Skoči na glavni sadržaj
Oznaka časopisa u Hrčku

Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu

logo Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu

Od 1968. godine – kad ga je kao (književno)povijesni i stvaralački projekt (i ostvarenje Krležine želje) pokrenuo književnik i filmski scenarist Stjepan Draganić – časopis Kaj bavi se slojevitim semantičkim poljem svojega imena – kaj - cjelovitom jezičnom, umjetničkom i kulturno-povijesnom podlogom sveukupnoga hrvatskokajkavskoga govornoga područja kao temeljima nacionalne kulture i znanosti. Jezik materinski, kajkavski, osnovnim je sadržajem i poticajem časopisa, i to kao: jezik izgrađene višestoljetne književne (i znanstvene, administrativne...) tradicije; materinski jezik brojnih, bogatih i živih zavičajnih idioma više od milijun izvornih govornika; stvaralački jezik suvremene (postmoderne) kajkavske književnosti. Uz opsežan filološki tematski krug – slijedeći strukovnu, žanrovsku i rubričnu raznolikost (u skladu sa zemljopisnom raznolikošću i opsežnošću hrvatske kajkavske govorne podloge) – Kajev značajan korpus čine povijesnoumjetnički temati, osobito tekstovi o sakralnoj graditeljskoj baštini svih kajkavskih krajeva, arhitekotnsko-urbanistički opisi burgova, dvoraca, tradicijske arhitekture i povijesnoumjetničkih znamenitosti Zagreba... Njegov časopisni i tematski profil najbolje oprimjeruju nazivi rubrika: Suvremena kajkavska književnost, Književno-jezične korelacije, Dječja kajkavska književnost, Kajkaviana danas, Iz hrvatske (staro)kajkavske baštine, Kajkavski prijevodi, Jezičnica kajkaviana, Graditeljsko nasljeđe, vrtna arhitektura, Plemstvo i svećenstvo u hrvatskoj povijesti i kulturi, Tradicijska kultura, Povijesne teme, Likovne teme, Glazba, folklor, običaji, Ljudi i krajevi – duhovni krajobraz, Kaj & ča, Hrvati kajkavci u iseljeništvu, Kronika kajkaviana, Ogledi, osvrti, prikazi... Znanstvenog je i publicističkog tipa, dvomjesečnik (6 brojeva godišnje, u, prosječno, 4 sveska), s više od 20 uglednih znanstvenika i umjetnika – suradnika u svakom broju. Uređuje se prema zahtjevima za primarne znanstvene publikacije. Glavni i odgovorni urednici nakon Draganićeve smrti: dr. sc. Ivo Kalinski, mr. sc. Ernest Fišer i dr. sc. Božica Pažur. Književnopovijesno, pojavivši se 118 godina po prestanku izlaženja Danice zagrebečke, Kaj – jedini periodik ukupnosti kajkavskog govornog područja – često je bio prvi i jedini kulturološki znak o kontinuitetu kajkavske književnosti, stanju duha i jezika u povijesti i suvremenosti kajkavskih krajeva. Znanstveno kategorizirani radovi objavljeni u Kaju referiraju se u: MLA (Modern Language Association of America Bibliography) / EBSCO (USA), RILM (Research Center for Music Iconography – Abstract), ABHB (Annual Bibliography of the History of the Printed)...

Ukratko, sasvim neistražene činjenice iz povijesti i suvremenosti kajkavskih krajeva koje Kaj obrađuje u mnogome nadilaze regionalno značenje, te predstavljaju trajne vrijednosti identiteta matične hrvatske kulture. Od 1975. nakladnik je časopisu KAJKAVSKO SPRAVIŠČE (=Kajkavski sabor), društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti, kulturno-znanstvena udruga 260-ak znanstvenika i umjetnika, promicatelja hrvatske kulture i znanosti; predsjednik: dr. sc. Ivo Kalinski); dopredsjednici: prof. Frane Paro, akad. slikar grafičar, i dr. sc. Boris Beck

  • Recenzija: samo urednička recenzija
  • Prva godina izlaženja: 1968.
  • Učestalost izlaženja: 3
  • Područja pokrivanja: Humanističke znanosti
  • Uključen u Hrčak: 01.06.2011.
  • Prava korištenja:

    Puni tekst znanstvenih radova časopisa Kaj (u otvorenom pristupu) besplatno se smije koristiti za osobnu ili edukacijsku svrhu, uz poštivanje autorskih prava autora i izdavača. Godišnja pretplata na tiskani oblik (6 brojeva u 3-4 sveska): =100,00 kn.