Historijski zbornik, Vol. 42 , 1989.
Izvorni znanstveni članak
O NEKIM VRELIMA HRVATSKE POVIJESTI XI. STOLJEĆA (s osobitim obzirom na Osor)
Lujo Margetić
Sažetak
Autor analizira vijesti o osorskom biskupu Gaudenciju iz kojih proizlazi da je Osor oko 1041. priznavao hrvatsku vlast i povezuje s time analizu Kekaumenova izvještaja iz tridesetih godina XI. st. o toparhu Dobronji. Kako je toparh titula koju Kekaumen daje vladarima zemalja i susjedstvu Bizanta i s Bizantom na određeni način povezanih i kako govoreći o Dobronji spominje Zadar i Split, proizlazi da je Dobronja bio hrvatski vladar, i to vjerojatno sporedne loze Trpimirovića, možda Gojslav, brat Krešimira III.
U ekskursu o natpisu splitskog nadbiskupa Pavla autor dokazuje da se na stupu koji je taj nadbiskup podignuo spominju nemiri u Splitu izazvani borbom protiv bogumila približno dvadesetih godina XI. st.
Analiza isprave bana S. iz 1042—1044. dovodi autora do zaključka da je taj ban budući kralj Stjepan, sin Krešimira 111. On je na vlast došao uz pomoć Bizanta uklanjanjem Gojslava-Dobronje, a Bizant mu je priznavao utjecaj u bizantskoj Dalmaciji.
Stjepanov sin Petar Krešimir IV privremeno se povezao s papom koji mu je priznao vlast nad regnum Croatiae et Dalmatiae, ali kao papinom vazalu. Osorski evanđelistar treba datirati s 1071. i u njemu je sačuvana vijest o priznavanju Krešimirove vlasti nad Osorom u doba kada se Krešimir ponovno priklonio Bizantu.
Ključne riječi
Hrčak ID:
326561
URI
Datum izdavanja:
1.4.1990.
Posjeta: 0 *