Kreativno i inovativno poduzetništvo u suvremenom knjižničarstvu

1. Uvod

U nizu do sada objavljenih članaka prikazali smo uspješnu prilagodbu poslovanja knjižnica suvreme­nim menadžerskim funkcijama kao što su planira­nje (Balog, 2021a), organiziranje (Balog, 2020), upravljanje ljudskim potencijalima (Balog, 2021b), vođenje (Balog, 2021c), kontrola (Balog, 2021), upravljanje (Balog, 2018), rukovođenje (Balog, 2019) i upravljanje projektima (Balog, 2022). Na- dovezujući se na ta istraživanja, važno je istaknuti da prilagodba knjižnica suvremenim praksama pro­fitnih organizacija može dodatno unaprijediti njiho­vo poslovanje u okolnostima današnjih dinamičnih promjena.

Ova prilagodba knjižničnog poslovanja obuhvaća nekoliko ključnih aspekata: (1) primjenom učin­kovitih metoda upravljanja resursima i procesima knjižnice mogu optimizirati svoje djelovanje i pru­žiti kvalitetnije usluge; (2) snažnija orijentacija na korisnike omogućuje bolje razumijevanje i zadovo­ljavanje njihovih potreba, što je ključno za održa­vanje relevantnosti knjižnica; (3) uvođenje jasnih metrika potrebnih za mjerenje uspjeha poslovanja olakšava evaluaciju i kontinuirano poboljšanje usluga; (4) poticanje kulture inovacije i brze prila­godbe promjenama osnažuje poziciju knjižnica u digitalnom dobu; (5) sofisticirani pristupi strateš­kom planiranju mogu značajno doprinijeti dugoroč­nom razvoju, dok implementacija suvremenih prak­si upravljanja ljudskim resursima može poboljšati motivaciju i učinkovitost osoblja.

Ponekad se u poslovnoj praksi pojam menadžmenta i poduzetništva koriste kao sinonimi, ali među nji­ma ima nekoliko razlika. Dok se menadžment, kao teorija i poslovna praksa, bavi upravljanjem posto­jećim resursima i poslovnim procesima, nastojeći umanjiti rizike poslovanja i optimizirajući posto­jeće organizacijske sustave unutar zadanih orga­nizacijskih okvira fokusirajući se na kratkoročne i srednjoročne ciljeve, poduzetništvo je usmjereno na traganje za novim poslovnim prilikama i stvaranje novih, najčešće inoviranih vrijednosti u novim or­ganizacijskim strukturama, zatim prihvata i uprav­lja poslovnim i drugim rizicima te je usmjereno na

1. Introduction

In a series of previously published articles, we exam­ined the successful adaptation of library operations to modern managerial functions, including planning (Balog, 2021a), organizing (Balog, 2020), human resource management (Balog, 2021b), leadership (Balog, 2021c), control (Balog, 2021), management (Balog, 2018), governance (Balog, 2019), and proj­ect management (Balog, 2022). Building on these studies, it is important to emphasize that the adapta­tion of libraries to contemporary practices from prof­it-oriented organizations can further enhance their operations in the face of today’s dynamic changes.

This adaptation involves several key aspects: (1) By applying efficient resource and process man­agement methods, libraries can optimize their op­erations and deliver higher-quality services. (2) A stronger user orientation enables a better under­standing and meeting of users’ needs, which is critical for maintaining library relevance. (3) The introduction of clear metrics for measuring perfor­mance facilitates service evaluation and continuous improvement. (4) Promoting a culture of innova­tion and adaptability reinforces libraries’ roles in the digital age. (5) Sophisticated approaches to stra­tegic planning can significantly contribute to long­term development, while modern human resource management practices can enhance staff motivation and effectiveness.

In practice, the terms management and entrepre­neurship are sometimes used interchangeably, yet there are distinct differences between them. Man­agement, as both a theory and business practice, focuses on managing existing resources and pro­cesses, minimizing risks, and optimizing organi­zational systems within predefined frameworks, aiming at short- to medium-term goals. Conversely, entrepreneurship centers on identifying new busi­ness opportunities, creating value—often through innovation—within new organizational structures, and managing associated risks with a focus on long­term vision and strategic changes. Entrepreneurship entails proactive action, creativity, and innovation in identifying and seizing market opportunities. It

14

Balog

dugoročnu viziju i strateške promjene. Poduzetniš­tvo podrazumijeva proaktivno djelovanje, kreativ­nost i inovativnost u identificiranju i iskorištavanju tržišnih mogućnosti. Ono često uključuje stvaranje novih proizvoda, usluga, poslovnih modela i orga­nizacijskog ponašanja.

Poduzetnici su skloni preuzimanju inicijative, sa­mostalnom postavljanju ciljeva te mobiliziranju resursa potrebnih za ostvarenje svoje poslovne vizi­je. Oni su često vođeni željom za stvaranjem nečeg novog i vrijednog, spremni su na eksperimentira­nje i učenje iz svojih ili tuđih neuspjeha. Za razliku od menadžera, odnosno rukovoditelja, koji djeluju unutar postojećih organizacijskih struktura, podu­zetnici često stvaraju nove organizacijske okvire i organizacijske kulture koje podržavaju inovaciju i fleksibilnost. Ova orijentacija na stvaranje i rast, uz spremnost na preuzimanje razumnih rizika, čini poduzetništvo ključnim pokretačem ekonomskog razvoja i društvenih promjena.

Praksa je pokazala da ustanove javnih službi teže prihvaćaju inovacije u svome poslovanju nego gos­podarski subjekti. Drucker je identificirao tri razlo­ga zašto javne ustanove, uključujući i knjižnice, če­sto teško uvode inovacije. On navodi: (1) nedosta­tak tržišnih poticaja – javne ustanove često nemaju izravnu tržišnu konkurenciju koja bi ih poticala na kontinuirano inoviranje. Bez pritiska tržišta, može nedostajati urgencija za promjenom i unapređenjem usluga; (2) birokratska struktura – javne ustano­ve često imaju složene birokratske strukture koje mogu usporiti proces donošenja odluka i otežati implementaciju novih ideja. Ove strukture su često dizajnirane za stabilnost i predvidljivost, a ne za fleksibilnost i brzu adaptaciju; (3) fokus na procese umjesto na rezultate – javne ustanove često su više usredotočene na pridržavanje određenih procedura i procesa, nego na postizanje mjerljivih rezultata i ta orijentacija može otežati uvođenje inovacija koje bi mogle narušiti ustaljene načine rada (Drucker, 1992: 167-169).

Pa, ipak, upravljačke i rukovodeće strukture knjiž­nica prihvaćale su i primjenjivale menadžerske i poduzetničke metode, alate i vještine gospodarskog privatnog sektora s izvjesnim vremenskim odma­kom od njihovog nastajanja u sličnoj dinamici i mjeri kao i druge neprofitne organizacije, odnosno javne ustanove.

often involves the creation of new products, ser­vices, business models and organizational behavior. Entrepreneurs often initiate goals independently, mobilize necessary resources, and are driven by the desire to create something new and valuable. They are ready to experiment and learn from their own or other people’s failures. Unlike managers or admin­istrators, who operate within established organiza­tional structures, entrepreneurs often develop new frameworks and organizational cultures to foster innovation and flexibility. This growth-oriented ap­proach, combined with a willingness to take reason­able risks, makes entrepreneurship a critical driver of economic development and societal change.

Public institutions, including libraries, often dem­onstrate slower adoption of innovations compared to business entities. According to Drucker, three main reasons hinder innovation in public institu­tions: (1) Lack of market incentives: Public insti­tutions typically lack direct market competition that would push them toward constant innovation. (2) Bureaucratic structures: Complex bureaucratic systems often slow decision-making and hinder the implementation of new ideas. These structures are often designed for stability and predictability rather than flexibility and rapid adaptation. (3) Focus on processes over results: Public institutions are often more focused on following certain procedures and processes than on achieving measurable results. A procedural orientation may impede the introduction of innovations that challenge established ways of operation (Drucker, 1992: 167–169).

Despite these challenges, libraries, like other non­profit and public institutions, have adopted manage­rial and entrepreneurial methods, albeit with some delay relative to their inception in the private sector.

The slower and incomplete transfer of knowledge, technologies, and practices to libraries stems from several factors: (1) Absence of market competition, critical for libraries’ survival as institutions. (2) Li­braries’ traditional mission focuses more on social than business innovation. (3) Limited resources due to public funding restrictions and dependent decision-making structures. (4) Internal and exter­nal resistance to organizational changes within bu­reaucratic systems. (5) Reluctance among decision­makers to embrace entrepreneurial risk-taking. (6) Insufficient exposure to modern business practices.

15

BOSNIACA 2025; 30: 13-33

Premda su razlozi sporijeg i nepotpunijeg sektor- skog transfera poslovnih znanja, informacijskih i komunikacijskih tehnologija i odgovarajućih praksi brojni, navest ćemo (uz već navedene Druckerove) one koje smatramo značajnijima: (1) odsutnost tr­žišnog natjecanja kao temeljnog uvjeta opstanka knjižnice kao ustanove; (2) tradicionalna uloga i poslanje knjižnica ima uži fokus na učinkovitost i inovacije u svome poslovanju od profitnih orga­nizacija; (3) ograničenost resursa u financiranju iz javnih sredstava te posljedična ograničena samo­stalnost u donošenju odluka u odnosu na osnivače knjižnica; (4) interni i eksterni otpor organizacij­skim promjenama birokratiziranih institucionalnih struktura odlučivanja; (5) nesklonost i inertnost su­bjekata odlučivanja u preuzimanju poslovnih rizika kao redovitih pratitelja poduzetništva; (6) nedovolj­na izloženost knjižnica suvremenim menadžerskim i poduzetničkim praksama profitnih djelatnosti; (7) zakonska i druga regulatorna ograničenja koja mogu otežavati implementaciju inovativnih knjižničnih usluga; (8) odsustvo mobilnosti ljudskih potenci­jala iz profitnih organizacija u knjižnice te poslje­dično odsustvo mogućih preuzimanja prilagođenih kreativnih ideja i inovacija u knjižničnom poslova­nju; (9) temeljno poslanje knjižnica je usmjereno prvenstveno na društvene vrijednosti, primjerice prikupljanje, obradu, čuvanje i diseminaciju poda­taka, informacija i znanja, a ne stvaranje i inovira­nje svojih usluga. Međutim, kada se knjižnice, kao javne ustanove, suoče sa značajnim promjenama u okruženju, poput tehnoloških disrupcija, promjena u korisničkim očekivanjima ili smanjenja javnog fi­nanciranja, tada postaju sklonije primjeni inovacija u svome radu.

Imajući u vidu brzinu društvenih promjena, knjižni­ce bi trebale ojačati svoju sklonost primjeni priklad­nih poduzetničkih praksi gospodarskog sektora. Prvi i najvažniji razlog primjene suvremenih podu­zetničkih praksi u knjižnici odnosi se na uvođenje dodatnih usluga korisnicima te poboljšanje već po­stojećih. Poduzetničkim inovacijama svojih usluga knjižnice mogu optimizirati svoje svakodnevne po­slove, smanjiti troškove te bolje koristiti raspoloži­ve resurse, odnosno unaprijediti učinkovitost svoga poslovanja i svoju organizacijsku uspješnost. Osim što bi nove usluge mogle generirati dodatne priho­de i pridonijeti financijskoj održivosti, knjižnica bi mogla ojačati svoj društveni utjecaj i relevantnost u

Given the pace of social change, libraries must enhance their capacity to adopt suitable entrepre­neurial practices. The primary reason for applying entrepreneurial practices in libraries is the develop­ment of additional and improved services for us­ers. By innovating their services, libraries can op­timize daily operations, reduce costs, better utilize resources, and enhance overall organizational effi­ciency. New services could generate additional rev­enue, strengthen libraries’ financial sustainability, and increase societal impact and relevance within their communities. Moreover, such practices foster workforce development, helping staff adapt to so­cial and economic changes while cultivating skills in strategic thinking, operational planning, and fos­tering an entrepreneurial spirit enriched with cre­ativity and innovation.

Taking into account the specifics of the social mis­sion of libraries and the complexity of their busi­ness environment, it becomes crucial to investigate the ways in which entrepreneurial and managerial practices can be applied to improve their efficiency and innovation.

This research focuses on the following questions:

RQ (1) How can libraries apply entrepreneurial and managerial practices to optimize operations and de­liver innovative user services?

RQ (2) What innovations can improve library op­erations and service quality for users and communi­ties?

The methodology includes a literature review on management and entrepreneurship and an analysis of innovations in librarianship available on library websites. Libraries of various types—national, pub­lic, school, university, scientific, and specialized— were analyzed, considering their size, orientation, and available data on innovations and services. This

16

Balog

zajednici te potaknuti umrežavanje s drugim usta­novama i organizacijama profitnog sektora. Po­sredni, odnosno prateći učinci primjene poslovnih poduzetničkih praksi odnose se, između ostalog, na razvoj ljudskih potencijala knjižnice, koji će se bo­lje nositi s društvenim i ekonomskim promjenama u okruženju tako što će razvijati svoje vještine stra­teškog razmišljanja i operativnog planiranja, bo­lje se suočavati s promjenama u informacijskom i tehnološkom okruženju te u organizacijsku kulturu unositi poduzetnički duh oplemenjen kreativnošću i inovativnošću.

Uzimajući u obzir specifičnosti društvenog posla­nja knjižnica i kompleksnost njihovog poslovnog okruženja, postaje ključno istražiti načine na koje se poduzetničke i menadžerske prakse mogu primi­jeniti radi unapređenja njihove učinkovitosti i ino­vativnosti.

Temeljem toga postavljena su sljedeća pitanja ovog istraživanja:

IP(1) Kako knjižnice mogu primijeniti poduzetnič­ke i menadžerske prakse u svrhu optimizacije svo­jih poslovnih procesa i pružanja inovativnijih uslu­ga korisnicima?

IP(2) Koje inovacije mogu pridonijeti optimizaciji poslovanja knjižnica i poboljšanju kvaliteta njiho­vih usluga korisnicima i zajednici?

Metodologija ovog istraživanja uključuje pregled dostupne literature o menadžmentu i poduzetništvu te analizu konkretnih primjera inovacija u knjižni­čarstvu dostupne na mrežnim stranicama knjižnica. Analiza je uključivala različite vrste knjižnica kao što su narodne, školske, visokoškolske, sveučilišne, znanstvene, specijalne i nacionalne knjižnice, uzi­majući pri tome u obzir njihovu veličinu, usmjere­nje i dostupne podatke o inovacijama i uslugama. Ovaj pristup omogućio je dovoljnu raznolikost promatranih knjižnica te osigurao potreban uvid u postojeće dobre prakse primjene suvremenih inova­tivnih poduzetničkih programa i projekata potreb­nih za odgovore na postavljena istraživačka pitanja.

Poduzetništvo se kao aktivnost ne temelji samo na podacima, informacijama i izračunima već i na prosudbi, intuiciji i svakako na mašti poduzetnika. Ograničenja koja postoje u poslovanju poduzet­nik nastoji proširiti svojim kreativnim idejama ne samo radi željene dobiti već i radi ciljeva koji nisu profitni, primjerice samopotvrđivanje i samopošto-

approach provides a diverse view of good practices in implementing innovative entrepreneurial pro­grams and projects required to address the research questions effectively.

Entrepreneurship, as an activity, is not based solely on data, information, and calculations but also on the entrepreneur’s judgment, intuition, and imagina­tion. Entrepreneurs strive to expand the constraints of business operations through their creative ideas, not only for profit but also for non-profit goals, such as self-affirmation, personal development, a sense of achievement, creative expression, indepen­dence in work, building social reputation, and more. Moreover, entrepreneurship is not confined to prof­it-driven activities; it encompasses both profit and non-profit endeavors and can be found in public and private organizations across all professions.

Despite numerous definitions of entrepreneurship, they commonly share four aspects: (1) creating new value beneficial for the entrepreneur and the user, (2) invested time and effort, (3) material and im­material outcomes of entrepreneurial effort, and (4) taking calculated risks in uncertain environments (Ireland et al., 2003: 965). To these, four additional aspects can be added: (5) recognizing opportunities and possibilities, (6) available resources, (7) entre­preneurial creativity, and (8) innovation capabilities. Based on these elements, entrepreneurship in li­braries can be defined as the process of initiating ventures based on recognized opportunities within the library’s environment. This involves library personnel leveraging their entrepreneurial creativ­ity and innovation by investing time, effort, and re­sources to create new value that benefits users, the library, and society. They achieve this by combining resources in novel ways, taking calculated risks in uncertain environments, with the aim of achieving material and immaterial results that enhance ser­vices, programs, and the sustainable operations of the library.

Entrepreneurship is often associated with creativity and innovativeness, which are sometimes perceived as synonyms. Creativity is the ability to generate new and original ideas, solutions, and approaches. In the context of libraries, creativity is reflected in the development of unique programs, services, and resources that meet general and specific user needs. Unlike creativity, innovativeness involves implementing creative ideas into practical and use­ful products, services, or processes. Innovation, as Drucker describes, is the specific tool of entrepre-

17

BOSNIACA 2025; 30: 13-33

vanje, osobni razvoj, osjećaj postignuća, kreativno izražavanje, neovisnost u poslu, izgradnja vlastitog društvenog ugleda i sl. Isto tako, poduzetništvo se, za razliku od uobičajenog razumijevanja, ne odnosi samo na profitne već i na neprofitne djelatnosti te se poduzetništvo i poduzetnike pronalazi u profitnim i u neprofitnim te u javnim i u privatnim organizaci­jama, odnosno u svim profesijama.

Unatoč postojanju brojnih definicija pojma podu­zetništva, zajednička su im četiri aspekta: (1) stva­ranje neke nove vrijednosti korisne za poduzetnika i korisnika, (2) uloženo vrijeme i napor, (3) materi­jalni i nematerijalni rezultati poduzetničkog napora i (4) preuzimanje razumnih rizika u neizvjesnom okruženju (prema Ireland et al., 2003: 965). Tim aspektima možemo dodati još četiri: (5) uočavanje prilika i mogućnosti, (6) raspoloživa sredstva, (7) poduzetnička kreativnost poduzetnika i njegove (8) inovacijske sposobnosti.

Na osnovu toga možemo izvesti definiciju poduzet­ništva u knjižnici da je to proces pokretanja pothva­ta temeljem uočenih prilika i mogućnosti u okruže­nju knjižnice, pri čemu knjižnično osoblje, koristeći svoju poduzetničku kreativnost i inovativnost, ula­že vrijeme, napor i raspoloživa sredstva u stvara­nje nove vrijednosti korisne korisnicima, knjižnici i društvu, kombinirajući raspoložive resurse na nove načine, preuzimajući razumne rizike u neizvjesnom okruženju, s ciljem postizanja materijalnih i nema­terijalnih rezultata koji unapređuju usluge, progra­me i održivo poslovanje knjižnice.

S poduzetništvom se često povezuju pojmovi kre­ativnosti i inovativnosti koji se ponekad smatraju istoznačnicama. Kreativnost je sposobnost generi­ranja novih i originalnih ideja, rješenja i pristupa. U kontekstu knjižnica, kreativnost se očituje kroz razvoj jedinstvenih programa i usluga i stvaranja resursa koji zadovoljavaju opće i specifične potrebe korisnika. Za razliku od kreativnosti, inovativnost je proces implementacije kreativnih ideja u praktič­ne i korisne proizvode, usluge ili procese. “Inovaci­ja je”, piše Drucker, “specifično oruđe poduzetnika, sredstvo kojim oni koriste promjene kao povoljne prilike za neki drugi posao ili uslužnu djelatnost” (Drucker, 1992: 26).

U knjižnicama, inovativnost uključuje uvođenje novih tehnologija, transformaciju tradicionalnih metoda knjižničnog rada te uvođenje programa i provedbu projekata koji poboljšavaju korisničko iskustvo i učinkovitost knjižničnih usluga.

neurs—a means by which they utilize changes as opportunities for new business or services (Druck­er, 1992: 26).

In libraries, innovativeness includes introducing new technologies, transforming traditional library practices, and implementing programs and projects that improve user experience and enhance library service efficiency.

3. The Entrepreneurial Process in Libraries

The entrepreneurial process is a series of business activities undertaken to launch and manage a new venture. This can involve introducing new products or services to existing or new markets, reorganizing business operations, adopting new technologies, constructing facilities, acquiring capital equipment, and more. Hisrich et al. identify the stages of the entrepreneurial process as: (1) identifying and as­sessing business opportunities, (2) developing a business plan, (3) determining required resources, and (4) implementing the business plan (Hisrich et al., 2011: 10–13). Similarly, Barringer and Ire­land outline entrepreneurial process activities as: (1) deciding to pursue entrepreneurship, (2) devel­oping successful business ideas, (3) moving from idea to entrepreneurial enterprise, and (4) managing the growth and development of the entrepreneurial project (Barringer & Ireland, 2016: 24–25).

Considering the specific nature of library opera­tions, the entrepreneurial process can be described through key activities in which library leadership and staff actively seek new opportunities to enhance their operations and services. Given the societal role of libraries as public institutions serving the com­mon good, the entrepreneurial process in libraries can be broken down into the following stages: (1) opportunity identification, (2) idea evaluation and selection, (3) entrepreneurial concept development, (4) business plan creation, (5) resource acquisition, (6) business plan implementation, and (7) monitor­ing and evaluating implementation stages (adapted from Balog & Rešetar, 2021: 118–165).

An entrepreneurial opportunity is a favorable state, situation, or set of circumstances that enables an entrepreneur to introduce a new product, service, process, or business model with the potential to cre­ate economic and/or social value. The success of a recognized entrepreneurial opportunity depends on its timely implementation, sustainability over time,

18

Balog

3. Poduzetnički proces u knjižnici

Poduzetnički proces je niz poslovnih aktivnosti ko­jima se pokreće i upravlja novim pothvatom radi uvođenja novog proizvoda ili usluga na postojeća ili nova tržišta, ustrojavanja nove ili značajno poboljša­nje postojeće organizacije poslovanja, uvođenja no­vih tehnologija, izgradnje objekata, nabave kapitalne opreme itd. Hisrich i drugi navode faze poduzetnič­kog procesa: (1) identifikacija i procjena poslovne prilike, (2) razvoj poslovnog plana, (3) određivanje potrebnih resursa te (4) implementacija poslovnog plana (Hisrich et al., 2011: 10-13). Barringer i Ire­land smatraju da poduzetnički proces ima sljedeće aktivnosti: (1) odluka stupanja u poduzetništvo, (2) razvijanje uspješnih i kreativnih poslovnih ideja, (3) razvoj od ideje prema poduzetničkoj organizaciji i (4) upravljanje rastom i razvojem poduzetničkog projekta (Barringer & Ireland, 2016: 24-25).

Imajući u vidu posebnosti knjižničnog poslovanja, poduzetnički proces možemo opisati kroz sljedeće ključne aktivnosti u kojima vodstvo i rukovodstvo knjižnice zajedno sa svim uposlenicima aktivno tra­že nove mogućnosti unapređenja svog poslovanja i svojih usluga. S obzirom na društvenu ulogu knjiž­nice kao javne ustanove od općeg društvenog inte­resa, smatra se da poduzetnički proces treba imati sljedeće faze: (1) identifikacija prilika, (2) evalua- cija i selekcija ideja, (3) razvoj koncepta poduzet­ničkog pothvata, (4) izrada poslovnog plana, (5) osiguravanje resursa, (6) implementacija poslov­nog plana, (7) praćenje provedbe poslovnog plana i vrednovanje pojedinih etapa provedbe (priređeno prema Balog & Rešetar, 2021: 118-165).

Poduzetnička prilika je povoljno stanje, situacija ili splet okolnosti koje omogućavaju poduzetniku uvo­đenje novog proizvoda, usluge, procesa ili poslov­nog modela s potencijalom stvaranja ekonomske i/ili društvene vrijednosti. Uspjeh prepoznate po­duzetničke prilike ovisi o pravovremenosti njenog uvođenja, održivosti tijekom vremena te sposobno­sti stvaranja dodatne vrijednosti koja je privlačna kupcima proizvoda, odnosno korisnicima usluga (prema Barringer & Ireland, 2016: 43-44). Tome može se dodati i poduzetnička smjelost koja se ma­nifestira kroz odvažnost poduzetnika u preuzimanju promišljenih rizika te odlučnom i hrabrom djelova­nju unatoč neizvjesnosti poduzetničkog ishoda i skepsi njegove okoline prema poduzetničkoj ideji.

Identifikacija poduzetničkih prilika, osobito inova- cijskih, kao prve faze poduzetničkog procesa može

and the ability to create additional value attractive to product customers or service users (according to Barringer & Ireland, 2016: 43–44). Additionally, entrepreneurial courage, manifested through the en­trepreneur’s boldness in taking calculated risks and decisive action despite the uncertainty of outcomes and skepticism of their environment, plays a vital role.

Identifying entrepreneurial opportunities, especial­ly those that involve innovation, as the first phase of the entrepreneurial process, can be conducted in the following ways: (1) Researching user needs through surveys, focus groups, and interviews to understand their preferences and challenges. (2) Monitoring social, informational, and communica­tion trends, especially in librarianship, science, edu­cation, and culture, while applying benchmarking methods. (3) Tracking and analyzing statistical data on library users and usage, demographic data, and other relevant information to identify new needs and desires of users. (4) Establishing partnerships and actively collaborating with local communities, such as schools, universities, business entities, and other relevant institutions, to recognize shared interests and opportunities for cooperation. (5) Conducting SWOT analyses—both internal and external evalu­ations of the library and its business operations— to identify strengths, weaknesses, opportunities, and threats. (6) Monitoring societal and political changes, particularly in legislation, and identifying potential funding sources that could impact library operations. (7) Proactively gathering and analyzing feedback from library users and other stakeholders within the library’s environment. (8) Brainstorming sessions involving members of the library’s man­agement and professional councils, leadership, and other interested staff members (Jantz, 2012: 12).

This phase, essential for the optimal engagement of library resources, involves several key steps: (1) Establishing evaluation criteria for the col­lected ideas, such as alignment with the library’s mission and values, potential impacts on users and the community, financial and technical feasibility, sustainability, innovation, originality, scalability, and potential for long-term growth. (2) Forming an evaluation team composed of participants from dif­ferent library departments and, if possible, external experts or user representatives to ensure diverse perspectives. (3) Conducting an initial assessment of ideas to quickly evaluate them against set crite-

19

BOSNIACA 2025; 30: 13-33

se izvršavati na sljedeće načine: (1) istraživanje ko­risničkih potreba provođenjem anketa, fokus gru­pa i intervjua s korisnicima kako bi se razumjelo njihove potrebe, preferencije i izazove; (2) praće­nje društvenih i informacijskih i komunikacijskih trendova, osobito u knjižničarstvu, znanosti, obra­zovanju i kulturi, primjenjujući metode benchmar- kinga; (3) praćenje i analiza statističkih podataka o korisnicima i korištenju knjižničnih usluga, pra­ćenje demografskih podataka te drugih relevantnih informacija kako bi se uočile nove potrebe i želje korisnika; (4) povezivanje i aktivna suradnja s lo­kalnom zajednicom, primjerice školama, sveučili­štima, gospodarskim subjektima te drugim relevan­tnim institucijama, radi prepoznavanja zajedničkih interesa i prilika za partnerstva; (5) SWOT analiza – interna i eksterna evaluacija knjižnice kao usta­nove i knjižničnog poslovanja procjenjivanjem po­stojećih usluga i programa kako bi se identificirale snage i slabosti te prilike i prijetnje;¹ (6) praćenje društvenih i političkih promjena, odnosno priku­pljanje i obrada informacija o promjenama, osobito u zakonodavstvu, te potencijalnim izvorima finan­ciranja koji bi mogle utjecati na rad knjižnica; (7) proaktivno prikupljanje i obrada prijedloga korisni­ka te drugih povratnih informacija iz knjižnice i di­onika njenog okruženja; (8) brainstorming članova upravnog i stručnog vijeća knjižnice, rukovodila­ca te ostalih zainteresiranih zaposlenika knjižnice (Jantz, 2012: 12).

Ova faza omogućava angažiranje resursa knjižnice na optimalan način i uključuje nekoliko ključnih koraka. Prvo, potrebno je uspostaviti kriterij eva- luacije prikupljenih ideja, kao što su usklađenost s misijom i vrijednostima knjižnice, razmotriti poten­cijalne utjecaje na korisnike i zajednicu, financijsku izvedivost i dugoročnu održivost, tehničku izve­divost, inovativnost i originalnost te skalabilnost knjižnice² i potencijal dugoročnog rasta. Zatim tre­ba formirati evaluacijski tim koji će uključiti sudio­nike iz različitih odjela knjižnice, a po mogućnosti i vanjske stručnjake ili predstavnike korisnika, kako bi se osigurala raznolikost perspektive.

Nakon toga slijedi inicijalna procjena ideja, odnosno brza procjena svih pristiglih ideja prema zadanim

¹ SWOT (strenghts, weaknesses, opportunities i threats) analiza u svi­jetu je jedan od najstarijih i najpoznatijih alata strateškog planiranja organizacijskog ponašanja.

² Skalabilnost knjižnice je njena sposobnost da uz povećano optereće­nje i dalje dobro funkcionira.

ria and eliminate those that do not meet minimum requirements. (4) Performing detailed analysis of selected ideas, including SWOT analysis, resource requirements (financial, human, technological, spa­tial), and risk assessment. (5) Ranking ideas using a scoring system based on defined criteria, along with discussions and consensus within the evalu­ation team. (6) Gathering feedback from library users and other stakeholders via surveys or focus group presentations, analyzing the alignment of ideas with existing library projects and resources, and assessing their long-term impact on library de­velopment and stakeholder relationships. (7) Creat­ing a summary report for decision-making entities, such as library management councils, to provide concise overviews of the top-ranked ideas, includ­ing key data, potential benefits, and risks. Based on that report, the library’s board of directors can, after appropriate discussion, select and approve an entre­preneurial idea for further implementation.

The process of evaluating and selecting entrepre­neurial ideas should be structured yet flexible to adapt to the library’s specific needs and context. It must balance objective evaluation and openness to innovative, potentially risky ideas that could lead to significant changes. Transparency in the selection process is crucial, as it fosters the ongoing genera­tion of new ideas, even if not all are immediately se­lected for implementation (Škrtić et al., 2015: 105).

In this phase, the selected ideas are further elabo­rated, including defining goals, target users, re­quired resources, and potential challenges. The con­cept development phase is crucial in transforming a selected idea into a concrete and viable project (Kostelić et al., 2015: 27).

First, it is essential to clearly define the goals and purpose by articulating what the initiative aims to achieve and aligning these goals with the library’s mission and strategic plan. The next step involves a detailed concept description, outlining the key components of the initiative and defining its unique value proposition. Identifying the target audience includes defining primary and secondary users and analyzing their specific needs and expectations. Mapping the user journey through the new product or service identifies key points of interaction.

Resource assessment includes human resources (re­quired skills and workforce size), financial resources (cost estimates and potential funding sources), tech­nological resources (necessary equipment and soft-

20

Balog

kriterijima, pri čemu se eliminiraju one ideje koje ne zadovoljavaju minimalne uvjete. Izabrane ideje potrebno je podvrgnuti detaljnoj analizi, uključujući SWOT analizu, procjenu potrebnih resursa (financijskih, ljudskih, tehnoloških, prostornih) te analizu potencijalnih rizika i izazova. Ideje se zatim rangiraju pomoću sustava bodovanja prema definiranim kriterijima, uz diskusiju i konsenzus unutar evaluacijskog tima.

Korisnici knjižnice i drugi relevantni dionici mogu iskazivati svoja mišljenja i dati dodatne prijedloge o glavnim idejama bilo anketom, bilo prezentacijama na fokus grupama. Zatim se analizira i usklađenost ideja s postojećim projektima i resursima knjižnice te procjena dugoročnog utjecaja ideja razmatranjem njihovog potencijala za budući razvoj knjižnice, kao i utjecaj na odnose s dionicima.

Nakon toga se pristupa izradi sažetka koji će se dostaviti subjektima odlučivanja, primjerice uprav­nim i stručnim vijećima knjižnica te rukovodstvu knjižnice, pripremajući im koncizne prikaze najbo­lje rangiranih ideja s ključnim podacima, potenci­jalnim koristima i rizicima. Temeljem tog izvješća upravno vijeće knjižnice može nakon odgovarajuće rasprave odabrati i odobriti poduzetničku ideju za daljnju implementaciju.

Proces evaluacije i selekcije poduzetničkih ideja tre­ba biti strukturiran, ali i fleksibilan kako bi se prila­godio specifičnim potrebama i kontekstu knjižnice, održavajući ravnotežu između objektivne evaluacije i otvorenosti prema inovativnim, možda i rizičnijim idejama, ali koje mogu donijeti značajne promjene. Također, važno je osigurati da proces odabira bude transparentan i potiče kontinuirano generiranje no­vih ideja, čak i ako nisu sve odmah odabrane za im­plementaciju (Škrtić et al., 2015: 105).

U ovoj fazi one ideje koje su odabrane detaljnije se razrađuju, uključujući definiranje ciljeva, ciljnih korisnika, potrebnih resursa i potencijalnih izazo­va. Faza razvoja koncepta poduzetničkog pothvata u knjižnici ključna je za transformaciju odabrane ideje u konkretan i izvediv projekt (Kostelić et al., 2015: 27).

Prvo, potrebno je jasno definirati ciljeve i svrhu, artikulirajući što se želi postići pothvatom te usklađujući ciljeve s misijom i strateškim planom knjižnice. Sljedeći korak je detaljni opis koncepta, razrada ključnih elemenata pothvata i definiranje jedinstvene vrijednosti koju donosi. Identificiranje ciljne publike obuhvaća precizno

ware), and spatial resources (physical space require­ments). Competitor and market analysis involves ex­amining similar services in other libraries or related institutions and identifying the unique selling points of the initiative. Developing a preliminary business model involves defining key partners, activities, and resources and elaborating on the cost structure and potential revenue streams (if applicable).

Risk assessment includes identifying potential ob­stacles and challenges and developing strategies to mitigate them. Defining measurable success indica­tors involves establishing key performance indica­tors (KPIs) and methods for tracking and measur­ing success. Creating a prototype or pilot version includes developing a minimum viable product (MVP) for testing and planning the testing phase with a selected group of users. Planning a marketing strategy entails crafting key promotional messages and identifying the most effective channels to reach the target audience.

Addressing legal and ethical aspects ensures com­pliance with relevant laws and regulations and con­siders the initiative’s ethical implications. Develop­ing an implementation plan includes a timeline with key milestones, defining implementation phases, and allocating necessary resources for each stage. Preparing a presentation of the concept involves crafting a concise yet comprehensive outline and preparing visual materials for stakeholders. Collect­ing feedback includes presenting the concept to key stakeholders (library management, user representa­tives, potential partners) and integrating relevant feedback into the concept.

The concept development process is iterative, re­quiring flexibility and adaptability. The goal is to create a clear and comprehensive vision for the initiative that serves as the foundation for further planning and implementation. The concept should be detailed enough to provide a clear picture of the initiative yet flexible enough to adapt during sub­sequent development and implementation phases (Urban Libraries Council, s. a.).

This phase is crucial in any entrepreneurial process, including in the context of libraries. A business plan should transform the conceptual entrepreneurial idea into a structured document guiding the imple­mentation and development of the initiative. It in­cludes financial projections, marketing strategies, operational details, and an implementation plan. Typically covering a three- to five-year period, this document outlines business objectives, strategies to

21

BOSNIACA 2025; 30: 13-33

definiranje primarnih i sekundarnih korisnika te analizu njihovih specifičnih potreba i očekivanja. Kreiranjem putanje korisnika kroz novi proizvod ili uslugu mapiraju se ključne točke interakcije.

Procjena potrebnih resursa uključuje ljudske re­surse (potrebne vještine i broj osoblja), financijske resurse (procjena troškova i potencijalnih izvora financiranja), tehnološke resurse (potrebna oprema i softver) te prostorne resurse (potrebe za fizičkim prostorom). Analiza konkurencije i tržišta istražu­je slične usluge u drugim knjižnicama ili srodnim ustanovama te identificira jedinstvene prodajne točke pothvata. Razvoj preliminarnog poslovnog modela definira ključne partnere, aktivnosti i resur­se, kao i razradu strukture troškova i potencijalnih izvora prihoda (ako je primjenjivo).

Procjena rizika uključuje identificiranje potencijal­nih prepreka i izazova te razvoj strategija za njiho­vo ublažavanje. Definiranje mjerljivih pokazatelja uspjeha postavlja ključne pokazatelje performansi (KPI) te metode za mjerenje i praćenje uspjeha. Izrada prototipa ili pilot verzije uključuje razvoj mi­nimalno održivog proizvoda (MVP) za testiranje i planiranje faze testiranja s odabranom grupom ko­risnika. Planiranje marketinške strategije obuhva­ća razvoj ključnih poruka za promociju pothvata i identificiranje najučinkovitijih kanala za doseg cilj­ne publike.

Razmatranje pravnih i etičkih aspekata provjerava usklađenost s relevantnim zakonima i propisima te razmatra etičke implikacije pothvata. Razvoj plana implementacije kreira vremenski okvir s ključnim miljokazima, definirajući faze implementacije i po­trebne resurse za svaku fazu. Priprema prezentacije koncepta uključuje izradu sažetog, ali sveobuhvat­nog prikaza koncepta te pripremu vizualnih materi­jala za prezentaciju dionicima. Prikupljanje povrat­nih informacija obuhvaća prezentaciju koncepta ključnim dionicima (vodstvo knjižnice, predstav­nici korisnika, potencijalni partneri) te integraciju relevantnih povratnih informacija u koncept.

Razvoj koncepta je iterativan proces koji zahtije­va fleksibilnost i spremnost na prilagodbe. Cilj je stvoriti jasnu i sveobuhvatnu viziju pothvata koja će služiti kao temelj za daljnje planiranje i implemen­taciju. Važno je da koncept bude dovoljno detaljan da pruži jasnu sliku o pothvatu, ali i dovoljno fleksi­bilan da se može prilagoditi tijekom daljnjeg razvo­ja i implementacije (Urban Libraries Council, s. a.).

achieve those objectives, the market in which the initiative will operate, and the financial resources needed for execution. Below is a detailed view of this phase tailored to the business planning of a li­brary entrepreneurial initiative:

The Executive Summary contains a brief overview of the business plan, key aspects of the initiative, goals, and expected outcomes.

The Description of the Entrepreneurial Initiative of­fers a detailed explanation of the service, illustrat­ing how it aligns with the library’s mission and the unique value it brings to users, the library, or stake­holders.

The Market Analysis reviews the target audience and their needs, examines the competition (other li­braries or information services), and explores trends in librarianship and relevant sectors.

The Marketing Strategy includes a plan for promot­ing the new service, communication channels with users, and strategies to attract and retain them.

Legal and Regulatory Aspects ensure compliance with relevant laws and regulations and address nec­essary permits or licenses.

Technological Aspects detail the required techno­logical infrastructure and the plan for integrating it with the library’s existing systems.

The Sustainability Plan defines the long-term vi­sion and strategies for maintaining relevance and sustainability over time.

The Operational Plan explains how the service or product will function, including the required re­sources (staff, equipment, space) and key processes and procedures.

The Organizational Structure defines the roles and responsibilities of the personnel involved in the ini­tiative and identifies the need for new hires or train­ing.

The Financial Plan includes revenue projections (if applicable), detailed costs (initial and operational), funding sources (library budget, grants, donations), a breakeven analysis, and financial sustainability calculations.

The Community and Stakeholder Impact exam­ine how the initiative benefits the community and aligns with the library’s guidelines and social re­sponsibility goals.

The Implementation Plan outlines a timeline with key milestones, phases of implementation, and the required resources for each phase.

Risk Analysis identifies potential challenges and obstacles, along with strategies for mitigating these risks.

22

Balog

Ova faza je ključna u bilo kojem poduzetničkom procesu pa tako i slučaju knjižnice. Poslovni plan treba transformirati idejni poduzetnički koncept u strukturirani dokument koji će voditi implementa­ciju i razvoj pothvata te uključuje financijske pro­jekcije, marketinšku strategiju, operativne detalje i plan implementacije. To je dokument, odnosno elaborat koji detaljno opisuje ciljeve poslovanja, strategije za postizanje tih ciljeva, tržište na kojem će poslovanje operirati, kao i financijske projekcije i resurse potrebne za realizaciju poslovnih ciljeva, obično za razdoblje od tri do pet godina. Evo detalj­nog prikaza ove faze prilagođene poslovnom plani­ranju poduzetničkog pothvata u knjižnici:

Izvršni sažetak sadrži kratki pregled cijelog poslov­nog plana, ključne točke pothvata, ciljeve i očekiva­ne rezultate.

Opis poduzetničkog pothvata pruža detaljan opis usluge objašnjavajući kako se ona uklapa u misiju knjižnice i jedinstvenu vrijednost koju donosi kori­snicima, knjižnici ili dionicima.

Analiza tržišta uključuje pregled ciljne publike i nji­hovih potreba, analizu konkurencije (druge knjižni­ce, informacijski servisi) i trendove u knjižničarstvu i relevantnim sektorima.

Marketinška strategija obuhvaća plan promocije nove usluge, kanale komunikacije s korisnicima te strategiju privlačenja i zadržavanja korisnika.

Pravni i regulatorni aspekti osiguravaju usklađe­nost s relevantnim zakonima i propisima te pribav­ljanje potrebnih dozvola ili licenci.

Tehnološki aspekti uključuju potrebnu tehnološku infrastrukturu i plan za integraciju s postojećim su­stavima knjižnice.

Plan održivosti definira dugoročnu viziju pothvata i strategije za osiguranje dugoročne relevantnosti i održivosti.

Operativni plan opisuje kako će usluga ili proizvod funkcionirati, uključujući potrebne resurse (osoblje, oprema, prostor) i ključne procese i postupke.

Organizacijska struktura definira uloge i odgovor­nosti osoblja uključenog u pothvat te potrebe za no­vim zapošljavanjem ili obukom.

Financijski plan uključuje projekcije prihoda (ako je primjenjivo), detaljne troškove (početne i ope­rativne), izvore financiranja (proračun knjižnice, grantovi, donacije), analizu točke pokrića i izračun financijske održivosti.

Prikaz utjecaja poduzetničkog pothvata na zajedni­cu i glavne dionike ispituje korist zajednici te uskla-

To measure the initiative’s success, a Monitoring and Evaluation Plan establishes key performance indicators (KPIs) aligned with the project’s goals and the library’s mission. These indicators might include the number of new users, service utilization levels, financial outcomes, user satisfaction, and community impact.

Partnerships and Collaborations identify key part­ners (founders, local or regional organizations, sup­pliers, etc.) and outline plans for developing and maintaining these relationships.

The Concluding Section of the business plan should be clear and concise, serving as both a guide during implementation and a communication tool for stake­holders, potential partners, and funding sources.

When drafting a business plan for a library entrepre­neurial initiative, it’s important to consider the non­profit sector’s specific characteristics and the public institution’s context. The plan should be realistic yet ambitious, demonstrating how the initiative contrib­utes to the library’s mission and creates value for its users and the community. Additionally, it should remain flexible and adaptable, given the dynamic environment in which libraries operate (Kuvačić, 2005: 261).

Resource allocation in the entrepreneurial process enables the realization of a planned initiative. This phase involves identifying, securing, and organiz­ing all necessary resources to successfully imple­ment the project. Below is a detailed breakdown of this phase:

Financial Resources: Identifying required funds is based on the business plan and includes analyzing the library’s existing budget and reallocation op­tions, exploring external funding sources such as grant opportunities (local, national, international), soliciting donations from individuals or businesses, and exploring crowdfunding possibilities. Develop­ing a fundraising strategy and preparing detailed fi­nancial projections and budgets are crucial.

Human Resources: Assessing the required skills and competencies and analyzing existing staff resources in the library form the starting point. The plan may involve recruiting new staff, developing a training and development program for existing employees, and considering volunteer or project-based special­ist engagements.

Technological Resources: Listing the necessary technological equipment and software, assessing compatibility with the existing infrastructure, ex-

23

BOSNIACA 2025; 30: 13-33

đenost sa smjernicama i ciljevima društvene odgo­vornosti knjižnice.

Plan implementacije uključuje vremensku crtu s ključnim miljokazima, faze implementacije i po­trebne resurse za svaku fazu.

Analiza rizika identificira potencijalne izazove i prepreke te strategije za ublažavanje rizika.

Za mjerenje uspjeha pothvata izrađuje se plan pra­ćenja i evaluacije uspjeha pothvata. Pri tome se de­finiraju ključni pokazatelji performansi (KPI) koji trebaju biti usklađeni s ciljevima projekta i misijom knjižnice. Ti pokazatelji mogu uključivati, primje­rice, broj novih korisnika, razinu korištenja novih usluga, financijske rezultate, zadovoljstvo korisnika i utjecaj na zajednicu.

Partnerstvo i suradnja identificiraju ključne partne­re (osnivača ili osnivače, lokalne i regionalne orga­nizacije, dobavljače itd.) te plan razvoja i održava­nje partnerskih odnosa.

Završni dio poslovnog plana treba biti jasan i konci­zan i može služiti kao vodič tijekom implementacije pothvata te kao alat tijekom komunikacije s dioni­cima, potencijalnim partnerima i nosiocima izvora financiranja.

Pri izradi poslovnog plana za knjižnični poduzet­nički pothvat važno je imati na umu specifičnosti neprofitnog sektora i javnih ustanova. Poslovni plan treba biti realan, ali i ambiciozan, pokazujući kako će pothvat doprinijeti misiji knjižnice i stvaranju vrijednosti za korisnike i zajednicu. Također, treba biti fleksibilan i prilagodljiv, s obzirom na dinamič­no okruženje u kojem knjižnice djeluju (Kuvačić, 2005: 261).

3.5. Osiguravanje resursa

Osiguravanje resursa u poduzetničkom procesu knjižnice omogućuje realizaciju planiranog pothvata. Ova faza uključuje identificiranje, pribavljanje i or­ganiziranje svih potrebnih resursa za uspješnu imple­mentaciju projekta. Evo detaljnog prikaza ove faze: Financijski resursi: identifikacija potrebnih sredsta­va temelji se na poslovnom planu, a uključuje ana­lizu postojećeg proračuna knjižnice i mogućnosti realokacije, istraživanje vanjskih izvora financira­nja poput natječaja za grantove (lokalne, nacional­ne, međunarodne), traženje donacija od pojedinaca ili poslovnih subjekata te istraživanje mogućnosti crowdfundinga.³ Razvoj strategije za prikupljanje

³Crowdfunding ili zajedničko financiranje može biti alternativni izvor financiranja nekog projekata ili/i poslovanja. On omogućuje tvrtkama i inicijatorima prikupljanje, najčešće manjih iznosa novča­nih sredstava, od velikog broja ljudi. To se postiže na odgovarajućoj online platformi. (HANFA, s. a.)

ploring procurement options (purchase, lease, dona­tions), and planning the implementation and inte­gration of new technologies are key steps. Ensuring technical support and maintenance is also essential. Spatial Resources: The physical space needs assess­ment includes reviewing the potential for reorganiz­ing existing space, planning potential adaptations or renovations, and considering options for expansion or leasing additional space.

Information Resources: Identifying necessary data­bases, literature, and other informational resources, developing plans for procurement or access, and se­curing licenses and subscriptions are key elements. Time Resources: Creating a detailed schedule, al­locating staff time for project work, and planning initiative phases in accordance with resource avail­ability are vital. (Buble & Kružić, 2006: 238).

Implementing an entrepreneurial initiative in a li­brary requires a strategically designed and com­prehensive approach encompassing a range of key activities from staff preparation to continuous pro­gram evaluation.

24

Balog

sredstava i priprema detaljnih financijskih projekci­ja i proračuna ključni su elementi.

Ljudski potencijali: procjena potrebnih vještina i kompetencija te analiza postojećih ljudskih resursa unutar knjižnice su polazne točke. Plan uključuje regrutaciju novog osoblja ako je potrebno, razvoj plana obuke i usavršavanja za postojeće osoblje te razmatranje mogućnosti angažiranja volontera ili stručnjaka na projektnoj bazi.

Tehnološki resursi: popis potrebne tehnološke opre­me i softvera, procjena kompatibilnosti s postoje­ćom infrastrukturom, istraživanje opcija za nabavu (kupnja, leasing, donacije) te plan za implementa­ciju i integraciju nove tehnologije su ključni koraci. Osiguranje tehničke podrške i održavanja također je važno.

Prostorni resursi: analiza potreba za fizičkim pro­storom uključuje procjenu mogućnosti reorgani­zacije postojećeg prostora, planiranje eventualnih adaptacija ili renovacija te razmatranje opcija za proširenje ili najam dodatnog prostora.

Informacijski resursi: identifikacija potrebnih baza podataka, literature i drugih informacijskih izvora, plan za nabavu ili pristup potrebnim informacijskim resursima te osiguranje potrebnih licenci i pretplata ključni su elementi.

Vremenski resursi: izrada detaljnog vremenskog (terminskog) plana, alokacija vremena osoblja za rad na projektu te planiranje faza pothvata sukladno dostupnosti resursa od ključnog su značaja (Buble & Kružić, 2006: 238).

Implementacija poduzetničkog pothvata u knjižnici zahtijeva strateški osmišljen i sveobuhvatan pristup koji obuhvaća niz ključnih aktivnosti od pripreme osoblja do kontinuirane evaluacije programa.

als, and leveraging social media and local media for advertising. Effective promotion helps attract users and raise awareness about new services.

Thus, the successful implementation of an entrepre­neurial initiative in a library requires the sequential execution of all key activities - from staff prepara­tion and program development to partnership estab­lishment, space adaptation, promotion, and evalu- ation—with each phase contributing to the overall success and sustainability of the project.

4. Entrepreneurial Choices in the Library

Entrepreneurial choices in the library refer to deci­sions regarding programs or projects intended for implementation. It is essential to distinguish be­tween programs and projects in this context. Ac­cording to the Guide to the Project Management Body of Knowledge (PMBOK® Guide), a project can be most simply defined as “a temporary endeav­or undertaken to create a unique product, service, or result.” Unlike projects, programs refer to continu­ous, process-oriented activities or the routine opera­tional tasks of an organization. A program is defined as “a group of related projects managed in a coor­dinated manner to obtain benefits and control not available from managing them individually. (…) A project may or may not be part of a program, but a program always includes projects” (PMI, 2011: 5).

In other words, programs consist of coordinated ac­tivities aimed at achieving the library’s long-term or strategic goals and typically require continuous funding. Projects, on the other hand, are activities directed toward creating a specific service, product, or result. They are defined by their scope, start and end points, and funding sources, which are limited in amount and/or time (Balog, 2022: 320–321).

In the following section, Table 1 provides examples of potential entrepreneurial programs and projects

25

BOSNIACA 2025; 30: 13-33

tvrtkama, povezivanje s obrazovnim institucijama te kontaktiranje potencijalnih sponzora i donatora. Ova suradnja može pružiti dodatne resurse i podrš­ku potrebnu za uspjeh projekta.

Prema tome, uspješna implementacija poduzet­ničkog pothvata u knjižnici zahtijeva sukcesivno provođenje svih ključnih aktivnosti – od pripreme osoblja i razvoja programa, preko uspostavljanja partnerstava i prilagodbe prostora, do promocije i evaluacije – pri čemu svaka od ovih etapa pridonosi cjelokupnom uspjehu i održivosti projekta.

4. Poduzetnički izbori u knjižnici

Poduzetnički izbori u knjižnici su odluke o pro­gramima ili projektima koji se namjeravaju izvo­diti. Pri tome je potrebno je razlikovati programe i projekte. Prema Vodiču kroz temeljna znanja pro­jektnog menadžmenta projekt se općenito i najjed­nostavnije može definirati kao “privremeni pothvat kojim se stvara jedinstveni proizvod, usluga ili re­zultat”. Za razliku od projekta, program se odnosi na kontinuiranu, procesnu aktivnost, odnosno na svakodnevnu operativnu djelatnost organizacije i definira ga se “kao grupu povezanih projekata ko­jima se koordinirano upravlja kako bi se postigle

classified based on their value or utility to key stakeholders. The classification considers their ori­entation towards the library as an institution, the li­brary’s users, and the library’s stakeholders and the broader community.

The provided examples highlight the increasingly transformative role of the modern library, which transcends the traditional function of an institution that collects and processes information. Modern li­braries have the potential to become catalysts for library and social innovation, community connec­tivity, and societal development.

A balanced approach to investing in library infra­structure, user experience, and community engage­ment represents a holistic development model that ensures the long-term relevance and sustainability of libraries in the digital era. The implementation of such diverse initiatives requires not only financial resources but also the development of new compe­tencies among library staff, particularly in project management, digital literacy, and community en­gagement. This opens new opportunities for the ad­vancement of librarianship.

A useful resource for discovering inspiring entre­preneurial ideas can be found on the IFLA website. These ideas are categorized by opportunities (e.g., intellectual freedom, community needs, technologi­cal changes, advocacy of values, access to heritage, the development of young professionals, etc.), idea groups (e.g., library services, infrastructure and platforms, management, measurement and evalua­tion, staff education, etc.), and by countries and re­gions (IFLA, s. a.).

5. Discussion

The main findings of this research emphasize the significant potential of libraries to apply entrepre­neurial and managerial practices that contribute to the optimization of their business processes and the provision of more innovative services to users. The study identified key innovations such as the digiti­zation of materials, the development of new infor­mation technologies, and the introduction of com­munity empowerment programs, enabling libraries to address the challenges of the digital age.

The results of this research affirm that through the adoption of modern management approaches and innovations, libraries can further enhance their im­pact on the community and increase their societal relevance. These findings directly address the first research question: How can libraries apply entre­preneurial and managerial practices to optimize

26

Balog

Tablica 1. Primjeri poduzetničkih izbora u knjižnici

Izvor: autor

27

BOSNIACA 2025; 30: 13-33

Table 1. Examples of entrepreneurial choices in libraries

Source: author

28

Balog

koristi i kontrola koje se ne mogu postići njihovim pojedinačnim upravljanjem. (…) Projekt može, ali ne mora biti dio nekog programa, ali program uvi­jek ima projekte.” (PMI, 2011: 5). Ili drugim riječi­ma, programi su koordinirane aktivnosti usmjerene na dugoročne, odnosno strateške ciljeve knjižnice te zahtijevaju trajno financiranje, dok su projekti aktivnosti usmjerene na stvaranje određene usluge ili proizvoda, odnosno rezultata, imaju svoj opseg te početak i završetak, a izvori financiranja su defi­nirani i ograničeni iznosom i/ili razdobljem (Balog, 2022: 320-321).

U tablici 1. navodimo primjere mogućih poduzet­ničkih programa i projekata klasificiranih prema doprinosu vrijednosti ili korisnosti glavnim dionici­ma, odnosno usmjerenosti prema knjižnici kao usta­novi, prema korisnicima i prema dionicima knjižni­ce i društvenoj zajednici.

Ovi primjeri mogu ukazivati na sve prisutniju tran- sformativnu ulogu suvremene knjižnice, koja nadi­lazi tradicionalnu funkciju ustanove koja prikuplja i obrađuje informacije i ima potencijal postati kata­lizatorom knjižničnih i društvenih inovacija, druš­tvenog povezivanja i društvenog razvoja zajednice. Uravnotežen pristup ulaganju u infrastrukturu knjižnice, korisničko iskustvo i društvenu angažira­nost predstavlja holistički model razvoja koji može osigurati dugoročnu relevantnost i održivost knjiž­nica u digitalnom dobu. Implementacija ovakvih raznovrsnih inicijativa zahtijeva ne samo financij­ske resurse već i razvoj novih kompetencija knjiž- ničnog osoblja, posebice u područjima projektnog menadžmenta, digitalne pismenosti i angažiranja u zajednici, a sve to otvara nove mogućnosti razvoja knjižničarstva.

Korisna baza u pronalaženju dobrih i inspirativnih poduzetničkih ideja nalazi se na IFLA-inoj mrežnoj stranici. One su razvrstane prema mogućnostima (primjerice intelektualne slobode, potrebe zajedni­ce, tehnološke promjene, zagovaranje vrijednosti, pristup baštini, razvoj mladih stručnjaka itd.), pre­ma grupama ideja (primjerice knjižnične usluge, infrastruktura i platforme, rukovođenje, mjerenje i evaluacija, obrazovanje zaposlenih itd.) te prema zemljama i regijama (IFLA, s. a.).

5. Rasprava

Glavni rezultati istraživanja ističu značajan potenci­jal knjižnica za primjenu poduzetničkih i menadžer­skih praksi koje doprinose optimizaciji njihovih poslovnih procesa i pružanju inovativnijih usluga korisnicima. Istraživanje je identificiralo ključne

business processes and provide innovative services to users? Based on these insights, it can be conclud­ed that innovations in the library sector are not only possible but necessary for their long-term relevance and sustainability.

The entrepreneurial programs and projects classi­fied into three categories in Table 1 illustrate the wide range of opportunities that libraries can lever­age to enhance their functions and services. Based on these results, it can be concluded that entrepre­neurial and creative innovations in library activities are not only a potential but a necessity for their con­tinued relevance, sustainability, and recognition as key players in informational, educational, scientific, and broader societal development. This addresses the second research question: What innovations can contribute to the optimization of library operations and the improvement of service quality for users and communities?

The interpretation of the obtained results indicates that the application of entrepreneurial and manage­rial practices allows libraries flexibility and adapt­ability to user needs. For example, the introduction of digital platforms for access to e-books and edu­cational resources enables greater inclusivity and wider service accessibility. These initiatives reflect the principles of a theoretical framework that links innovation to increased value for users and the com­munity.

The findings show that the application of entrepre­neurial practices, such as the introduction of stra­tegic planning methods and resource management, not only optimizes library operations but also in­creases user satisfaction. A particularly significant contribution was observed in the development of user-oriented services, which supports the theoreti­cal framework connecting innovations with value creation for users and the community.

Compared to previous research, such as those by Balog (2022), our findings confirm the importance of digitization and technological innovations for modern libraries, while also emphasizing educa­tional programs and collaboration with local com­munities. Unlike earlier studies focusing on specific aspects of innovation, this research provides a com­prehensive view of the integration of entrepreneur­ial and managerial practices.

This study aimed to achieve a broad approach in­stead of a narrow focus on specific innovation as­pects. Thus, it provides a comprehensive overview of entrepreneurial and managerial practices that li­braries can implement to enhance their operations. This approach allows better synthesis of theoretical

29

BOSNIACA 2025; 30: 13-33

inovacije poput digitalizacije građe, razvoja novih informacijskih tehnologija i uvođenja programa osnaživanja zajednice, čime knjižnice odgovaraju na izazove digitalnog doba.

Rezultati ovog istraživanja daju odgovor da knjižni­ce, kroz usvajanje suvremenih pristupa upravljanju i inovacijama, mogu dodatno unaprijediti svoj utjecaj na zajednicu i povećati relevantnost u društvu. Ovi rezultati izravno odgovaraju na prvo pitanje ovog istraživanja: Kako knjižnice mogu primijeniti podu­zetničke i menadžerske prakse u svrhu optimizacije poslovnih procesa i pružanju inovativnih usluga ko­risnicima? Na temelju tih saznanja može se zaklju­čiti da inovacije u knjižničnom sektoru nisu samo moguće već i nužne za njihovu dugoročnu relevan- tnost i održivost.

Poduzetnički programi i projekti, klasificirani u tri kategorije u tablici 1., ilustriraju širok raspon mo­gućnosti i prilika koje knjižnice mogu iskoristiti za unapređenje svojih funkcija i usluga. Na temelju tih rezultata, može se zaključiti da poduzetničke i kre­ativne inovacije u knjižničnoj djelatnosti nisu samo potencijal već i nužnost za njihovu trajnu relevan- tnost, održivost i prepoznavanje kao ključnih akte­ra u informacijskom, obrazovnom, znanstvenom i općem društvenom razvoju. Time je odgovoreno i na drugo pitanje ovog istraživanja: Koje inovacije mogu pridonijeti optimizaciji poslovanja knjižnica i poboljšanju kvaliteta njihovih usluga korisnicima i zajednici?

Interpretacija dobivenih rezultata ukazuje na to da primjena poduzetničkih i menadžerskih praksi omo­gućava knjižnicama fleksibilnost i prilagodljivost potrebama korisnika. Primjerice, uvođenje digital­nih platformi za pristup e-knjigama i edukativnim resursima omogućuje veću inkluzivnost i širu do­stupnost usluga. Ove inicijative odražavaju načela teorijskog okvira koji povezuje inovacije s poveća­njem vrijednosti za korisnike i zajednicu.

Dobiveni rezultati ukazuju na to da primjena po­duzetničkih praksi, poput uvođenja metoda strateš­kog planiranja i upravljanja resursima, omogućava knjižnicama ne samo optimizaciju poslovanja nego i povećanje zadovoljstva korisnika. Posebno zna­čajan doprinos uočen je u razvoju korisnički ori­jentiranih usluga, što potvrđuje teorijski okvir koji povezuje inovacije s povećanjem vrijednosti za ko­risnike i zajednicu.

U usporedbi s prethodnim istraživanjima, poput onih Baloga (2022), naši nalazi potvrđuju značaj digitalizacije i tehnoloških inovacija za suvremene knjižnice, ali dodaju naglasak na edukacijske pro­grame i suradnju s lokalnim zajednicama. Za razli-

concepts and practical implications, facilitating the application of the findings in different contexts.

The theoretical implications of this study indicate how the traditional roles of libraries can be trans­formed through the application of modern manage­rial strategies. For instance, the concept of librar­ies as dynamic innovation centers can be expanded through strategic frameworks adapted to the digi­tal era. This opens space for extending theoretical models that integrate innovation, entrepreneurship, and management.

Practical applications of these findings can be used to design professional development programs for library staff, including training in project manage­ment, digital tools, and strategic planning. Imple­menting the proposed entrepreneurial and innova­tive practices can result in improved service qual­ity, increased user satisfaction, and diversification of financial sources through partnerships with local businesses and organizations.

The contribution of this research to librarianship lies in its emphasis on an integrated approach to innovation, offering a concrete model for adapting libraries to modern user needs. The findings also open new research opportunities, including evaluat­ing the long-term impacts of implemented innova­tions on library service quality and user satisfaction.

6. Conclusion

Creative and innovative entrepreneurship in mod­ern librarianship represents significant potential for transforming and enhancing library services. Through a structured entrepreneurial process, li­braries can systematically identify opportunities, develop innovative ideas, plan their implementa­tion, and secure the necessary resources for under­taking entrepreneurial ventures.

The key elements of this process include opportu­nity identification, idea evaluation and selection, concept development, business plan preparation, re­source acquisition, implementation, and monitoring and evaluation. Each of these phases requires care­ful planning and execution, considering the speci­ficities of the library environment and user needs.

The successful implementation of entrepreneurial initiatives in libraries can result in numerous posi­tive outcomes, including service improvements, increased user satisfaction, diversification of fund­ing sources, and strengthening the library’s role as a relevant social and cultural hub. However, this approach also requires a change in organizational culture, the development of new skills among staff, and a willingness to take reasonable risks.

30

Balog

ku od ranijih studija, koje su se fokusirale na po­jedinačne aspekte inovacija, ovo istraživanje pruža sveobuhvatan pogled na integraciju poduzetničkih i menadžerskih praksi.

U ovom istraživanju nastojali smo postići dovolj­nu širinu pristupa umjesto uskog fokusiranja na specifične aspekte inovacija. Stoga pružamo sve­obuhvatan pregled poduzetničkih i menadžerskih praksi koje knjižnice mogu implementirati kako bi unaprijedile svoje poslovanje. Ovaj pristup omogu­ćava bolju sintezu teorijskih koncepata i praktičnih implikacija, čime se olakšava primjena dobivenih saznanja u različitim kontekstima.

Teorijske implikacije rezultata ovog istraživanja po­kazuju kako se tradicionalne uloge knjižnica mogu transformirati primjenom suvremenih menadžer­skih strategija. Na primjer, koncept knjižnica kao dinamičnih inovacijskih centara može biti proširen kroz strateške okvire prilagođene digitalnoj eri. Ovo otvara prostor za širenje teorijskih modela koji uključuju kombinaciju inovativnosti, poduzetništva i upravljanja.

Praktične primjene rezultata ovog istraživanja mogu se koristiti za osmišljavanje programa profesional­nog razvoja knjižničnog osoblja, poput edukacija o projektnom menadžmentu, digitalnim alatima i strateškom planiranju. Primjena predloženih podu­zetničkih inovativnih praksi može rezultirati pove­ćanjem kvaliteta usluga, povećanim zadovoljstvom korisnika te diversifikacijom financijskih izvora kroz partnerstva s lokalnim poduzećima i organiza­cijama.

Doprinos ovog istraživanja području knjižničarstva očituje se u naglasku na integrirani pristup inova­cijama, čime se pruža konkretan model prilagodbe knjižnica suvremenim potrebama korisnika. Rezul­tati također otvaraju nove mogućnosti za istraživa­nje, uključujući evaluaciju dugoročnih učinaka im­plementiranih inovacija na kvalitetu usluga knjižni­ca i zadovoljstvo korisnika.

7. Zaključak

Kreativno i inovativno poduzetništvo u suvreme­nom knjižničarstvu predstavlja značajan potencijal za transformaciju i unapređenje knjižničnih usluga. Kroz strukturirani poduzetnički proces, knjižnice mogu sustavno identificirati prilike, razvijati inova­tivne ideje, planirati njihovu implementaciju te osi­gurati potrebne resurse za realizaciju poduzetničkih pothvata.

Ključni elementi ovog procesa uključuju identifika­ciju prilika, evaluaciju i selekciju ideja, razvoj kon-

Adopting an entrepreneurial mindset enables librar­ies to proactively adapt to changes in social and technological environments, continuously innovate their services, and more effectively meet the devel­opmental needs of their users. By doing so, libraries ensure not only their relevance in the digital era but also actively shape the future of information servic­es and lifelong learning in their communities.

The application of entrepreneurship in libraries can manifest as an innovative approach to collecting, processing, storing, and disseminating information, education, knowledge, and culture, transforming li­braries into catalysts for societal development. This approach enriches the library’s organizational and social mission, including the development of edu­cational, scientific, and cultural initiatives. Simulta­neously, this model positions the library as a mod­ern and dynamic institution successfully balancing financial stability and economic sustainability with its societal relevance and credibility.

Future research in this field could focus on several key areas. First, conducting longitudinal studies to track the long-term effects of entrepreneurial initia­tives on library operations, user satisfaction, and community impact. Second, comparative analy­ses of different entrepreneurship models in librar­ies worldwide could provide valuable insights into best practices and their applicability across various cultural and economic contexts. Third, exploring the role of new technologies, such as artificial in­telligence and augmented reality, in library entre­preneurial initiatives could open new perspectives for service innovations. Fourth, a deeper analysis of the development of entrepreneurial competencies among librarians and their impact on the success of entrepreneurial projects could enhance educational programs in librarianship. Fifth, investigating the ethical implications of entrepreneurial activities in public institutions like libraries could offer impor­tant guidelines for balancing commercial interests with the public mission of libraries.

Finally, creative and innovative entrepreneurship undoubtedly represents a key tool for the modern­ization and sustainable development of libraries in the 21st century, enabling them to remain vital cen­ters of information, knowledge, education, science, culture, and social interaction in an increasingly challenging and dynamic environment.

31

BOSNIACA 2025; 30: 13-33

cepta, izradu poslovnog plana, osiguravanje resursa, implementaciju te praćenje i evaluaciju. Svaka od ovih faza zahtijeva pažljivo planiranje i provedbu, uzimajući u obzir specifičnosti knjižničnog okruže­nja i potrebe korisnika.

Uspješna implementacija poduzetničkih inicijativa u knjižnicama može rezultirati brojnim pozitivnim učincima, uključujući poboljšanje usluga, poveća­nje zadovoljstva korisnika, diversifikaciju izvora financiranja te jačanje uloge knjižnice kao rele­vantnog društvenog i kulturnog središta zajednice. Međutim, ovaj pristup također zahtijeva promjenu organizacijske kulture, razvoj novih vještina među osobljem te spremnost na preuzimanje razumnih ri­zika.

Prihvaćanje poduzetničkog mindseta omogućuje knjižnicama da se proaktivno prilagođavaju pro­mjenama u društvenom i tehnološkom okruženju, kontinuirano inoviraju svoje usluge te efikasnije od­govaraju na razvojne potrebe svojih korisnika. Time knjižnice ne samo da osiguravaju svoju relevantnost u digitalnom dobu već i aktivno oblikuju budućnost informacijskih usluga i cjeloživotnog učenja u svo­jim zajednicama.

Primjena poduzetništva u knjižnici može se mani­festirati kao inovativni pristup prikupljanju, obradi, pohranjivanju i širenju informacija, obrazovanja, znanja i kulture, pri čemu knjižnica postaje kataliza­tor društvenog razvoja zajednice. Ovim pristupom knjižnica obogaćuje svoju organizacijsku i druš­tvenu misiju, uključujući razvoj obrazovnih, znan­stvenih i kulturnih inicijativa. Istovremeno, ovakav model rada pozicionira knjižnicu kao suvremenu i

dinamičnu ustanovu koja uspješno balansira između svoje financijske stabilnosti i ekonomske održivosti sa svojom društvenom relevantnošću i vjerodostoj­nošću.

Buduća istraživanja u ovom području mogla bi se usmjeriti na nekoliko ključnih područja. Prvo, bilo bi korisno provesti longitudinalne studije koje bi pratile dugoročne učinke poduzetničkih inicijativa na poslovanje knjižnica, zadovoljstvo korisnika i utjecaj na lokalnu zajednicu. Drugo, komparativne analize različitih modela poduzetništva u knjižnica­ma diljem svijeta mogle bi pružiti vrijedne uvide u najbolje prakse i njihovu primjenjivost u različitim kulturnim i ekonomskim kontekstima. Treće, istra­živanje uloge novih tehnologija, poput umjetne in­teligencije i proširene stvarnosti i sl., u poduzetnič­kim inicijativama knjižnica moglo bi otvoriti nove perspektive za inovacije u pružanju usluga. Četvrto, dublja analiza razvoja poduzetničkih kompetencija među knjižničarima i njihov utjecaj na uspješnost poduzetničkih projekata mogla bi doprinijeti una­pređenju obrazovnih programa u području knjižni­čarstva. Konačno, istraživanje o etičkim implikaci­jama poduzetničkih aktivnosti u javnim ustanovama poput knjižnica moglo bi pružiti važne smjernice za balansiranje komercijalnih interesa s javnom misi­jom knjižnica.

I na kraju, kreativno i inovativno poduzetništvo svakako predstavlja ključni alat potreban za mo­dernizaciju i održivi razvoj knjižnica u 21. stoljeću, omogućujući im da ostanu vitalni centri informa­cija, znanja, obrazovanja, znanosti, kulture i druš­tvene interakcije u sve izazovnijem i dinamičnijem okruženju.

32

Balog

Bibliografija / Bibliography

Balog, A. (2018). Upravljanje knjižnicom kao poslovna funkcija. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61(2), 73­97.https://doi.org/10.30754/vbh.61.2.666

Balog, A. (2019). Prema teorijskim ishodištima i prim­jeni modela rukovođenja u knjižnicama. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 62(2), 65-87.https://doi. org/10.30754/vbh.62.2.761

vbh.63.1-2.789

Balog, A. (2021a). Planiranje poslovanja kao funk­cija rukovođenja knjižnice. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 64(1), 53-80.

Barringer, B. R., & Ireland, R. D. (2016). Entrepreneur­ship – succesfully launching new ventures. Bos­ton: Pearson.https://slims.bakrie.ac.id/repository/ ced78868f5907b8e484ecfaa8feb7d61.pdf

Buble, M., & Kružić D. (2006). Poduzetništvo – realnost sadašnjosti i izazov budućnosti. Zagreb: RRIF plus.

Hisrich, R. H., Peters, M. P., & Shepherd, D. A. (2011). Poduzetništvo. 7. izd. Zagreb: Mate d.o.o.

IFLA (International Federation of Library Association and Institutions). (s. a.). Global vision. Ideas Store.https://ideas.ifla.org

Ireland, R. D., Hitt, M. A., & Sirmon, D. G. (2003). A Model of Strategic Entrepreneurship: The Con­struct and its Dimensions. Journal of Manage­ment 29(6), 963-989.https://doi.org/10.1016/ S0149-2063(03)00086-2

Žanić, V. (ur.) (2000). Poslovni plan poduzetnika. Za­greb: Republika Hrvatska, Ministarstvo gospo­darstva i Masmedia.

33