Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15255/KUI.2025.029

Bazno katalizirana epoksidacija jestivog ulja putem in situ nastajanja peroksikiselina

Norin Hafizah Rahim ; Faculty of Chemical Engineering, Universiti Teknologi MARA, Cawangan Johor, Kampus Pasir Gudang, Malezija
Muhammad Anwar Hamizi ; Faculty of Chemical Engineering, Universiti Teknologi MARA, Cawangan Johor, Kampus Pasir Gudang, Malezija
Arifina Febriasari ; Department of Chemical Engineering, Universitas Serang Raya, Indonezija
Mohd Azril Riduan ; Comgreat Solution Sdn Bhd, Perak, Malezija
Mohammad `Aathif Addli ; Faculty of Chemical Engineering, Universiti Teknologi MARA, Cawangan Johor, Kampus Pasir Gudang, Malezija
Mohd Jumain Jalil ; Faculty of Chemical Engineering, Universiti Teknologi MARA, Cawangan Johor, Kampus Pasir Gudang, Malezija

Sažetak

Pretvorba biljnih ulja u visokovrijedne epoksidirane derivate sve više dobiva na važnosti jer industrija traži obnovljive i sigurnije alternative materijalima dobivenima iz nafte. Međutim, konvencionalni sustavi katalizirani kiselinama ograničeni su zbog korozivnosti, otežanog odvajanja i negativnog utjecaja na okoliš. Da bi se odgovorilo na te izazove, u ovom radu ispitala se epoksidacija palmina jestivog ulja putem in situ mehanizma nastajanja peroksikiselina, rabeći natrijev hidroksid (NaOH) kao bazni katalizator i klorovodičnu kiselinu (HCl) kao kiseli katalizator. Cilj je bio usporediti njihovu učinkovitost i reakcijsko ponašanje. Reakcije su provedene uz mravlju kiselinu i vodikov peroksid u kontroliranim uvjetima, pri čemu je količina katalizatora varirana da bi se ispitao njezin utjecaj na nastajanje oksiranskih skupina. Uzorci su uzimani u intervalima od 10 min, a količina oksiranskog kisika određivana je titrimetrijski. Kinetičko modeliranje primijenjeno je za određivanje konstanti brzine reakcije i tumačenje mehanističkih razlika između katalitičkih sustava. NaOH je pokazao najveću relativnu konverziju u oksiran (RCO), dosegnuvši 59,96 % nakon 40 min, u usporedbi s 50,12 % za HCl, dok je FTIR analiza potvrdila uspješno stvaranje epoksidnih funkcionalnih skupina u oba slučaja. Ti rezultati ukazuju na potencijal bazno katalizirane epoksidacije kao ekološki prihvatljivijeg i operativno sigurnijeg pristupa za proizvodnju epoksidiranih biljnih ulja pogodnih za daljnju primjenu u polimernim materijalima.

Ključne riječi

epoksidacija; palmino ulje; oksiranski prsten; kinetičko istraživanje; pretvorba biomase

Hrčak ID:

346276

URI

https://hrcak.srce.hr/346276

Datum izdavanja:

11.5.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *