Surogat majčinstvo – Mater semper certa est? –

Belačić Pleše, Matea

doi:10.65342/door.2.1.1

Državno odvjetništvo otvara razgovor, Vol. 2. No. 1., 2026.

Pregledni rad

https://doi.org/10.65342/door.2.1.1

Surogat majčinstvo – Mater semper certa est? –

Matea Belačić Pleše orcid.org/0009-0007-6391-1951

Puni tekst: hrvatski pdf 460 Kb

str. 1-32

preuzimanja: 40

citiraj

APA 6th Edition

Belačić Pleše, M. (2026). Surogat majčinstvo – Mater semper certa est? –. Državno odvjetništvo otvara razgovor, 2. (1.), 1-32. https://doi.org/10.65342/door.2.1.1

MLA 8th Edition

Belačić Pleše, Matea. "Surogat majčinstvo – Mater semper certa est? –." Državno odvjetništvo otvara razgovor, vol. 2., br. 1., 2026, str. 1-32. https://doi.org/10.65342/door.2.1.1. Citirano 26.07.2026.

Chicago 17th Edition

Belačić Pleše, Matea. "Surogat majčinstvo – Mater semper certa est? –." Državno odvjetništvo otvara razgovor 2., br. 1. (2026): 1-32. https://doi.org/10.65342/door.2.1.1

Harvard

Belačić Pleše, M. (2026). 'Surogat majčinstvo – Mater semper certa est? –', Državno odvjetništvo otvara razgovor, 2.(1.), str. 1-32. https://doi.org/10.65342/door.2.1.1

Vancouver

Belačić Pleše M. Surogat majčinstvo – Mater semper certa est? –. Državno odvjetništvo otvara razgovor [Internet]. 2026 [pristupljeno 26.07.2026.];2.(1.):1-32. https://doi.org/10.65342/door.2.1.1

IEEE

M. Belačić Pleše, "Surogat majčinstvo – Mater semper certa est? –", Državno odvjetništvo otvara razgovor, vol.2., br. 1., str. 1-32, 2026. [Online]. https://doi.org/10.65342/door.2.1.1

Sažetak

Surogat-majčinstvo složen je medicinski, pravni i etički fenomen o kojem se, zbog porasta neplodnosti i predmeta koji je riješio Ustavni sud Republike Hrvatske, u hrvatskom medijskom prostoru intenzivnije raspravlja tek u posljednje vrijeme, iako je prva surogat-beba rođena još u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Riječ je o sporazumu u kojem žena nosi i rađa dijete za drugi par ili osobu. Razlikuju se tradicionalno (genetsko) i gestacijsko surogatstvo te se, s obzirom na naplatnost, razlikuje altruistično i komercijalno. Iako medicinski jasno definirano, pravno i etički izaziva oprečna stajališta pa se u radu daje pregled normativnoga uređenja u Europi. Analiza instituta surogatstva dodatno je dopunjena analizom normativnoga uređenja toga instituta u nekim državama izvan Europe, pravnim uređenjem u Republici Hrvatskoj te odlukama Visokoga upravnoga suda i Ustavnoga suda Republike Hrvatske koje su se bavile surogatstvom tek posredno kao i odlukama Europskoga suda za ljudska prava. Također se daje preporuka normativnoga uređenja surogatstva u Hrvatskoj de lege ferenda.