahtjev, koji, iz Kantova obzora, može prispjeti samo od strane druge osobe, a nikako od ne-ljudske životinje. Kant, međutim, također navodi da čovjekov um „na svaki način ima od strane osjetilnosti neotklonjiv nalog da se brine za njezin interes”. Ako bi se ovaj zahtjev, koji proizlazi iz osjetilnosti, mogao tumačiti kao samostalan zahtjev naše animalnosti, ne bi trebalo biti razloga da se zataji moralni obzir spram zahtjeva koji nam pristižu od strane animalnosti ne-ljudskog bića. U radu se zahtjevi, s jedne strane, kategoriziraju kao artikulirani i tihi, a s druge strane kao moralni zahtjevi i zahtjevi za samoostvarivanjem. Tvrdi se da ne-ljudska živa bića mogu neizravno oblikovati moralne zahtjeve izražavajući tihe zahtjeve za samoostvarivanjem – neizravno, s obzirom na to da moralni zahtjevi mogu biti artikulirani samo u našem praktičkom umu.

Ključne riječi

Immanuel Kant; dužnost; ne-ljudske životinje; samoostvarivanje; artikulirani zahtjevi; tihi zahtjevi

Hrčak ID:

321223

URI

https://hrcak.srce.hr/321223

Datum izdavanja:

6.10.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *