Otvorena znanost kao novo normalno: uloga Centra za otvorenu znanost u YUFERING FOS pilot-projektu na Sveučilištu u Rijeci

1. Uvod

Otvorena znanost zadnjih godina postala je globalni pokret i ideja bez koje je nemoguće govoriti o znano­sti uopće. Na temelju sustavnog pregleda literature, Vicente-Saéz i Martínez-Fuentes ponudili su rigoro- znu definiciju otvorene znanosti kao znanja koje je transparentno, dostupno svima te se oblikuje i dijeli u okviru zajedničkog djelovanja i suradnje (Vicente- Saéz & Martínez-Fuentes, 2018). UNESCO¹ definira otvorenu znanost kao skup načela i praksi kojima je cilj učiniti znanstvena istraživanja iz svih područja znanosti otvoreno dostupnim, pristupačnim i ponovo upotrebljivim za sve, u korist znanstvenika i društva u cjelini, a temelji se na sljedećim ključnim pojmo­vima: otvoreno znanstveno znanje, otvorena infra­struktura, otvorena znanstvena komunikacija, otvo­reno uključivanje svih aktera kao i otvoreni dijalog. Otvorena znanost nije samo omogućavanje pristupa znanstvenom znanju već i osiguravanje da je stvara­nje tog znanja uključivo, pravedno i održivo (UNES­CO, 2021). Europska komisija definira otvorenu znanost kao provođenje istraživanja na otvoren i su­radnički način, uz dijeljenje znanja, rezultata i alata što je ranije i što je moguće šire, na korist znanstvene zajednice i društva u cjelini (European Commission, s. a.). Otvorena znanost u suštini podrazumijeva pro­vođenje znanosti na način da se znanstvena istraživa­nja i njihove rezultate učini dostupnima svima kroz načela transparentnosti, dostupnosti i inkluzivnosti. Otvorena znanost je krovni termin za mnoge prak­se za postizanje otvorenosti znanstvenih istraživanja kao što su otvoreni pristup znanstvenim publikacija­ma, otvoreni istraživački podaci, protokoli, materi­jali i softverski kodovi, preregistracija znanstvenih istraživanja, otvorena evaluacija i recenzija, otvore­na znanstvena komunikacija kao i uključivanje jav­nosti u znanstvena istraživanja (engl. citizen science) (Centre for Open Science, s. a.)

i sigurnosti promovirajući suradnju među narodima na područjima obrazovanja, znanosti i kulture u cilju unapređenja općeg poštovanja pravde, vladavine zakona, ljudskih prava i temeljnih sloboda.

1. Introduction

In recent years, open science has developed into a worldwide movement and has become an idea with­out which it is no longer possible to speak of sci­ence. Based on a systematic literature review, Vi- cente-Saéz and Martínez-Fuentes provided a rigor­ous definition of open science as knowledge that is transparent, accessible to all, and created and shared through collaborative action (Vicente-Saéz & Mar- tínez-Fuentes, 2018). UNESCO¹ defines open sci­ence as a set of principles and practices that aim to make scientific research in all fields openly avail­able, accessible, and reusable for all, for the benefit of scientists and society as a whole. It is based on the following key concepts: open scientific knowledge, open infrastructure, open scientific communication, open involvement of all stakeholders, and open dia­logue. Open science is not only about enabling ac­cess to scientific knowledge, but also about ensuring that the production of that knowledge is inclusive, equitable, and sustainable (UNESCO, 2021). The European Commission defines open science as con­ducting research in an open and collaborative way, sharing knowledge, results, and tools as early and as widely as possible, for the benefit of the scientific community and society (European Commission, s. a.). At its core, open science is about conducting research so that scientific studies and their results are accessible to all, according to the principles of transparency, accessibility, and inclusiveness. Open science is a collective term that encompasses many practices aimed at increasing the openness of sci­entific research, such as open access to scientific publications, open research data, protocols, materi­als and software codes, pre-registration of studies, open peer review, open scientific communication and public participation in research (citizen science) (Centre for Open Science, s. a.).

331

BOSNIACA 2025; 30: 330-353

Zahtjevi za otvorenom znanošću ugrađeni su u broj­ne politike na svim razinama, od međunarodnih i nacionalnih do institucijskih i na razini financijera. UNESCO je 2021. godine objavio Preporuke za otvorenu znanost (UNESCO, 2021) te tako usposta­vio globalni okvir za izradu nacionalnih politika za otvorenu znanost, a 2023. godine izradio je i Skup alata za otvorenu znanost (UNESCO, s. a.) koji sa­drži vodiče, sažetke politika, informativne listove i indekse koji podržavaju provedbu UNESCO-ove Preporuke (Centar za znanstvene informacije, Insti­tut Ruđer Bošković, s. a.).

Europska unija, kroz program za financiranje istraživanja i inovacija Obzor Europa 2021–2027² podrazumijeva otvorenu znanost kao obvezu na razini cijelog programa, što znači obavezan otvo­reni pristup publikacijama te osiguran otvoreni pri­stup istraživačkim podacima u skladu s načelom “otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno”; obvezan plan upravljanja podaci­ma u skladu s načelom FAIR³ (vidljivo, dostupno, interoperabilno i ponovno upotrebljivo) i otvore­ni istraživački podaci (Europska komisija, s. a.). U Hrvatskoj je, u svibnju 2025. godine, od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih usvo­jen Hrvatski plan za otvorenu znanost (MZOM, 2025) kao ključan strateški dokument koji ja­sno definira smjernice i preporuke za primjenu načela otvorene znanosti na nacionalnoj razini. Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), kao nacional­ni financijer znanstvenih istraživanja, također je u svoj Strateški plan HRZZ za razdoblje 2023. –2027. (Hrvatski sabor, 2023) ugradila otvorenu znanost kao i u Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele sred­stava za ostvarivanje svrhe HRZZ (Hrvatska zakla­da za znanost, 2024).

Na institucijskoj razini su u Hrvatskoj donesene po­litike otvorene znanosti na svim većim hrvatskim sveučilištima, a Sveučilište u Rijeci⁴ bilo je prvo hrvatsko sveučilište koje je 2021. usvojilo Politiku otvorene znanosti (Dorotić Malič et al., 2023), koja je početkom 2025. godine usvojena i u revidiranoj verziji (UNIRI, 2025).

The requirements for open science have been em­bedded in numerous policies at all levels—interna- tional, national, institutional, and research funders. In 2021, UNESCO published the Recommendation on Open Science (UNESCO, 2021), which provides a global framework for developing national open science strategies. In 2023, UNESCO also produced the Open Science Toolkit (UNESCO, s. a.), which contains guidelines, brief descriptions, fact sheets, and directories to support the implementation of the Recommendation (Centar za znanstvene informaci­je, Institut Ruđer Bošković, s. a.).

With its research and innovation funding pro­gramme Horizon Europe 2021–2027² the Europe­an Union treats Open Science as a program-wide commitment. This includes mandatory open access to publications and secure open access to research data according to the principle “as open as possible, as closed as necessary”, mandatory data manage­ment plans based on the FAIR principles³ (Find­able, Accessible, Interoperable and Reusable) and the practice of sharing open research data (Europ­ska komisija, s. a.). In Croatia, the Croatian Plan for Open Science (MZOM, 2025) was adopted by the Ministry of Science, Education, and Youth in May 2025 as an important strategic document that provides clear guidelines and recommendations for the implementation of open science principles at the national level. Croatian Science Foundation (CSF), as the national funding body for scientific research, has also included Open Science in its Strategic Plan 2023–2027 (Hrvatski sabor, 2023) and in the Regu­lation on the Conditions and Grant Award Proce­dure (Hrvatska zaklada za znanost, 2024).

At the institutional level, open science policies have been adopted at all major universities in Croatia. The University of Rijeka⁴ was the first Croatian university to adopt an Open Science Policy in 2021 (Dorotić Malič et al., 2023), which was revised and updated in early 2025 (UNIRI, 2025).

Open science involves many stakeholders, includ­ing researchers, government agencies and minis­tries, research funders, universities and institutes, and libraries, which, according to the OECD,⁵ play

² Horizon Europe is the European Union’s framework programme for research and innovation for the period 2021–2027. It is the successor to the previous EU programme, Horizon 2020, which funded nearly 35,000 projects involving 40,000 organisations.

³ The FAIR principles describe how research outputs should be orga­nised so they can be Findable, Accessible, Interoperable and Reusa­ble.

⁴ The University of Rijeka was founded in 1973, and today it is a Uni­versity of the Future—open to all: international students, academic staff, researchers, as well as to modern trends in higher education.

⁵ OECD is the Organisation for Economic Co-operation and Deve­lopment

332

Krišković Baždarić, Cuculić, Malič

U otvorenu znanost uključeni su brojni dionici – od samih istraživača, preko vladinih agencija i ministar­stava, financijera istraživanja, sveučilišta i instituta, do knjižnica, koje, prema OECD-u,⁵ imaju ključnu ulogu kao nositelji pokreta otvorene znanosti. U skladu s razvojem novih paradigmi, knjižnice su re­definirale svoju tradicionalnu ulogu te su danas ak­tivni sudionici u očuvanju, kuriranju, objavljivanju i diseminaciji digitalnih znanstvenih informacija, uključujući publikacije, istraživačke podatke i druge rezultate znanstvenih istraživanja. Kao sastavni dio istraživačke infrastrukture, knjižnice kroz repozitori- je osiguravaju uvjete za pohranu, dijeljenje i ponov­nu uporabu rezultata istraživanja, čime su postale ne­zaobilazni čimbenici u oblikovanju i razvoju pokreta otvorene znanosti (OECD, 2015). Međunarodni sa­vez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) obja­vio je 2021. godine osvrt na UNESCO-ve Preporuke za otvorenu znanost u kojem razmatra implikacije te Preporuke za knjižnice i njihov rad. IFLA ističe da knjižnice imaju ključnu ulogu u ostvarivanju otvore­ne znanosti kroz pohranu i dijeljenje znanstvenih in­formacija te sudjelovanje u razvoju politika otvorene znanosti. Također se potiče knjižnice na sudjelovanje u izgradnji i održavanju interoperabilnih repozitorija, kao i u jačanju infrastrukturnih i stručnih kapacite­ta potrebnih za dugoročno očuvanje, objavljivanje i diseminaciju znanstvenih informacija (IFLA, 2021). Slično kao i IFLA, i Europsko udruženje znanstvenih i istraživačkih knjižnica (LIBER) naglašava važnost uloge knjižnica u kreiranju politika otvorene znano­sti, podršci istraživačima u upravljanju FAIR podaci­ma i objavljivanju u otvorenom pristupu te u izgrad­nji interoperabilnih repozitorija. Knjižnice trebaju kontinuirano jačati kapacitete svojih stručnjaka kroz osposobljavanje i razvoj novih profesionalnih profila kako bi bile aktivni dionik u promjenama koje donosi otvorena znanost (Roche, 2022).

Svjedoci smo da same politike često nisu dovoljne za promjenu načina provođenja znanosti na otvoren i transparentan način. Zahtjevi financijera znanosti u tom smislu daju bolje rezultate, no potrebne su promjene u sustavu vrednovanja znanstvenih istra­živanja i istraživača kao i temeljite društvene i kul­turne promjene te podizanje razine svijesti o zna­čaju otvorenih znanstvenih informacija. Europska unija prepoznala je važnost društvenih i kulturnih promjena s ciljem provođenja znanosti na otvoreniji i transparentniji način te kroz svoje programe finan­ciranja Obzor 2020⁶ i Obzor Europa podržava broj­ne projekte i aktivnosti za postizanja tih promjena.

⁵ OECD je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj

⁶ Obzor 2020. (Horizon 2020) je program Europske unije za istraživa­nje i inovacije za razdoblje od 2014. do 2020. godine

a key role as drivers of the open science move­ment. In line with new paradigms, libraries have redefined their traditional role and are now active participants in the preservation, curation, publica­tion and dissemination of digital scientific infor­mation, including publications, research data and other research outputs. As an integral part of the research infrastructure, libraries provide conditions for the storage, sharing and reuse of research results through repositories, thus becoming indispensable in shaping and developing the open science move­ment (OECD, 2015). In 2021, the International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA) published a review of the UNESCO Rec­ommendations for Open Science, considering the implications of these recommendations for librar­ies and their work. IFLA states that libraries play a key role in achieving open science by storing and sharing scientific information and by participating in the development of open science policies. Librar­ies are also encouraged to participate in the devel­opment and maintenance of interoperable reposi­tories, as well as to strengthen the infrastructural and professional capacities necessary for the long­term preservation, publication, and dissemination of scientific information (IFLA, 2021). Similarly, the European Association of Science and Research Libraries (LIBER) highlights the importance of li­braries in creating open science policies, in support­ing researchers with FAIR data management and open access publishing, and in building interoper­able repositories. To remain active participants in the changes brought about by open science, librar­ies should continuously strengthen staff capacities through training and the development of new pro­fessional profiles (Roche, 2022).

However, policy measures alone are often insuffi­cient to bring real change towards open and trans­parent scientific practices. While the requirements of research funders are leading to better outcomes in this regard, fundamental changes to the evaluation systems for scientific research and researchers are also needed, as well as broader social and cultural changes and greater awareness of the importance of open scientific information. The European Union has recognized the importance of these social and cul­tural changes for more open and transparent science and is supporting numerous projects and initiatives under its Horizon2020⁶ and Horizon Europe funding. This paper presents one such initiative—the YUFERING Full Open Science (FOS) project (Cen-

333

BOSNIACA 2025; 30: 330-353

U ovom radu prikazan je jedan takav projekt, pro­jekt YUFERING Full Open Science (FOS) (Centar za otvorenu znanost i upravljanje znanstvenim in­formacijama, s. a.), koji ima za cilj učiniti otvorenu znanost novim normalnim i kulturnom promjenom, što je važan dio otvaranja prema transparentnijem, poštenijem i inkluzivnijem istraživačkom okruže­nju. U radu je naglasak stavljen na ulogu Centra za otvorenu znanost i upravljanje znanstvenim infor­macijama Sveučilišne knjižnice Rijeka⁷ (u daljnjem tekstu: Centar za otvorenu znanost) koji se u sklo­pu projekta YUFERING bavio zadacima otvorene znanosti što uključuje poticanje istraživača da u potpunosti usvoje prakse otvorene znanosti tijekom životnog ciklusa istraživanja.

Sveučilište u Rijeci prepoznalo je važnost otvore­ne znanosti za unapređenje znanstvene izvrsnosti i društvene odgovornosti te se pozicioniralo kao važan akter u promicanju otvorenog pristupa znan­stvenim publikacijama, otvorenim istraživačkim podacima te razvijanju infrastrukture koja podržava prakse otvorene znanosti. Prvo je hrvatsko sveučili­šte koje je 2021. godine usvojilo Politiku otvorene znanosti koja je usklađena s relevantnim dokumen­tima Europske unije o otvorenoj znanosti, a koja podržava usvajanje praksi otvorenih, odgovornih i ponovljivih istraživanja koja su financirana javnim sredstvima, s ciljem napretka znanosti i razvoja za­jednice (UNIRI, 2021a).

Vrednovanje znanstvenog rada i napredovanje istra­živača u Hrvatskoj propisano je nacionalnim kriteri­jima koje je donijelo Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj u Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (Nacional­no vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološ­ki razvoj, 2017). Kriteriji se temelje na metričkim pokazateljima o časopisima u citatnim bazama Web of Science i Scopus, dok objavljivanje u otvorenom pristupu i otvorena znanost nisu spomenuti kriteriji. To utječe na stav istraživača prilikom izbora časopi­sa i može negativno utjecati na njihovu motivaciju za primjenu načela otvorene znanosti u svakodnev­noj praksi. Za razliku od nacionalnog okvira koji ne prepoznaje otvorenu znanost kao vrednovani element, Sveučilište u Rijeci ima stav o podupira-

tar za otvorenu znanost i upravljanje znanstvenim informacijama, s. a.), which aims to make open science the new normal and bring cultural change. This is an important step towards a more transpar­ent, fair, and inclusive research environment. The paper highlights the role of the Centre for Open Sci­ence and Scientific Information Management at the University of Rijeka Library⁷ (hereinafter: the Cen­tre for Open Science) in promoting open science practices through the YUFERING project and en­couraging researchers to fully adopt those practices throughout the research lifecycle.

2. University of Rijeka and the Centre for Open Science: a collaborative model for advancing open science

University of Rijeka has recognized the importance of open science in promoting scientific excellence and social responsibility. It is positioning itself as a key player in promoting free access to scientific pub­lications, open research data, and the development of infrastructure that supports open science prac­tices. It was the first Croatian university to adopt an Open Science policy in 2021, which is aligned with the relevant European Union documents on open science. This policy supports the adoption of open, responsible, and reproducible research practices fi­nanced with public funds, to advance science and contribute to the development of the community (UNIRI, 2021a).

The evaluation of scientific work and the advance­ment of researchers in Croatia are regulated by na­tional criteria established by the National Council for Science, Higher Education, and Technologi­cal Development in the Ordinance on the Criteria for Appointment to Scientific Grades (Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, 2017). The criteria are based on the journal metrics in the Web of Science and Scopus citation databases, while open access publishing and open science are not included. This influences research­ers’ attitudes when choosing a journal and can nega­tively impact their motivation to apply open science principles in everyday practice. Unlike the national framework, which does not recognize open science as a valued element, the University of Rijeka has clearly defined its support for open science practices in the 2024 Regulations on Scientific, Artistic and Innovative Activities at the University of Rijeka.

⁷ The Centre for Open Science and Scientific Information Manage­ment is a special-purpose organisational unit established in Septem­ber 2021 to perform scientific and highly professional activities wit­hin the University Library affairs. The University of Rijeka Library is an academic library founded by the University of Rijeka.

334

Krišković Baždarić, Cuculić, Malič

nju praksi otvorene znanosti koji je jasno definiralo 2024. godine u Pravilniku o znanstvenoj, umjetnič­koj i inovacijskoj djelatnosti na Sveučilištu u Rijeci u kojem navodi da u aktivnostima znanstvene dje­latnosti snažno potiče primjenu principa otvorene znanosti čije su aktivnosti pobliže definirane Politi­kom otvorene znanosti (UNIRI, 2024a).

Sveučilište u Rijeci otvorenu znanost promiče i kroz sudjelovanje u brojnim projektima u prestižnim mre­žama europskih sveučilišta YUFE (The Young Uni­versities for the Future of Europe)⁸ i YERUN (The Young European Research Universities Network)⁹ koji se bave implementacijom otvorene znanosti. Sveučilište se aktivno uključuje u otvorenu znanost i kroz različite inicijative. Potpisnik je Deklaracije DORA¹⁰ iz San Francisca o vrednovanju znanstve­nog rada koja se zalaže za transparentno i praved­nije vrednovanje rezultata istraživanja koje se ne zasniva na metričkim pokazateljima o časopisima kao što su čimbenik odjeka i kvartili časopisa, već u svrhu procjenjivanja uzima odjek izlaznih rezultata istraživanja i kvalitativne pokazatelje poput utjeca­ja na javne politike i prakse. Potpisivanjem Dekla­racije DORA, Sveučilište je dalo aktivan doprinos Politici otvorene znanosti Sveučilišta u Rijeci te se zalaže da znanstvene informacije i istraživački po­daci koji su proizvod znanstvenih aktivnosti finan­ciranih javnim sredstvima moraju biti utemeljeni na praksama otvorene znanosti i na kulturi upravlja­nja znanstvenim podacima kao ključnim ishodima istraživačkih aktivnosti za dobrobit i razvoj zajedni­ce. Sveučilište u Rijeci prvo je hrvatsko Sveučilište koje je potpisalo ovu Deklaraciju. (UNIRI, 2021b). Sveučilište je član i koalicije COARA (Coalition for Advancing Research Assessment)¹¹ i koordinator projekta Open Science Collaboration for Research Career Advancement and Policy Innovation at UNI­RI and UCY – OSCAR koji ima za cilj unaprijediti prakse vrednovanja znanstvene djelatnosti na sveu­čilištima u Rijeci i na Cipru (UNIRI, 2024b).

U institucionalnom i strateškom okviru Sveučilišta u Rijeci značajnu ulogu ima Sveučilišna knjižnica Rijeka kroz osnivanje Centra za otvorenu znanost. Osnutkom ovog centra knjižnica je iskoračila izvan granica svoje tradicionalne uloge kao mjesta koje isključivo pruža pristup informacijama i knjižnič- noj građi te je postala aktivan partner u znanstve­noistraživačkom procesu. Svoje usluge i poslovanje prilagodila je specifičnim potrebama istraživača u kontekstu otvorene znanosti, pružajući operativnu,

These regulations state that scientific activities are strongly encouraged to apply open science princi­ples, with specific activities further detailed in the Open Science Policy (UNIRI, 2024a).

University of Rijeka promotes open science through its participation in numerous projects within pres­tigious networks of European universities, such as YUFE (The Young Universities for the Future of Europe)⁸ and YERUN (The Young European Re­search Universities Network)⁹ both of which are concerned with the implementation of open science initiatives. The University is also actively involved in various open science initiatives. It is a signatory of the San Francisco Declaration on Research As­sessment (DORA),¹⁰ which advocates for a more transparent and equitable assessment of research results—an assessment that does not rely solely on journal metrics such as the impact factor or journal quartiles, but instead takes into account the impact of research results and qualitative indicators such as influence on public policy and practice. By signing the DORA Declaration, the University has taken an active role in advancing the University of Rijeka’s Open Science Policy. It strongly supports the prin­ciple that scientific information and research data generated through publicly funded research should be governed by open science practices and a culture of responsible research data management. These el­ements are recognized as essential outcomes of re­search, contributing to the well-being and develop­ment of society. The University of Rijeka is proud to be the first Croatian university to sign this Dec­laration (UNIRI, 2021b). In addition, the University is a member of COARA (Coalition for Advancing Research Assessment)¹¹ and coordinator of the Ho­rizon Europe project Open Science Collaboration for Research Career Advancement and Policy In­novation at UNIRI and UCY – OSCAR, which aims to improve research assessment practices at the Uni­versities of Rijeka and Cyprus (UNIRI, 2024b).

The University Library of Rijeka plays a significant role in the institutional and strategic framework of the University of Rijeka through the establishment of the Centre for Open Science. With this centre, the library has moved beyond its traditional role of pro­viding access to information and library materials, becoming an active partner in the scientific research process. It has adapted its services and operations to meet the specific needs of researchers in the context of open science, providing operational, educational,

⁸ See:https://www.yufe.eu/

⁹ See:https://yerun.eu/

¹⁰ See:https://sfdora.org/

¹¹ See:https://coara.eu/

335

BOSNIACA 2025; 30: 330-353

edukativnu i savjetodavnu podršku. Centar je aktiv­no sudjelovao u izradi strateških dokumenata Sveu­čilišta vezanih uz otvorenu znanost te je uključen u provedbu međunarodnih projekata vezanih uz otvo­renu znanost financiranih iz fondova Europske unije. Važno je istaknuti i njegovu edukativnu ulogu koju ostvaruje kroz organizaciju predavanja i radionica usmjerenih na osnaživanje istraživača i studenata za primjenu načela i praksi otvorene znanosti u aka­demskom radu, što ga čini neizostavnim akterom u promicanju otvorene znanosti na Sveučilištu u Rijeci i šire.

Suradnjom Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišne knjiž­nice razvija se integrirani pristup implementaciji otvorene znanosti, usklađen s europskim politika­ma i standardima, čime daje primjer dobre prakse u hrvatskom visokoškolskom i znanstvenoistraživač­kom prostoru.

Kao dio YUFE mreže – mreže mladih sveučilišta za budućnost Europe, Sveučilište u Rijeci aktivno je sudjelovalo u projektu YUFERING, koji je trajao od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023. godine.

Cilj projekta bio je odgovoriti na izazove postav­ljene od strane Europske komisije, s ciljem tran­sformacije europskog istraživačkog i inovacijskog prostora, što se odnosilo na promicanje praksi otvorene znanosti, poticanje društvenog anga­žmana, cirkulaciju znanja i talenata te jačanje su­radnje između akademskog i poslovnog sektora. Kroz pilot-projekte unutar YUFERING-a, mreža YUFE nastojala je poboljšati uvjete za istraživa­nje i inovacije, uključujući razvoj novih strategija i struktura otvorene znanosti te stvaranje poticajnog ekosustava za istraživače i institucije.

Projekt YUFERING obuhvatio je rad u nekoliko ključnih područja, strukturiranih u radne pakete:

Radni paket 1: Menadžment i koordinacija projekta

Glavni cilj bio je osigurati učinkovitu koordinaci­ju svih partnera i aktivnosti, koherentnost projekta te praćenje napretka i ispunjenja ciljeva. U okviru ovog paketa provodile su se aktivnosti vezane uz kontrolu kvalitete, izradu izvješća o napretku te identifikaciju rizika i prepreka u provedbi projekta. Također su se analizirale pravne, regulatorne i finan-

and advisory support. The Centre has actively par­ticipated in developing the University’s strategic documents related to open science and is involved in implementing international projects on open sci­ence funded by European Union resources. Its ed­ucational role is also important, achieved through organising lectures and workshops to empower re­searchers and students to apply open science prin­ciples and practices in academic work, making it an indispensable actor in promoting open science at the University of Rijeka and beyond.

The cooperation between the University of Rijeka and the University Library is developing an inte­grated approach to implementing open science, aligned with European policies and standards, thus providing an example of good practice in Croatian higher education and scientific research.

As part of the YUFE network—the Young Universi­ties for the Future of Europe—the University of Ri­jeka actively participated in the YUFERING proj­ect, which ran from January 1, 2021, to December 31, 2023.

The project aimed to respond to the challenges set by the European Commission in its efforts to reshape the European Research and Innovation Area. These included promoting open science practices, encour­aging societal engagement, improving the dissemi­nation of knowledge and talent, and strengthening collaboration between the academic and business sectors. Through pilot initiatives within YUFER- ING, the YUFE network aimed to improve condi­tions for research and innovation, including the de­velopment of new strategies and structures for open science and the creation of a stimulating ecosystem for researchers and institutions.

The YUFERING project was divided into several key areas of work, known as work packages (here­inafter: WP).

WP 1: Management and Coordination

The main objective was to ensure effective coordi­nation between all partners and activities, the coher­ence of the project, and the monitoring of progress and achievement of objectives. This package in­cluded quality control, progress reporting, and iden­tification of risks and barriers to implementation. It

¹² See:https://www.yufe.eu/yufering/

336

Krišković Baždarić, Cuculić, Malič

cijske prepreke za provedbu ostalih radnih paketa te su se predlagale preporuke za njihovo otklanjanje.

Radni paket 2: YUFE model istraživačkih i razvojnih programa temeljenih na povezanosti sa zajednicom

Cilj paketa bio je razviti i implementirati mjerlji­ve i učinkovite programe koji uključuju društveno odgovornu znanost te promoviraju transfer znanja izvan akademske zajednice. Aktivnosti su uključi­vale mapiranje i testiranje najboljih praksi, razvoj inkluzivnog koncepta istraživanja i inovacija te identifikaciju prilika za suradnju u različitim po­dručjima istraživanja.

Radni paket 3: YUFE kao katalizator za obrnu­ti transfer znanja i implementaciju u zajednicu

Ovaj radni paket bio je posvećen razvoju obrnutog transfera znanja, gdje se potrebe zajednice, podu­zetnika i donositelja politika izravno reflektiraju na istraživačke aktivnosti. Aktivnosti su uključivale izradu zajedničke strategije i vizije obrnutog tran­sfera znanja te razvoj mreže YUFE stručnjaka koji podržavaju ovaj pristup. Također su organizirane edukacije za istraživače kako bi se potaknula pri­mjena obrnutog transfera znanja u praksi.

Radni paket 4: Transformacija prepoznavanja, nagrađivanja i cirkulacije talenata i skupina diljem Europe

Fokus ovog paketa bio je na transformaciji sustava prepoznavanja i nagrađivanja talenata te poticanju mobilnosti istraživača unutar mreže YUFE. Cilj je bio razviti nove indikatore za vrednovanje istraži­vačkih postignuća i osigurati mobilnost istraživača. U okviru ovog paketa razvijen je YUFE Competen­ce Framework for Researchers (Simmat, 2023) te su implementirani inovativni modeli prepoznavanja i nagrađivanja istraživača, uključujući YUFE znač­ke kao oblik priznanja za sudjelovanje u društveno odgovornoj znanosti.

Radni paket 5: Otvorena znanost: uspostavljanje novog normalnog

Ovaj radni paket bavio se razvojem strategije otvo­rene znanosti unutar mreže YUFE. Cilj je bio uspo­staviti otvorenu znanost kao novo normalno u post- pandemijskom razdoblju. Aktivnosti su uključivale identificiranje prepreka za implementaciju otvorene znanosti, izradu zajedničkih politika i smjernica, testiranje indikatora otvorene znanosti te pružanje edukacije znanstvenicima o praksi otvorene znano­sti. Centar za otvorenu znanost odigrao je značajnu ulogu u okviru ovog radnog paketa.

also included the analysis of legal, regulatory, and financial obstacles and the development of recom­mendations to overcome them.

WP 2: The YUFE model towards a community engagement-based research & innovation agenda

This package focused on developing and imple­menting measurable and effective programmes that incorporate socially responsible science and promote knowledge transfer beyond academia. Ac­tivities included mapping and testing best practices, developing an inclusive approach to research and innovation, and identifying opportunities for col­laboration between different research areas.

WP 3: YUFE as a catalyst for flipped knowledge transfer and deployment in society

This package was dedicated to the development of reverse knowledge transfer, where the needs of communities, entrepreneurs and policy makers directly influence research activities. Efforts included developing a common strategy and vision for reverse knowledge transfer and building a network of YUFE experts to support this approach. Training for researchers was also organised to promote the application of reverse knowledge transfer in practice.

WP 4: Transforming recognition, reward and circulation of talents and teams across Europe

This work package focuses on reforming the sys­tems for recognizing and rewarding talent and pro­moting the mobility of researchers within the YUFE network. The aim was to develop new indicators for the assessment of research performance and to ensure mobility opportunities for researchers. Out­comes included the YUFE Competence Framework for Researchers (Simmat, 2023) and the implemen­tation of innovative models for recognizing and re­warding researchers, such as YUFE badges for con­tributions to socially responsible research.

WP 5: Open Science (OS): establishing the New Normal

This package aimed to develop a strategy for open science within the YUFE network and position open science as the “new normal” in the post-pandem­ic era. Activities included identifying barriers to implementing open science, developing common strategies and guidelines, testing open science indi­cators and offering training for researchers on open science practices. The Centre for Open Science played a key role in this WP.

337

BOSNIACA 2025; 30: 330-353

Radni paket 6: Diseminacija, eksploatacija i komunikacija

Fokus ovog paketa bio je na diseminaciji, eksploa­taciji i komunikaciji rezultata projekta. Aktivnosti su uključivale promociju projekta među studentima i istraživačima, organizaciju info dana, razmjenu rezultata s drugim europskim sveučilišnim mre­žama te razvoj planova upravljanja intelektualnim vlasništvom. Posebna pažnja bila je posvećena pri­vlačenju YUFE studenata na doktorske studije te redovitoj komunikaciji putem newslettera.

U projektu YUFERING sudjelovali su partneri eu­ropskih sveučilišta koji su se fokusirali na rješava­nje zajedničkih izazova i prepreka u istraživačkom i inovacijskom sektoru. Projekt predstavlja znača­jan korak prema jačanju Europskog istraživačkog prostora (ERA)¹³ i Europskog obrazovnog prostora (EEA)¹⁴ (YUFE, 2024).

Partneri uključeni u projekt YUFERING:

Glavni cilj radnog paketa 5 bio je razvoj YUFE Open Science strategije te post-COVID-19 pri­stupa koji definira otvorenu znanost kao novo normalno. Ključni elementi strategije uklju­čivali su dijagnozu (zatečeno stanje), ujed­načavanje, pilotiranje i praksu te edukaciju. Centar za otvorenu znanost bio je uključen u projekt od samog početka te aktivno sudjelovao u aktivno­stima radnog paketa 5, kroz čije je aktivnosti i rezul­tate pridonio razvoju otvorene znanosti i društveno odgovorne znanstvene prakse, poglavito na Sveuči­lištu u Rijeci.

Prvi korak bio je analizirati zatečeno stanje i iden­tificirati prepreke i izazove koji bi se mogli poja­viti tijekom implementacije otvorene znanosti na

WP 6: Dissemination, Exploitation & Communication (DEC)

The focus here was on the promotion, exploitation and communication of the project results. Activities included promoting the project to students and re­searchers, organising information days, sharing re­sults with other European university networks and developing intellectual property management plans. Particular attention was paid to the recruitment of YUFE students for doctoral programmes and regu­lar communication via newsletters.

As part of the YUFERING project, partner univer­sities across Europe worked together to overcome common challenges and obstacles in the research and innovation sector. The project was an important step towards strengthening the European Research Area (ERA)¹³ and the European Education Area (EEA)¹⁴ (YUFE, 2024).

The YUFERING partners:

The main objective of WP 5 was to develop the YUFE Open Science Strategy and a post-COV­ID-19 approach that positions Open Science as the “new normal”. Key elements of the strategy includ­ed diagnosis (status analysis), adaptation, piloting and practice, and education. The Centre for Open Science was involved in the project from the very beginning and actively participated in WP 5 by con­tributing to the development of Open science and socially responsible science practices, especially at the University of Rijeka.

¹³ The European Research Area (ERA) is the ambition to create a sin­gle, borderless market for research, innovation and technology acro­ss the EU. It encourages the free movement of researchers and the flow of knowledge and helps to coordinate national research policies and programmes.

¹⁴ The European Education Area aims to remove barriers to learning and promote quality education accessible to all.

338

Krišković Baždarić, Cuculić, Malič

institucionalnoj i istraživačkoj razini. Provedena je opsežna anketa među članovima Sveučilišta mreže YUFE kojoj je pristupilo 549 istraživača i koja je pružila opsežne informacije i dala uvid u trenutno znanje, spremnost i motivaciju svake ustanove o otvorenoj znanosti. Kako bi se dobila cjelovita slika stanja na institucijama, osim ankete provele su se i analize institucionalnih politika, praksi otvorenog pristupa i drugih povezanih politika koje se odno­se na otvorenu znanost. Centar za otvorenu znanost proveo je i analizirao anketu na Sveučilištu u Rijeci. Nakon spomenutih analiza valjalo je raditi na ujednačavanju i zajedničkoj YUFE Open Sci­ence politici i planu implementacije. Vrlo važna aktivnost bila je i usklađivanje aktivnosti obu­ke o otvorenoj znanosti koje je rezultiralo vrijed­nim rezultatom: Open Science Syllabus (Mén- dez et al., 2024), koji je uskladio prakse s inte­resima istraživača, kako je indicirano u anketi. Sljedeća faza implementacije otvorene znanosti kroz pristup bottom-up fokusirala se na stvaranje istraživačkih grupa koje prakticiraju otvorenu zna­nost te dijeljenje iskustava s drugim sveučilištima i istraživačkim mrežama. U fazi pilot projekata naj­istaknutija i najuspješnija pilot inicijativa bila je FOS – Full Open Science program koji je uključi­vao odabir i testiranje relevantnih indikatora. Tride­set istraživačkih timova unutar mreže YUFE mora­lo je zadovoljiti postavljene kriterije kako bi dobili FOS potvrdu i uskladiti svoje istraživačke prakse i rezultate s načelima FOS-a.

Podrška tijekom pilot programa bile su knjižnice institucija, pa je tako upravljanje projektom i cje­lokupnu podršku timovima sa Sveučilišta u Rijeci preuzeo Centar za otvorenu znanost Sveučilišne knjižnice Rijeka.

Razvoj zajedničkog treninga za znanstvenike o otvorenoj znanosti za cilj je imao omogućiti znan­stvenicima bolje razumijevanje i primjenu principa otvorene znanosti. Sudionici radnog paketa kreira­li su YUFE Open Science Syllabus koji je pružao osnovu za aktivnosti obuke koje su se izvodile ti­jekom projekta YUFERING. Također, postavljen je kao standardna točka za planiranje budućih treninga otvorene znanosti, prilagodbu i uključivanje sadrža­ja novim potrebama u globalnom razvoju otvorene znanosti.

S ciljem većeg angažmana istraživača izrađen je DIY YUFE kalendar otvorene znanosti za 2022. godinu (Méndez & Bautista Puig, 2022). Centar za otvorenu znanost sudjelovao je u izradi kalendara koji je po završetku distribuiran svim sastavnicama Sveučili­šta u Rijeci, kao i svim sveučilištima mreže YUFE.

The first step was to analyse the current situation and identify obstacles and challenges that could arise in the implementation of Open science at both the institutional and research level. A comprehensive survey was conducted among the members of the YUFE university network, in which 549 researchers participated. The survey provided valuable insights into the current state of knowledge, readiness, and motivation about Open science at each institution. In addition to the survey, institutional policy anal­yses were conducted, along with reviews of open access practices and other related policies. At the University of Rijeka, the survey was conducted and analysed by the Centre for Open Science.

Following these analyses, the next step was to align efforts and create a unified YUFE Open Science Pol­icy and implementation plan. A particularly impor­tant activity was the harmonization of Open science education programmes, which led to the creation of a valuable resource: the Open Science Syllabus (Mé- ndez et al., 2024), which aligns educational practices with the interests of researchers identified in the sur­vey. The next phase of Open science implementation took a bottom-up approach, focusing on the creation of research groups that actively practice Open sci­ence and share their experiences with other univer­sities and research networks. The best-known and most successful pilot initiative in this phase was the FOS – Full Open Science programme, which includ­ed the selection and testing of relevant indicators. Thirty research teams within the YUFE network had to meet certain criteria to achieve FOS certification and align their research practices and results with the FOS principles.

Institutional libraries supported teams throughout the pilot programme. At the University of Rijeka, the Centre for Open Science led the project and provid­ed comprehensive support to the participating teams. Another important goal was to develop a common Open science training course for researchers to en­able a better understanding and application of Open science principles. The participants in this WP de­veloped the YUFE Open Science Syllabus, which served as the basis for the training activities carried out as part of the YUFERING project. The syllabus also became a standard reference point for future open science training, allowing for the adaptation and integration of new content in response to global developments in open science.

To increase researcher engagement, a DIY YUFE Open Science Calendar for 2022 (Méndez & Bau­tista Puig, 2022) was created. The Centre for Open Science was involved in this activity, and the calen-

339

BOSNIACA 2025; 30: 330-353

Izrađena je i kolekcija Open Science Games (Crago, 2023), koja okuplja inicijative za gamifikaciju razli­čitih aspekata otvorene znanosti, koje su razvila sve­učilišta mreže YUFE, kao i druge institucije.

Ovaj radni paket iznjedrio je sljedeće rezultate:

- Towards a YUFE Open Science Commons

- YUFE Open Science Model and guidelines for researcher’s evaluation

- Syllabus for Open Science training for rese­archers

- YUFE Open Science Calendar 2022.

Svi rezultati projekta dostupni su u otvorenom pri­stupu na repozitoriju Zenodo.¹⁵

4. YUFE pilot projekt Full Open Science (FOS): otvorena znanost u praksi

Pilot projekt Full Open Science (FOS) imao je za cilj promovirati otvorenu znanost kao ključnu kul­turnu promjenu unutar partnerskih institucija mreže YUFE. Cilj projekta bio je potaknuti istraživačke timove na usvajanje praksi otvorene znanosti, uk­ljučujući publikacije otvorenog pristupa, otvorene FAIR podatke te građansku znanost.

Cilj poziva bio je angažirati najmanje 30 istraživač­kih timova koji će implementirati navedene prakse tijekom propisanog razdoblja. Istraživački timovi nisu morali biti potpuno posvećeni otvorenim znan­stvenim praksama na početku poziva, ali su morali postići određene mjerljive rezultate unutar vremen­skog okvira navedenog u pozivu kako bi dobili FOS potvrdu. Iako je poziv bio usmjeren na istraživačke timove, a ne na pojedince, pojedinačna predanost otvorenoj znanosti bila je ključna za cijelu istraži­vačku grupu.

Pilot projekt Full Open Science (FOS) trajao je od 1. svibnja 2022. do 30. lipnja 2023. godine, do kada su istraživački timovi morali ispuniti uvjete za do­bivanje YUFE potvrde za FOS tim (Centar za otvo­renu znanost, s. a.).

FOS potvrde koje su dodijeljene članovima istraži­vačkih timova promovirale su ih kao uzore i velepo­slanike otvorene znanosti unutar svojih institucija. Time se dodatno potaknulo širenje praksi otvore­ne znanosti među kolegama i unutar akademske zajednice. FOS potvrde dodijeljene su i s ciljem ostvarivanja pogodnosti pri prijavama na europske projekte. Sveučilište u Rijeci naglasilo je važnost prepoznavanja istraživačkih skupina koje svojim djelovanjem konkuriraju svjetskim i hrvatskim ti­movima u području otvorenog pristupa i otvorene

&p=1&s=10&sort=newest

dar was distributed to all faculties and departments of the University of Rijeka, as well as to all univer­sities in the YUFE network. In addition, a collection of Open Science Games (Crago, 2023) was created, containing gamification initiatives on various as­pects of open science developed by YUFE universi­ties and other institutions.

WP 5 deliverables:

- Towards a YUFE Open Science Commons

- YUFE Open Science Model and guidelines for researcher’s evaluation

- Syllabus for the Open Science training of re­searchers

- YUFE Open Science Calendar 2022

All project results are freely accessible on the Ze- nodo¹⁵ repository.

4. YUFE Pilot Project Full Open Science (FOS): open science in practice

The Full Open Science (FOS) pilot project aimed to promote open science as an important cultural change within the partner institutions of the YUFE network. The project aimed to encourage research teams to adopt open science practices, including open access publications, FAIR Open Data, and Citizen science.

The call for participation aimed to recruit at least 30 research teams who would adopt these prac­tices within a specified timeframe. Research teams were not required to fully commit to open science practices at the beginning of the call, but they were required to achieve certain measurable outcomes within the specified timeframe to receive FOS cer­tification. Although the call was aimed at research teams and not individual researchers, an individu­al’s commitment to open science was essential to the success of the group as a whole.

The Full Open Science (FOS) pilot ran from May 1, 2022, to June 30, 2023, by which time all par­ticipating teams had to meet the requirements for receiving the YUFE FOS team certificate (Centar za otvorenu znanost, s. a.).

The FOS certificates awarded to research team members promoted them as role models and am­bassadors of open science within their institutions. This further encouraged the spread of open science practices among colleagues and throughout the aca­demic community. In addition, the FOS certificates were intended to offer advantages when applying for European projects. The University of Rijeka

¹⁵ See:https://zenodo.org/communities/yufering/records?q=&l=list&p =1&s=10&sort=newest

340

Krišković Baždarić, Cuculić, Malič

znanosti, stoga je aktivnost na projektu bila dodatno motivirana.

Za sudjelovanje u projektu istraživački timovi mo­rali su ispuniti obrazac u kojem su pružili osnovne informacije o svom timu i voditelju. Svrha obras­ca bila je identificirati kontakt osobe i omogućiti komunikaciju s timovima tijekom trajanja projek­ta. Voditelj istraživačkog tima služio je kao glavni kontakt za bilo kakva ažuriranja ili razvoj događaja vezanih uz poziv.

Centar za otvorenu znanost upravljao je prijavama i obradom obrazaca koji su, osim osnovnih poda­taka, sadržavali upitnik kojim se prikupljalo više informacija o spremnosti timova da prihvate otvo­renu znanost te o područjima u kojima im je potreb­na dodatna edukacija. Pitanja su uključivala teme poput posvećenosti otvorenoj znanosti, spremnosti na dijeljenje publikacija i istraživačkih podataka te interesa za institucionalnu podršku u ostvarivanju tih ciljeva. U jednom dijelu obrasca timovi su sami procjenjivali svoju trenutnu razinu usklađenosti s načelima otvorene znanosti. Takva procjena bila je vrlo vrijedan podatak koji nam je poslužio kao okvirni pregled potreba svakog tima i mogućnost prilagodbe edukacije i podrške svakom timu prema njegovim stvarnim potrebama.

Nije bilo obvezno da u trenutku prijave istraživački timovi već ispunjavaju sve kriterije FOS-a.

Cilj projekta bio je poticati istraživače na praktičnu primjenu otvorene znanosti u svom radu. Konkret­no, radilo se o povećanju broja znanstvenih publi­kacija, podataka i obrazovnih izvora dostupnih u otvorenom pristupu, kao i promicanju praksi koje potiču angažman u zajednici i širenju znanstvenih spoznaja. Na Sveučilištu u Rijeci prvotno se prijavi­lo osam istraživačkih timova sa sljedećih sastavnica Sveučilišta:

U prvoj fazi bilo je potrebno povezati istraživače s knjižnicama i infrastrukturom otvorene znanosti na sveučilištima uključenima u mrežu YUFE. Istra­živački timovi Sveučilišta u Rijeci tijekom cijelog projekta (od upitnika i prikupljanja podataka o timo­vima do dodjele FOS potvrdi) surađivali su s Cen-

emphasized the importance of recognizing research groups whose work competes with world-leading and Croatian teams in the field of open access and open science. This recognition served as additional motivation to participate in the project.

To participate in the project, the research teams were required to complete a form containing basic infor­mation about their team and the team leader. The aim was to identify contact persons and facilitate communication with the teams during the project. The team leader served as the main point of contact for any updates or developments related to the call. Centre for Open Science managed the applications and processed the forms, which included basic in­formation and a questionnaire to gather more infor­mation about the teams’ readiness to embrace open science and to identify areas where they needed additional training. Questions covered topics: com­mitment to open science, willingness to share publi­cations and research data and interest in institutional support to achieve these goals. In one section of the form, teams were asked to self-assess the extent to which they currently adhere to the principles of open science. This self-assessment was an extreme­ly valuable data point that provided a general over­view of each team’s needs and allowed project or­ganizers to tailor training and support to the specific needs of each team.

It was not essential that research teams already met all FOS criteria at the time of application.

The project aimed to encourage researchers to apply open science practices in their work. Specifically, the aim was to increase the number of freely acces­sible scientific publications, datasets, and educa­tional resources and to promote practices that sup­port community engagement and the dissemination of scientific knowledge. At the University of Rijeka, eight research teams initially applied:

In the first phase, it was necessary to connect the researchers with the libraries and open science infrastructure at the universities participating in the YUFE network. Throughout the project (from

341

BOSNIACA 2025; 30: 330-353

trom za otvorenu znanost. Nakon ispunjavanja upit­nika i upoznavanja s timovima i njihovim praksama, Centar za otvorenu znanost predstavio im je kriterije koje moraju zadovoljiti kako bi postali full open sci­ence timovi te sudjelovao s timovima u izboru krite­rija kojima će se posvetiti tijekom projekta.

Kriteriji su se odnosili na radove, aktivnosti i re­zultate koji su bili ograničeni na razdoblje od 2019. do 2021. Kako bi tim dobio FOS potvrdu, bilo je potrebno ispuniti dva obavezna i najmanje tri od dvanaest izbornih kriterija. Obavezni kriteriji bili su označeni slovom C (compulsory), dok su izborni kri­teriji označeni slovom O (obligatory) (YUFE, s. a.).

the initial questionnaire and data collection to the awarding of FOS certificates), the research teams at the University of Rijeka collaborated with the Cen­tre for Open Science. After completing the ques­tionnaire and getting to know the teams and their practices, the Centre for Open Science presented the criteria that had to be met for the teams to become Full Open Science (FOS) teams and together with them selected the specific criteria they would focus on during the project.

The criteria applied to research achievements, activ­ities and outcomes were limited to the period from 2019 to 2021. To receive the FOS certificate, each team had to fulfil two compulsory criteria and at least three of the twelve optional criteria. The com­pulsory criteria were marked with the letter C, while the optional criteria were marked with the letter O (obligatory) (YUFE, s. a.).

Tablica 1. Popis kriterija za dobivanje FOS potvrde Table 1. List of criteria for obtaining a FOS certificate

342

Krišković Baždarić, Cuculić, Malič

Nakon definiranja timova, upoznavanja s njihovim praksama u polju otvorene znanosti i predstavljanja i definiranja kriterija kojima će se posvetiti tijekom projekta, Centar za otvorenu znanost organizirao je niz aktivnosti kako bi timovima pružio podršku u ostvarivanju njihovih ciljeva. Aktivnosti su bile organizirane kroz različite radionice, edukacije i tematska događanja. Tijekom tih aktivnosti istraži­vači su stjecali znanja o ključnim temama vezanim uz otvorenu znanost, uključujući njezine koncepte, principe i relevantne politike. Posebna pažnja po­svetila se pohrani znanstvenih radova u repozitorije i platforme otvorenog pristupa, kao i pitanjima ve­zanima uz prava intelektualnog vlasništva i autor­ska prava.

Tijekom trajanja FOS poziva, Centar za otvorenu znanost organizirao je četiri edukativna događa­nja pod nazivom Open Science Café,¹⁶ na kojima su obrađene važne teme vezane uz praksu otvore­ne znanosti, a poglavito one koje su mogle pružiti izravnu podršku u ispunjavanju konkretnih kriterija projekta:

Once the teams had been identified and their Open Science practices reviewed, and once the relevant project criteria had been presented and agreed, the Centre for Open Science launched a series of tar­geted activities to support the teams in meeting FOS criteria. These activities were delivered through var­ious workshops, trainings and thematic events. Dur­ing these events, the researchers gained knowledge about the main topics of open science, including its concepts, principles and relevant policies. Particular attention was paid to the deposit of scientific papers in repositories and open access platforms, as well as issues related to intellectual property rights and copyright.

Throughout the FOS call, the Centre for Open Sci­ence organised four educational events entitled Open Science Café,¹⁶ which covered essential open science topics, especially those that directly contrib­ute to meeting the specific project criteria:

¹⁶ The Open Science Café is a regular activity of the Centre for Open Science, where topics related to open science are discussed in a re­laxed and informal atmosphere.

343

BOSNIACA 2025; 30: 330-353

Na svim Open Science Café susretima sudjelovali su stručni predavači koji su u svojim izlaganjima pružili praktične savjete i odgovore na pitanja istra­živačkih timova. Drugi dio svakog događanja bio je rezerviran za raspravu, što je sudionicima omogući­lo postavljanje dodatnih pitanja i razmjenu iskusta­va. Cilj ovih susreta bio je olakšati istraživačkim ti­movima ispunjavanje traženih kriterija unutar FOS inicijative.

Osim organiziranih edukativnih susreta, istraživač­kim timovima bile su dostupne i individualne kon­zultacije. One su se održavale svakodnevno tijekom radnog vremena, a timovi su ih mogli koristiti za dobivanje konkretnih savjeta i podrške u procesu prilagodbe kriterijima otvorene znanosti.

Predstavnici i članovi istraživačkih timova također su bili pozvani na sudjelovanje u programu cjelo- životnog učenja pod nazivom “Informacijski alati za istraživače” (UNIRI, s. a.). Cilj programa bio je unaprijediti znanja i vještine istraživača u korište­nju suvremenih alata za upravljanje znanstvenim informacijama te za učinkovitu prezentaciju svojih istraživačkih radova široj znanstvenoj i društvenoj zajednici.

Program je posebno naglašavao teme otvorenog pri­stupa, upravljanja istraživačkim podacima i poveća­nje vidljivosti znanstvenika kroz radionice:

Attitudes and Use of Open Science Tools in Biomedicine (Baždarić, s. a.).

All Open Science Café events were led by experts who gave practical advice and answered questions from the research teams. Each event included a dis­cussion section that allowed participants to ask fur­ther questions and share experiences. These events aimed to make it easier for participating teams to meet the required FOS criteria.

In addition to the organised educational events, individual consultations were also available to the research teams. These consultations were offered daily during working hours and served as a space for personal support and guidance in adapting to the open science criteria.

Team leaders and members were also invited to par­ticipate in a lifelong learning programme Informa­tion Tools for Researchers (UNIRI, s. a.). The pro­gramme aimed to improve researchers’ knowledge and skills in using modern tools to manage scientific information and effectively present their research findings to both the scientific community and the wider public.

The programme focused on open access, research data management and improving the visibility of re­searchers through the following workshops:

344

Krišković Baždarić, Cuculić, Malič

Glavni cilj bio je potaknuti znanstvenu produktiv­nost u otvorenom pristupu istraživača čime će po­većati globalnu prepoznatljivost rezultata svojih istraživanja. Navedenim edukacijama istraživačkim timovima osigurana je podrška u usvajanju praksi otvorene znanosti i postizanju veće vidljivosti unu­tar znanstvene zajednice.

Na Sveučilištu u Rijeci, Full Open Science (FOS) potvrdu dobilo je pet istraživačkih timova koji su zadovoljili sve tražene obvezne i dodatne kriteri­je. Timovi su ispunili zahtjeve vezane uz otvorene publikacije, FAIR istraživačke podatke, dijeljenje znanstvenih rezultata sa širom zajednicom i primje­nu principa otvorene znanosti u svom radu.

Podaci o napretku i ispunjenju kriterija prikupljani su višefazno i kombinacijom različitih metoda kako bi se osigurala cjelovitost i pouzdanost evaluacije. Standardizirani upitnici omogućili su prikupljanje usporedivih podataka o praksi otvorenih publika­cija, dostupnosti istraživačkih podataka te korište­nju otvorenih repozitorija. Detaljni izvještaji koje su timovi dostavljali sadržavali su opis provedbe pojedinih koraka, popise objavljenih radova i po- veznice na javno dostupne podatke, kao i refleksiju o vlastitim iskustvima u primjeni principa otvorene znanosti.

Intervjui i fokus-grupe provedeni su kako bi se prikupile dodatne kvalitativne informaci­je – iskustva istraživača, prepreke na koje su nai­lazili i rješenja koja su razvili tijekom projekta. Na ovaj način dobiven je dublji uvid u kulturu otvorenosti unutar pojedinih timova i fakulteta. Analiza prikupljenih podataka provedena je kom­binacijom kvantitativnih i kvalitativnih metoda. Kvantitativni pokazatelji uključivali su broj i udio otvorenih publikacija u odnosu na ukupnu produk­ciju, broj javno dostupnih setova podataka i korište­nje FAIR principa pri njihovoj pripremi. Kvalitativ-

The main goal was to promote scientific productiv­ity in the field of open access and thereby increase the global visibility of researchers’ results. Through this educational support, research teams were en­abled to adopt open science practices and become more recognized within the academic community.

At the University of Rijeka, five research teams were awarded the Full Open Science (FOS) certifi­cate for fulfilling all compulsory and optional FOS criteria. These teams met the criteria in terms of open access publications, FAIR research data, shar­ing scientific results with the general public, and ap­plying the principles of open science in their work. Data on progress and fulfilment of criteria were col­lected in multiple phases, using a combination of methods to ensure the integrity and reliability of the evaluation. Standardized questionnaires enabled the collection of comparable data on open publication practices, the availability of research data, and the use of open repositories. Detailed reports submitted by the teams included descriptions of the implemen­tation of individual steps, lists of published works, links to publicly available data, and reflections on their experiences in applying the principles of open science.

Interviews and focus groups were conducted to col­lect additional qualitative information, such as re­searchers’ experiences, obstacles encountered, and solutions developed during the project. This ap­proach provided deeper insight into the culture of openness within individual teams and faculties.

The analysis of the collected data was conducted using both quantitative and qualitative methods. Quantitative indicators included the number and proportion of open publications relative to total out­put, the number of publicly available data sets, and the application of FAIR principles in their prepara­tion. Qualitative analysis focused on assessing in­novation, the degree of cooperation among team members, and the extent of dissemination of results to the wider community.

The review and validation of the results were car­ried out by the expert team at the Centre for Open Science, using predefined criteria. Key success fac­tors identified were:

345

BOSNIACA 2025; 30: 330-353

na analiza fokusirala se na procjenu inovativnosti, stupnja suradnje među članovima tima i širine dise- minacije rezultata prema društvenoj zajednici.

Pregled i validaciju rezultata proveo je stručni tim Centra za otvorenu znanost, koristeći unaprijed de­finirane kriterije. Kao ključni faktori uspjeha iden­tificirani su:

Najveće prepreke koje su timovi naveli odnosile su se na:

Istraživački timovi koji su ispunili kriterije:

Predstavnicima i članovima timova dodijeljene su potvrde, a uspjesi timova objavljeni su na svim kanalima Sveučilišta: na web-stranici, društvenim mrežama te posebnom prezentacijom i predstavlja­njem timova uživo.

Rezultati projekta Full Open Science – FOS predstav­ljeni su tijekom online događaja, u rujnu 2023., uz sudjelovanje UNESCO-a. Cilj ovog događaja bio je prikazati rezultate pilot-projekta YUFERING FOS, kao i osigurati razmjenu iskustava između timova.

The main obstacles mentioned by the teams were:

The following research teams met the criteria:

Team representatives and members were awarded certificates, and the team’s achievements were pub­licized through all University communication chan­nels: on the website, on social media platforms, and through a special live presentation and team show­case event.

The results of the Full Open Science (FOS) proj­ect were presented in September 2023 at an on­line event with the participation of UNESCO. The event aimed to present the results of the YUFERING FOS pilot project and to facilitate the exchange of experiences between the teams. The first part of the event was open to the public, while the second part was reserved exclusively for the project partners. Seven out of the ten YUFE uni­versities involved in the project shared their results. The Nicolaus Copernicus University in Poland launched the project with a call “Open Science Am­bassadors Wanted”, which was published on the university’s website. The invitation was also sent directly via email to the researchers recommended by the YUFE coordinator and distributed via the university’s research department newsletter. Three research teams—specializing in economics, phys­ics, and astronomy—applied for the project. All three had already met the first compulsory criteria: at least 60% of their publications were available in

346

Krišković Baždarić, Cuculić, Malič

Prvi dio događaja bio je javan, dok je drugi dio bio namijenjen samo partnerima u projektu. Od deset sveučilišta mreže YUFE koja su sudjelovala u pro­jektu, sedam sveučilišta predstavilo je svoje rezul­tate.

Sveučilište Nicolaus Copernicus iz Poljske projekt je započelo pozivom Open Science Ambassadors Wanted objavljenim na mrežnim stranicama Sveuči­lišta. Poziv su uputili i direktnim kanalima – putem e-mail adresa znanstvenicima koje je preporučio koordinator YUFE te slanjem poruke svim istraži­vačima putem Biltena Odjela za znanost Sveučilišta Nikole Kopernika. Prijavila su se tri istraživačka tima iz područja ekonomije, fizike i astronomije. Sva tri tima već na početku imala su ispunjen prvi obavezni kriterij – 60 % publikacija objavljenih u otvorenom pristupu. Podršku timovima pružali su kroz sastanke i savjetovanja na kojima su obrazloži­li kriterije projekta i razgovarali o raznim elementi­ma otvorene znanosti. Njihove aktivnosti rezultirale su sa dva tima koji su dobili FOS potvrdu.

Sveučilište “Carlos III” Madrid iz Španjolske imalo je četrnaest prijavljenih timova u koje je sveukupno bilo uključeno preko sto istraživača. FOS potvrdu dobilo je devet timova u svim istraživačkim poljima koje pokriva Sveučilište “Carlos III”: inženjerstvo, fizika, matematika, pravo, povijest i društvene zna­nosti. Kroz edukaciju i proces ispunjavanja kriterija timovi su bili najuspješniji u korištenju otvorenih licencija i otvorenih istraživačkih podataka (tijekom projekta dogodio se zamjetan porast u objavljivanju podataka otvorenih istraživanja). Također, u razdo­blju trajanja projekta pokazao se očiti nedostatak znanja u sljedećim praksama o otvorenom istraži­vačkom procesu: predregistracija, otvorene bilježni­ce te otvoreni softver (kod). FOS je, između ostalo­ga, na Sveučilištu Carlos III rezultirao s gotovo 400 publikacija u otvorenom pristupu u institucijskom repozitoriju sveučilišta e-Arhivu (e-Archivo).¹⁷

Na Sveučilištu u Antwerpenu poziv istraživačkim grupama bio je upućen putem elektroničke pošte i newslettera. Podršku timovima pružao je Istraživač­ki odjel RIVA i knjižnica. Za sudjelovanje u projek­tu prijavila su se tri istraživačka tima iz područja neurobiologije: Experimental Neurobiology Unit (ENU) – 9 članova, Institute of Development Policy (IOB) – 39 članova, Comparative Perinatal Deve­lopment (CoPeD) – 13 članova. Budući da Belgija ima politiku zelenog otvorenog pristupa¹⁸ koji po­dupire zakonodavstvo, bilo je lako ispuniti kriterij

open access. The teams received support through meetings and consultations, during which the proj­ect criteria were clarified, and various aspects of open science were explored. As a result, two of the three teams were awarded FOS certificates.

Carlos III University of Madrid (Spain) had four­teen teams registered for the project, involving over 100 researchers. Nine of these teams were awarded the FOS certificate, representing a diverse range of disciplines, including engineering, physics, math­ematics, law, history, and social sciences. The teams demonstrated particular success in the use of open licenses and the sharing of open research data, with a notable increase in the publication of such data during the project period. However, the initiative also highlighted considerable gaps in knowledge related to practices like pre-registration, open lab notebooks, and open-source software/code. A key outcome of the FOS project at Carlos III was the inclusion of nearly 400 open access publications in the university’s institutional repository, e-Archivo.¹⁷ At the University of Antwerp, the project call was shared with research groups via email and the uni­versity newsletter. Support was provided by the RIVA Research Department and the University Li­brary. Three teams applied, all from the field of neu­robiology: Department of Experimental Neurobiol­ogy (ENU) – 9 members, Institute for Development Policy (IOB) – 39 members, and Comparative Peri­natal Development (CoPeD) – 13 members. Thanks to Belgium’s green open access policy,¹⁸ supported by national legislation, the teams had little difficulty meeting Criterion 4 (at least 60% of publications in open access). Although Belgium has had an open data policy since 2019, data openness during the 2019–2021 period remained limited. The partici­pating teams have now begun transitioning towards more comprehensive open science practices. How­ever, weaker performance was noted in areas such as open peer review, pre-registration, and the use of open code.

At the University of Cyprus, four research teams applied, but only two met the eligibility criteria. Given the size of the research community—over 200 researchers—the teams faced challenges re­lated to timely communication and data collection. Collaboration with the teams revealed specific ar­eas requiring greater attention and awareness, espe­cially regarding open research data and open peer review practices. Additionally, the project led to the

¹⁷ See:https://e-archivo.uc3m.es/home

¹⁸ Green open access allows authors to share their publications via re­positories, making them freely accessible to the public.

347

BOSNIACA 2025; 30: 330-353

4 (Publications: available in open access: At least 60% of the publications of the team are available in open access). Politika otvorenih podataka i po­drška u Belgiji postoje od 2019. pa sukladno tome za razdoblje od 2019. do 2021. podaci još nisu bili toliko otvoreni, iako timovi sada biraju put otvorene znanosti. Slabiji rezultati primijećeni su u području otvorene recenzije, predregistracije i otvorenih ko­dova.

Na Sveučilištu na Cipru prijavila su se četiri istraži­vačka tima, ali od njih su samo dva tima zadovoljila uvjete za sudjelovanje. Budući da se radilo o velikoj zajednici istraživača (200+), susretali su se s izazo­vima pravovremenog obavještavanja cijele zajed­nice, kao i prikupljanja podataka od velikog broja istraživača. U radu s timovima također su došli do spoznaja u kojim područjima otvorene znanosti je potrebno više aktivnosti i podizanja svijesti – otvo­reni istraživački podaci i otvorena recenzija. Tako­đer, tijekom trajanja ovog projekta već su identifici­rali nove FOS grupe nakon završetka projekta.

Na Sveučilištu Istočne Finske prijavila su se tri istraživačka tima iz područja fizike, ekonomije i astronomije. Iskustvo ovog sveučilišta također pokazuje kako nije bilo poteškoća u ispunjavanju kriterija otvorenih publikacija i diseminacije pu­blikacija u otvorenom pristupu. U projekt su bili uključeni knjižničarski stručnjaci, koji su za timove organizirali edukaciju u području otvorenih kodova i otvorenih istraživačkih podataka.

Na Sveučilištu u Essexu FOS potvrde dobila su dva istraživačka tima, a naglasak na tom sveučilištu bio je na aktivnostima za podizanje svijesti o otvorenoj znanosti, transparentnosti i ponovljivosti znanstve­nih istraživanja i otvaranju praksama otvorene zna­nosti.

Analiza istraživačkih timova Sveučilišta u Rijeci po­kazala je da od svih dvanaest kriterija (dva obavezna i deset dodatnih) samo jedan kriterij nije zadovoljio nijedan tim – kriterij predregistracije. U odnosu na rezultate ostalih Sveučilišta to je važan pokazatelj prethodnih aktivnosti Centra za otvorenu znanost u području educiranja osoblja, organiziranja različitih događanja i onog najvažnijeg – donošenja Politike otvorene znanosti u kojoj su propisane obveze di­onika znanstvene djelatnosti Sveučilišta u Rijeci. Svi timovi i članovi timova zbog svega navedenog u projekt Full Open Science – FOS krenuli su s pret­hodnim znanjem i posvećenosti otvorenoj znanosti, zbog čega su zadovoljili široki spektar kriterija.

identification of new potential FOS groups for fu­ture participation.

At the University of Eastern Finland, three research teams applied—reportedly from the fields of phys­ics, economics, and astronomy. Their participation revealed no major challenges in meeting the open access publishing and dissemination criteria. Li­brary experts played a key role in supporting the teams, providing targeted training on open code and open research data management.

At the University of Essex, two research teams were awarded the FOS certificate. The university has a strong focus on raising awareness of open science, promoting transparency and reproducibility, and en­couraging the adoption of open science practices.

An analysis of the research teams at the University of Rijeka showed that out of twelve FOS criteria (two compulsory and ten optional), only one—pre- registration—was not met by any team. Compared to the outcomes at other universities, this highlights the strong progress made by the Centre for Open Science in educating staff, organising events, and, most notably, implementing the University’s Open Science Policy, which outlines the responsibilities of all research stakeholders. Thanks to this foun­dation, all participating teams and their members entered the FOS project with existing knowledge and a strong commitment to open science, enabling them to meet a broad range of criteria.

The Open Science project within the YUFE net­work has become a key element in promoting trans­parency, accessibility, and collaboration within the research community. Through a series of initiatives, training, and collaborations with institutions both within and outside the YUFE alliance, the project has gained recognition and interest from the wider academic community.

YUFERING Open Science has been recognized as an initiative that not only promotes open research practices but also actively shapes the future of sci­entific work through the sharing of knowledge and resources.

The Open Science Cafés at Carlos III University of Madrid, as well as the Open Science Café organised by the Centre for Open Science at the University of Rijeka, have proven to be successful models for connecting researchers through online workshops and discussions that create an inclusive environ­ment for the transfer of knowledge and skills.

348

Krišković Baždarić, Cuculić, Malič

Projekt otvorene znanosti unutar mreže YUFE po­stao je ključan element u promicanju transparentno- sti, dostupnosti i suradnje u istraživačkoj zajednici. Kroz niz inicijativa, obuka i suradnje s institucijama unutar i izvan YUFE-a, projekt je stekao prepoznat­ljivost i privukao interes šire akademske zajednice. YUFERING Open Science prepoznat je kao inici­jativa koja ne samo da potiče otvorene istraživačke prakse već i aktivno oblikuje budućnost znanstve­nog djelovanja kroz zajedničku razmjenu znanja i resursa.

Open Science Cafés sveučilišta Carlos III iz Madri­da kao i Open Science Café Centra za otvorenu zna­nost pokazali su se kao uspješan model povezivanja istraživača putem online radionica i diskusija, stva­rajući time inkluzivno okruženje za prijenos znanja i vještina.

Institucije poput knjižnice Sveučilišta na Cipru kontinuirano doprinose širenju svijesti o otvorenoj znanosti kroz edukativne aktivnosti, webinare i su­radnje s nagrađenim FOS istraživačkim timovima. Ova praksa ne samo da jača istraživačku zajednicu unutar YUFE mreže već i omogućava širenje utje­caja na globalnoj razini.

Međuinstitucionalna razmjena informacija i resursa iznimno je važna za održivost i razvoj otvorene zna­nosti. Knjižnice i centri unutar mreže YUFE imaju ključnu ulogu u osiguravanju pristupa relevantnim edukacijama i dokumentima, dok istraživači imaju mogućnost sudjelovanja u radionicama i razmjeni iskustava.

Projekti poput ovih prilika su za povezivanje knjiž­nica u vrlo snažnim europskim sveučilišnim mreža­ma, što je Sveučilišna knjižnica Rijeka kroz Centar za otvorenu znanost prepoznala kao priliku za rast i povećanje svoje vidljivosti s ciljem jačeg utjecaja na istraživače svoje ustanove.

Kako bi projekt FOS nastavio rasti kao brend YU- FERING Open Science, važno je nastaviti s razvo­jem novih strategija za uključivanje institucija izvan mreže YUFE, kao i s implementacijom praksi koje omogućavaju jednostavniji prijelaz na otvorene znanstvene resurse. Na taj način, otvorena znanost postaje ne samo koncept već i standard u suvreme­nom znanstvenom djelovanju.

Institutions like the University of Cyprus Library play a continuous and active role in promoting open science by organizing educational activities, host­ing webinars, and collaborating with research teams certified through the FOS initiative. These efforts not only strengthen the research community within the YUFE network but also help extend its influ­ence beyond the network, contributing to a broader global impact.

The inter-institutional exchange of information and resources is extremely important for the sustain­ability and development of open science. Libraries and centres within the YUFE network play a cru­cial role in providing access to relevant training and documentation, while offering researchers the op­portunity to participate in workshops and exchange experiences.

Projects like this create valuable opportunities to connect libraries within strong European university networks. The University of Rijeka Library, through its Centre for Open Science, has recognized this as an opportunity to grow, enhance its visibility and strengthen its influence on researchers within its in­stitution.

To ensure that the FOS project continues to grow as a YUFERING Open Science brand, it is impor­tant to further develop strategies for engaging in­stitutions outside of the YUFE network and adopt practices that enable a smoother transition to Open Science resources. In this way, Open Science will become not just a concept, but a standard in modern scientific activity.

As part of the activities of the Open Science Cen­tre, a survey was conducted among representatives of FOS teams about their experiences in the project and their attitudes towards open science. Their re­sponses indicate an understanding and acceptance of the principles of open science, with clear support for its application in scientific and teaching work.

The team representatives recognize open science as the only fair and sustainable way for publicly funded scientific activity to remain accessible and useful to the wider community. They believe that the openness of scientific results strengthens pub­lic trust in scientific methods and conclusions, and ensures equal access to information, regardless of the economic power of an individual or institution. They also emphasize that the results of scientific

349

BOSNIACA 2025; 30: 330-353

U sklopu aktivnosti Centra za otvorenu znanost, provedeno je ispitivanje među predstavnicima FOS timova o njihovim iskustvima u projektu te stavu prema otvorenoj znanosti. Njihovi odgovori ukazu­ju na razumijevanje i prihvaćenost načela otvorene znanosti, uz jasno izraženu podršku njenoj primjeni u znanstvenom i nastavnom radu.

Predstavnici timova prepoznaju otvorenu znanost kao jedini pravedan i održiv način da javno financi­rana znanstvena djelatnost ostane dostupna i korisna široj zajednici. Smatraju da otvorenost znanstvenih rezultata pridonosi jačanju povjerenja javnosti u znanstvene metode i zaključke te osigurava jednak pristup informacijama, bez obzira na ekonomsku moć pojedinca ili institucije. Također, naglašavaju da rezultati znanstvenog rada, koji su često finan­cirani javnim sredstvima, bilo nacionalnim, europ­skim ili drugim, moraju biti javno dostupni, tran- sparentni i podložni provjeri. Time se doprinosi i važnim institucionalnim politikama sveučilišta, kao i strateškim ciljevima Europske komisije u području istraživanja i inovacija. Iz vlastitog iskustva zaklju­čuju kako zahvaljujući otvorenom pristupu poveća­vaju vidljivost svojih radova, poboljšavaju moguć­nosti citiranja te olakšavaju povezivanje i uspostavu međunarodne suradnje. Time se istovremeno jača i prepoznatljivost njihove matične institucije u znan­stvenoj zajednici.

Otvorena znanost također im omogućuje poboljšanje vidljivosti i kvalitete istraživanja, unapređuje znan­stvenu komunikaciju, povećava sljedivost rezultata i potiče interdisciplinarni pristup. Sudionici naglaša­vaju da bi veći broj znanstvenika trebao prihvatiti i promicati otvorenu znanost kako bi se povećala uku­pna transparentnost istraživačkog procesa.

Praksa otvorene znanosti unutar FOS timova već je prisutna u svakodnevnom radu. Od nastave i izrade otvorenih obrazovnih materijala, preko razvoja pro­gramske podrške uz korištenje slobodnih i otvore­nih softverskih licenci, pa sve do znanstvenih publi­kacija i dijeljenja podataka – otvorenost se provodi kao temeljno načelo. Istaknuli su kako je takav pri­stup tijekom posljednjih desetljeća doveo do zna­čajnih pomaka u različitim područjima, uključujući umjetničko stvaralaštvo, upravljanje podacima, si­gurnost i informacijske tehnologije.

Znanstvena zajednica se u posljednje vrijeme in­tenzivno transformira prema načelima otvorenosti. Budući da je riječ o procesu koji je još uvijek u tije-

work, often funded by public funds—whether na­tional, European or other—must be publicly avail­able, transparent and subject to verification. This supports important institutional policies of the uni­versity, as well as the strategic goals of the Euro­pean Commission in research and innovation. From their own experience, they conclude that open ac­cess increases the visibility of their work, improves citation opportunities and facilitates networking and the establishment of international cooperation. This also enhances the recognition of their home institu­tion within the scientific community.

Open science also enables them to improve the vis­ibility and quality of their research, enhances scien­tific communication, increases the traceability of re­sults and encourages an interdisciplinary approach. Participants stress that more scientists should accept and promote open science to increase the overall transparency of the research process.

The practice of open science within FOS teams is already integrated into everyday work. From teaching and creating open educational materials, through developing software using free and open software licenses, to scientific publications and data sharing—openness is implemented as a fundamen­tal principle. They noted that such an approach has led to significant advances in various areas over re­cent decades, including artistic creation, data man­agement, security and information technology.

The scientific community has recently been inten­sively transformed towards the principles of open­ness. As this is an ongoing process, participants believe there is a real opportunity to actively par­ticipate in shaping and implementing this transfor­mation together with their colleagues (Sveučilišna knjižnica Rijeka, 2023).

5. Conclusion

The YUFERING project has laid a solid founda­tion for the YUFE Alliance to jointly challenge and transform the existing research culture. Positioning open science as a standard practice and a catalyst for cultural change marks a significant step toward a more transparent, fair, and inclusive research en­vironment. In this framework, the University of Ri­jeka and its Centre for Open Science played a key role in promoting the goals of open science. As part of the FOS (Full Open Science) pilot initiative, we encourage researchers to adopt open practices at ev­ery stage of the research process. The role of the library proved to be essential as the library, through its Centre for Open Science, provided various edu­cational activities related to open science to the re-

350

Krišković Baždarić, Cuculić, Malič

ku, sudionici smatraju da postoji stvarna prilika da zajedno s kolegama budu oni koji će aktivno sudje­lovati u oblikovanju i provedbi ove transformacije (Sveučilišna knjižnica Rijeka, 2023).

6. Zaključak

Projekt YUFERING otvorio je put savezu YUFE da kolektivno izazove i promijeni istraživačku kultu­ru te da učini otvorenu znanost novim normalnim i kulturnom promjenom, što je važan dio otvaranja prema transparentnijem, poštenijem i inkluzivnijem istraživačkom okruženju. Sveučilište u Rijeci i Cen­tar za otvorenu znanost pri Sveučilišnoj knjižnici Rijeka u sklopu projekta YUFERING bavili su se zadacima otvorene znanosti te poticali istraživače da u potpunosti usvoje prakse otvorene znanosti ti­jekom životnog ciklusa istraživanja kroz pilot pro­jekt FOS (Full Open Science). Uloga knjižnice po­kazala se ključnom, jer je knjižnica kroz Centar za otvorenu znanost istraživačkim timovima u projektu FOS pružila razne edukativne aktivnosti iz područja otvorene znanosti kao i podršku i potporu u zadovo­ljavanju kriterija projekta FOS. FOS potvrdu dobilo je pet istraživačkih timova na Sveučilištu u Rijeci te su time postali ambasadori otvorene znanosti na Sveučilištu. Ambasadori otvorene znanosti su en­tuzijasti koji potiču razgovor o otvorenoj znanosti među svojim kolegama istraživačima, promiču ini­cijative otvorene znanosti te na taj način pridonose stvaranju kulturne promjene u načinu provođenja znanstvenih istraživanja s ciljem postizanja otvore­nosti, transparentnosti i reproducibilnosti.

Projekt YUFERING Full Open Science pokazuje da stvaranje mreže ambasadora otvorene znanosti u su­radnji s knjižnicom kao ključnim mjestom za edu­kaciju može potaknuti sustavnu kulturnu promjenu. Ipak, valja istaknuti da se ovakve promjene trenutno uvelike oslanjaju na entuzijazam pojedinaca, dok bi značajniju i dugoročnu promjenu u sustavu znanosti mogle pokrenuti institucionalne politike i promje­ne u sustavu vrednovanja znanstvenih istraživanja i istraživača.

Kako bi se ubrzalo usvajanje principa otvorene zna­nosti, preporučuje se da institucije i donositelji od­luka:

search teams participating in the FOS project, as well as support and guidance in meeting the FOS project criteria. As a result, five research teams from the University of Rijeka received the FOS certifi­cate and became Open Science Ambassadors. These ambassadors are dedicated individuals who initi­ate conversations about open science among their peers, promote open science initiatives, and thus contribute to a cultural change in the way research is conducted, with the aim of openness, transpar­ency, and reproducibility.

The YUFERING Full Open Science project dem­onstrates that establishing a network of open sci­ence ambassadors, in collaboration with the library as a key educational hub, can stimulate systemic cultural change. However, it should be noted that such changes currently depend largely on the en­thusiasm of individuals, while more significant and lasting transformation in the scientific system could be driven by institutional policies and changes in the evaluation system for scientific research and re­searchers.

To accelerate the adoption of open science princi­ples, it is recommended that institutions and deci­sion-makers:

In this way, institutions can systematically support researchers and libraries, accelerate cultural and in­stitutional change, and achieve broader and sustain­able implementation of open science.

351

BOSNIACA 2025; 30: 330-353

za edukaciju i savjetovanje o otvorenoj zna­nosti, uključujući razvoj interoperabilnih re- pozitorija i alata za diseminaciju otvorenih znanstvenih informacija.

Bibliografija / Bibliography

Hrvatski sabor. (2023). Strateški plan Hrvatske zaklade za znanost za razdoblje 2023. – 2027. Narodne novine 121/2023, 2-22.https://narodne-novine. nn.hr/eli/sluzbeni/2023/121/1679/pdf [4. 7. 2025]

MZOM. (2025). Hrvatski plan za otvorenu znanost. Za­greb: Republika Hrvatska, Ministarstvo znanos­ti, obrazovanja i mladih.https://mzom.gov.hr/ UserDocsImages//dokumenti/Znanost/Otvorena- znanost//Hrvatski-plan-za-otvorenu-znanost- svibanj-2025-MZOM.pdf [18. 9. 2025]

Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. (2017). Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Narodne novine 28/117.https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluz- beni/2017_03_28_652.html [18. 9. 2025]

Roche, J. (2022). What role for academic libraries in Open Science? Brussels: Science Europe. https://www.scienceeurope.org/media/uh0ncrlp/break- out_4_roche.pdf [18. 9. 2025]

352

Krišković Baždarić, Cuculić, Malič

Simmat, Ch. (2023). YUFE Competence Framework for Researchers. Zenodo, 15. 11. 2023.https://zeno- do.org/records/10130777 [18. 9. 2025]

Sveučilišna knjižnica Rijeka. (2023). FOS research teams UNIRI – YUFERING [Video]. YouTube. https://www.youtube.com/watch?v=XMKL00lWMbI [18. 9. 2025]

UNESCO. (2021). UNESCO Recommendation on Open Science.https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/ pf0000379949 [4. 7. 2025]

UNESCO. (s. a.). Open Science Toolkit.https://www. unesco.org/en/open-science/toolkit [4. 7. 2025]

UNIRI. (2021a). Politika otvorene znanosti Sveučilišta u Rijeci.https://uniri.hr/wp-content/up- loads/2025/02/Politika-otovrene-znanosti_UNI- RI_2021.pdf [4. 7. 2025]

UNIRI. (2021b). Sveučilište u Rijeci potpisalo deklara­ciju Dora.https://uniri.hr/vijesti/sveuciliste-u-ri- jeci-potipisalo-deklaraciju-dora/ [4. 7. 2025]

UNIRI. (2024a). Pravilnik o znanstvenoj, umjetničkoj i inovacijskoj djelatnosti na Sveučilištu

u Rijeci.https://uniri.hr/wp-content/up-

loads/2024/09/2024_09_02_Pravilnik_o_znanst- venoj_umjetnickoj_i_inovacijskoj_djelatnos- ti_na_Sveucilistu_u_Rijeci_PROCISCENI_ TEKST.pdfhttps://zenodo.org/records/13383045 [4. 7. 2025]

UNIRI. (2024b). Sveučilište u Rijeci koordinira Obzor Europa CoARA Boost projekt OSCAR usmjeren unapređenju istraživačkih karijera.https://uniri. hr/vijesti/sveuciliste-u-rijeci-koordinira-obzor- europa-coara-boost-projekt-oscar-usmjeren-una- predenju-istrazivackih-karijera/ [4. 7. 2025]

UNIRI. (2025). Politika otvorene znanosti Sveučilišta u Rijeci.https://uniri.hr/wp-content/up-

loads/2025/02/Politika-otvorene-znanosti_UNI- RI_revizija-2025.pdf [4. 7. 2025]

UNIRI. (s. a.). I. Obrazac za opis programa cjeloživotnog obrazovanja.https://svkri.uniri.hr/wp-content/up- loads/2023/11/Obrazac-alati.pdf [4. 7. 2025]

Vicente-Saéz, R., & Martínez-Fuentes, C. (2018). Open Science now: A systematic literature review for an integrated definition. Journal of Business Re­search 88, 428-436.https://doi.org/10.1016/j. jbusres.2017.12.043 [18. 9. 2025]

YUFE. (2024). YUFERING Project Transforms Re­search & Innovation Landscape Across Europe.https://www.yufe.eu/early-career-researchers/ yufering-project-achieves-exceptional-results- in-transforming-research-and-innovation-across- europe/ [4. 7. 2025]

YUFE. (s. a.). Full Open Science (FOS) Call at YUFE.https://otvorenaznanostuniri.svkri.hr/wp-content/ uploads/2023/09/FOS-Call-at-YUFE.pdf [4. 7. 2025]

353