Health Bulletin, Vol. 12 No. 1, 2026.
Professional paper
https://doi.org/10.47960/2303-8616.2026.1.12.108
SERUMSKA RAZINA MOKRAĆNE KISELINE U BOLESNIKA S AKUTNIM KORONARNIM SINDROMOM PREMA BUBREŽNOJ FUNKCIJI
Ivan Zeljko
orcid.org/0000-0003-4647-3623
; Department of Internal Medicine, University Clinical Hospital Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina & Faculty of Medicine, University of Mostar, Zrinskog Frankopana 34, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina
*
Kornelija Jurčić Bulić
; Department of Internal Medicine, University Clinical Hospital Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina
Ivana Ljubić Zeljko
orcid.org/0009-0000-3348-7423
; Department of Ophthalmology, University Clinical Hospital Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina
Ivan Mustapić
orcid.org/0009-0004-8487-7885
; Department of Internal Medicine, University Clinical Hospital Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina
Domagoj Tomić
; Department of Internal Medicine, University Clinical Hospital Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina
Ivan Tomić
; Department of Internal Medicine, University Clinical Hospital Mostar, Bijeli brijeg bb, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina & Faculty of Medicine, University of Mostar, Zrinskog Frankopana 34, 88 000 Mostar, Bosnia & Herzegovina
* Corresponding author.
Abstract
Uvod: Povišene serumske vrijednosti mokraćne kiseline povezane su s nepovoljnim kardiovaskularnim ishodima i oštećenjem bubrežne funkcije. Njihova uloga u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom (AKS) još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, osobito u odnosu na procijenjenu brzinu glomerularne filtracije (eGFR).
Cilj: Analizirati serumske vrijednosti mokraćne kiseline u bolesnika s AKS-om u odnosu na bubrežnu funkciju procijenjenu pomoću eGFR-a.
Ispitanici i metode: Retrospektivno istraživanje obuhvatilo je 149 bolesnika hospitaliziranih zbog AKS-a u SKB Mostar u razdoblju od listopada 2024. do ožujka 2025. godine. Bolesnici su podijeljeni prema razini mokraćne kiseline i statusu bubrežne funkcije. Podaci su analizirani odgovarajućim statističkim metodama.
Rezultati: Veći broj bolesnika s AKS imao je smanjenu bubrežnu funkciju mjerenu preko eGFR (p < 0,001). Bolesnici sa smanjenim eGFR-om imali su značajno više vrijednosti mokraćne kiseline u odnosu na bolesnike s urednom bubrežnom funkcijom (p < 0,001). Utvrđena je snažna negativna korelacija između razine mokraćne kiseline i eGFR-a (r = −0,648, p < 0,001).
Zaključak: Povišene serumske vrijednosti mokraćne kiseline značajno su povezane sa smanjenom bubrežnom funkcijom u bolesnika s AKS-om. Mokraćna kiselina može predstavljati koristan marker za identifikaciju bolesnika s povećanim rizikom od bubrežnog oštećenja i lošijih ishoda.
Keywords
akutni koronarni sindrom; mokraćna kiselina; eGFR; bubrežna funkcija; kardiovaskularni rizik
Hrčak ID:
347501
URI
Publication date:
29.5.2026.
Visits: 240 *