Izlaganje sa skupa
https://doi.org/10.32004/k.58.1-2.1
PERGOŠIĆEV PRIJEVOD "DECRETUMA" (1574.) - KAJKAVSKI PRVOTISAK
Alojz Jembrih
; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu / Odjel kroatologije
Sažetak
Kad je riječ o prvoj kajkavskoj tiskanoj knjizi, onda je to Pergošićev prijevod „Decretuma koteroga je Ištvan Werbewczi dijački popisal“, a od „Ivanuša Pergošiča na slovjenski jezik obernjen“, kako je to i u naslovu izričito navedeno. To znači da je „Decretum“ na latinskom jeziku napisao Stjepan Verbeci (István Werböwcz) rođen u Verbovcu, podrijetlom iz Slovačke, rođen na krajnjem zapadnom dijelu današnje Ukrajine u Zakarpatskoj pokrajini. No, budući da je latinski Decretum tiskan u Beču 1517., to izdanje je 1565. u Debrecinu, na mađarskom jeziku tiskao Blaž Vereš (Balázs Veres). I upravo je Vereševo izdanje koristio Ivanuš Pergošič ili, kako se je potpisivao, „Joannes Pergossich notarius civitas Warasdiensis“. On je iz Verešova mađarskoga prijevoda neke dijelove izostavio. Pergošićev je prijevod „Decretuma“ – u Nedelišću 1574. - tiskao putujući tiskar Rudolf Hoffhalter, kojega je iz Donje Lendave pozvao Juraj Zrinski. „Decretum“ je trebao poslužiti reguliranju pravnih odnosa između vladara i plemstva. Stoga je i Jurju Zrinskom bilo itekako stalo do toga da takav zakonik ima na narodnom, razumljivom jeziku i za svoje „suradnike“ plemiće, s kojim bi se, u nekim dijelovima, upoznali i niži staleži na njegovim imanjima. O autoru kajkavskoga prijevoda „Decretuma“ Ivanušu Pergošiću i nema iscrpnih podataka. Danas se ipak zna da potječe iz čazmanskoga kraja, iz Mikulinaca (danas lokalitet Mikulanica), kako je to u svojim istraživanjima pokazao Valentin Putanec (1979.). Budući da je Pergošić bio pravnički obrazovan i da je u Varaždinu obnašao notarsku službu Varaždinske županije i gradskoga notara, svakako je studirao na jednom od europskih sveučilišta. Iz sveučilišnih Matrikula u Krakovu proizlazi da je 1567. Pergošić doista bio upisan na tom Sveučilištu.
Prema sadržaju Decretuma, razabiru se tri glavna dijela u njemu: U prvom je dijelu riječ o plemstvu, stjecanju plemstva, o plemićkim pravima, privilegijima, o crkvenim dobrima, kraljevskim darovnicama, nasljeđivanju plemićkih imanja, o omeđivanju plemićkih posjeda, o bračnom imovinskom pravu, o „zlamenom“ ruhu, o pravu žena, o pravu sinova, o tome kako se djevojka („diekla“) može proglasiti nasljednikom s pravima sina (dakle muškoga potomka), o tutorstvu (skrbništvu) i o cijenama pokretne i nepokretne imovine, o cijenama „gibuče i negibuče marhe“ (blaga). Drugi sadrži: o zakonima unutar hrvatsko-ugarske države, o statutima, običajima, privilegijima, o pečatima, njihovoj vrijednosti i krivotvorenju, o sudskim postupcima. Treći dio sadrži posebna prava koja su se trebala primjenjivati u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji i Erdelju, i to: o homagiju, kaznama za ubojstvo, zločincima, o običajima erdeljskih Sekula i o pravnoj regulaciji slobodnih kraljevskih gradova. Na kraju je tekst o zakletvi Židova. Dakle, prva tiskana kajkavska knjiga „Decretum (Tripartitum)“ predstavlja doista pravni zakonik koji je bio na snazi sve do sredine 19. stoljeća i u Hrvatskoj. S jezikoslovnoga gledišta „Decretum“ još uvijek zaokuplja interes jezikoslovca, pogotovu zbog činjenice što je jezik u njemu mješovit (neujednačen). Pisan s trima jezičnima slojevima: I. kajkavski („više kajkavski“), II. štokavsko ikavski/čakavski i III. kajkavski („manje kajkavski“). Dakle tri jezične redakcije koje upućuju na to da Pergošić možda i nije sâm priredio tekst prijevoda za tisak, već je na njemu radio još koji suradnik. Pretpostavlja se da je Pergošić (a možda i Juraj Zrinski) želio prirediti dva izdanja, jedno kajkavsko i jedno štokavsko-čakavsko, što bi bilo i logično ako se ima na umu rasprostranjenost imanja Jurja Zrinskoga od Međimurja do Vinodola. No, tiskara su možda snašle neprilike i morao je brzo obaviti tiskanje; stoga je „Decretum“ takav kakav imamo danas, od kojega je poznato šest primjeraka: u Budimpešti su četiri, dva su nepotpuna, jedan oštećen u Pragu, a jedan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Ključne riječi
Ivan Pergošić; tiskarstvo; Juraj Zrinski, Rudolf Hoffhalter; kajkavski jezik; pravo
Hrčak ID:
345323
URI
Datum izdavanja:
30.6.2025.
Posjeta: 299 *