Skip to the main content

Professional paper

https://doi.org/10.47960/2303-8616.2026.1.12.108

SERUMSKA RAZINA MOKRAĆNE KISELINE U BOLESNIKA S AKUTNIM KORONARNIM SINDROMOM PREMA BUBREŽNOJ FUNKCIJI

Ivan Zeljko orcid id orcid.org/0000-0003-4647-3623 ; Department of Internal Medicine, University Clinical Hospital Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina & Faculty of Medicine, University of Mostar, Zrinskog Frankopana 34, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina *
Kornelija Jurčić Bulić ; Department of Internal Medicine, University Clinical Hospital Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina
Ivana Ljubić Zeljko orcid id orcid.org/0009-0000-3348-7423 ; Department of Ophthalmology, University Clinical Hospital Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina
Ivan Mustapić orcid id orcid.org/0009-0004-8487-7885 ; Department of Internal Medicine, University Clinical Hospital Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina
Domagoj Tomić ; Department of Internal Medicine, University Clinical Hospital Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina
Ivan Tomić ; Department of Internal Medicine, University Clinical Hospital Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina & Faculty of Medicine, University of Mostar, Zrinskog Frankopana 34, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina

* Corresponding author.


Full text: english pdf 4.644 Kb

page 108-116

downloads: 73

cite


Abstract

Uvod: Povišene serumske vrijednosti mokraćne kiseline povezane su s nepovoljnim kardiovaskularnim ishodima i oštećenjem bubrežne funkcije. Njihova uloga u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom (AKS) još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, osobito u odnosu na procijenjenu brzinu glomerularne filtracije (eGFR).
Cilj: Analizirati serumske vrijednosti mokraćne kiseline u bolesnika s AKS-om u odnosu na bubrežnu funkciju procijenjenu pomoću eGFR-a.
Ispitanici i metode: Retrospektivno istraživanje obuhvatilo je 149 bolesnika hospitaliziranih zbog AKS-a u SKB Mostar u razdoblju od listopada 2024. do ožujka 2025. godine. Bolesnici su podijeljeni prema razini mokraćne kiseline i statusu bubrežne funkcije. Podaci su analizirani odgovarajućim statističkim metodama.
Rezultati: Veći broj bolesnika s AKS imao je smanjenu bubrežnu funkciju mjerenu preko eGFR (p < 0,001). Bolesnici sa smanjenim eGFR-om imali su značajno više vrijednosti mokraćne kiseline u odnosu na bolesnike s urednom bubrežnom funkcijom (p < 0,001). Utvrđena je snažna negativna korelacija između razine mokraćne kiseline i eGFR-a (r = −0,648, p < 0,001).
Zaključak: Povišene serumske vrijednosti mokraćne kiseline značajno su povezane sa smanjenom bubrežnom funkcijom u bolesnika s AKS-om. Mokraćna kiselina može predstavljati koristan marker za identifikaciju bolesnika s povećanim rizikom od bubrežnog oštećenja i lošijih ishoda.

Keywords

akutni koronarni sindrom; mokraćna kiselina; eGFR; bubrežna funkcija; kardiovaskularni rizik

Hrčak ID:

347501

URI

https://hrcak.srce.hr/347501

Publication date:

29.5.2026.

Article data in other languages: english

Visits: 240 *